Jučer je u prostorijama Družbe 'Braća Hrvatskoga Zmaja', u Kuli nad Kamenitim vratima u Zagrebu, održana svečanost prijema i polaganja prisege za dvanaest novih članova Družbe iz cijele Hrvatske, među kojima je petero iz Dalmacije i to:
Članovi Družbe istaknute su osobe iz javnog i društvenog života Hrvatske, a među povijesno važnim osobama ističu se:
Popis oko 1900 osoba u gotovo 120 godina djelovanja Družbe, koji su bili ili jesu članovi Družbe, čini zasigurno svojevrsni leksikon zaslužnih imena naše domovine, a velika većina ih se zaista može naći navedena u općim i specijaliziranima enciklopedijama i leksikonima, a mnoga od tih imena čine skup općeg znanja koje hrvatski građani prepoznaju i cijene. Od uspostave Družbe 1905. godine do danas, u Družbi je djelovalo ukupno oko 180 (oko 10% ukupnog broja) članova koji su bili ili jesu pripadnici 'duhovnog staleža' - klera: svećenici i redovnici. Nakon obnove Družbe 1990. godine, u Družbi su djelovali ili i dalje djeluju biskupi: Đuro Kokša, Mile Bogović, Juraj Jezerinac i Ivan Milovan, nadbiskup Marijan Oblak i Franjo kardinal Kuharić. Među danas aktivnih 350 članova Družbe njih 25 su svećenici, odnosno redovnici. Družba danas djeluje kroz Zmajsku maticu (Zagreb), sa sedam zmajskih sekcija (povijesna, prosvjetna, umjetnička, prirodoslovna, pravna, sekcija kulturne baštine, sekcija gospodarstva) i 19 zmajskih stolova diljem Domovine.
Od brojnih ostvarenja Družbe vrijedno je istaknuti da su zmajevci pronašli i očuvali posmrtne ostatke Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novigradu i prenijeli ih u Zagrebačku katedralu (1919.), kao i posmrtne ostatke Eugena Kvaternika i njegovih sudrugova (1921.). Postavili su spomenik hrvatskoj himni u Zelenjaku (1935.), osnovali su Gradsku knjižnicu, Gradski arhiv i Gradski muzej (1907.), spasili su od rušenja Kamenita vrata, osnovali su Društvo za spašavanje - današnja Hitna pomoć (1909.), uredili su grob Anti Starčeviću u Šestinama, inicirali su veliku nacionalnu proslavu 1000. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva (1925.). U povodu 1300. obljetnice početka pokrštenja Hrvata Družba je 1941./1942. postavila natpis na glagoljici u Zagrebačkoj katedrali - to je najveći svjetski natpis na hrvatskom glagoljskom pismu.