DRVENIK VELI Građanska inicijativa protivi se povećanju broja vezova u marini, pokrenuli su peticiju

Građanska inicijativa za razvoj otoka Drvenika Velog pokrenula je danas peticiju koja će trajati do 27. studenog, a kojom zahtijeva izmjenu i dopunu prostornog plana Grada Trogira nautičke marine Zirona na maksimalno 25 vezova za plovila do 16 metara.

Iz inicijative navode kako će se rezultati peticije predati Mjesnom odboru Drvenika Velog, Gradu Trogiru i Splitsko-dalmatinskoj županiji te nadležnim ministarstvima.

- Prostornim planom uređenja Grada Trogira (Službeni glasnik Grada Trogira, br. 7/08., 9/09., 11/09., 8/10., 5/13., 4/14. i 13/20.) predviđena  je morska luka Zirona posebne namjene županijskog značaja za nautički turizam čiji je kapacitet temeljem Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Trogira (Službeni glasnik Grada Trogira, br. 13/20.) povećan na 250 vezova (4,5 ha).

Zbog nedostatka potrebne komunalne i prometne infrastrukture, nepogodnog geografskog i pomorskog položaja i umanjenja kvalitete života Zirona zahtijeva izmjenu  i dopunu Prostornog plana s ciljem smanjenja kapaciteta luke posebne namjene županijskog značaja na maksimalno 25 vezova  za plovila do 16 metara poštujući pritom Zeleni plan EU i relevantne zakone RH iz područja zaštite okoliša i gospodarenja otpadom - ističu.

Naglašavaju kako se prema EU zelenom planu nastoji zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital EU-a te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih.

- Još daleke 2006. godine na 9. sjednici GV Trogira predsjednik MO-a Drvenika Velikog gospodin Nikola Pensa se u svom srčanom desetominutnom govoru suprotstavio Prostornom planu Grada Trogira koji je predvidio morsku luku s 240 vezova u zatvorenoj glavnoj uvali otoka i prigovorio je nedostatku plana razvoja našeg otoka.

Nepoznavajući današnju Nacionalnu i Europsku razvojnu strategiju održivog razvoja otoka, ni Europski zeleni plan do 2050. kao ni Deklaraciju o pametnim otocima, gospodin Pensa je u tim davnim vremenima samo koristeći zdravu logiku i poznavajući našu valu, koja je jako zatvorena, gdje zapadni vjetrovi pušu praktički svaki dan, i ne dozvoljavaju siguran vez, naročito za vrijeme nevere i ciklonalnih prodora sa zapada, shvatio opasnost koju bi marina s 240 vezova donijela otoku - navode u priopćenju.

Mimo toga, kažu, strmina krajobraza uvale ne dozvoljava gradnju operativne obale.

- Nasipanje bi pridonijelo zatrpavanje uvale. Već nasuti lukobran sadrži ogromnu količinu nasutog materijala, donesenog iz kamenoloma Čiova. To je prouzrokovalo mrtvo more u uvali tako da i lokalni čamci plešu na vezu i kidaju konope. 

250 vezova bi značilo potpuno uništenje podmorja i krajobraza, a time i autohtonosti našeg otoka, pitoresknog  dalmatinskog pejzaža. Upravo to je ono što pogoduje razvoju turizma na otoku i što treba sačuvati - pojašnjavaju.

Ističu potom kako postojeća marina do danas nije završena zbog spora investitora s poslovnim partnerom te se koristi samo oko 15-20 vezova.

- Ipak, izgrađeni lukobran i korištenje marine u tom skromnom kapacitetu je uzrokovalo slijedeće: 

Značajno se smanjio protok i izmjena morske vode i ugrozio morski ekosustav, nestao je riblji fond i biološka raznolikosti (uništena je zaštićena periska, ugrožena je morska trava posidonija i ostala morska flora i fauna) te se šire invazivne alge.

Kvaliteta mora se trajno smanjila zbog velikih količina fekalnih i otpadnih voda koje nesavjesni nautičari ispuštaju u more kao i sedimentacije otpada te drugih zagađenja mora teškim metalima, dušikovim i fosfornim solima itd.

Prirodne ljepote, bistrina i kvaliteta mora su trajno smanjeni, a vidljiv je i negativan utjecaj na staništa ptica i pčela.

Navedeno utječe i na pad kvalitete života ljudi, koji su prisiljeni živjeti u okruženju koje propada, u kojem se, uz ostalo, povećava buka iznad propisima dopuštene razine (vikanje turista, glazba i motori plovila) - pišu.

Potom navode:

- Za nas Drvenčane postavlja se pitanje što bi tek bilo kada bi se zaista napravila marina od 250 vezova, što predstavlja povećanje za 1.250%? U kojoj mjeri tako koncipirana marina reflektira ideju održivog razvoja otoka i odgovornog ophođenja sa našom glavnom resursom, morem i čovjekovom kvalitetom življenja?

Zbog toga pozivaju sve Drvenčane, stanovnike otoka, osobe s boravištem, vlasnike nekretnina i njihove potomke da ispune online peticiju na stranici Peticijeonline.com ili u papirnatom obliku.

- Ovim putem zahvaljujemo gospodinu Pensi i tadašnjim članovima Mjesnog odbora na njihovoj dalekovidnosti i zalaganju i nadamo se da će nakon 15 godina napokon biti moguće u suradnji sa administracijom Grada Trogira oblikovati strategiju održivog razvoja Drvenika Velikog - poručuju iz inicijative.