EPICENTAR STRUKE Pet godina nakon potresa: gdje smo danas?
U Splitu se raspravlja o obnovi, znanju i novim rješenjima za otpornije zgrade uslijed podrhtavanja tla
Više od 150 stručnjaka, istraživača i inženjera iz cijelog svijeta stiglo je u Split na znanstvenu konferenciju 3rd Croatian Conference on Earthquake Engineering (3CroCEE). Grad pod Marjanom na tri dana postaje epicentar razgovora o sigurnijoj budućnosti gradova i zajednica, s posebnim naglaskom na područja izložena potresima.
Organizatori konferencije su Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a povod okupljanja jest obilježavanje pete godišnjice zagrebačkog i petrinjskog potresa.
Svečano otvorenje održano je danas u hotelu Radisson Blu Resort & Spa u Splitu, uz prisustvo visokih dužnosnika i predstavnika akademske zajednice. Među njima su bili potpredsjednik Vlade RH Branko Bačić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, pročelnica odjela za upravljanje nepokretnom imovinom, izgradnju i imovinsko-pravne poslove SDŽ Anamarija Bralić Silić, gradonačelnik Splita Ivica Puljak, rektor splitskog sveučilišta Dragan Ljutić te dekan FGAG-a Neno Torić.
Glavna tema konferencije jest podizanje svijesti o seizmičkom riziku u Hrvatskoj, posebno u dalmatinskim gradovima. Premda su potonji poznati po povijesnim znamenitostima i ljepoti, njihove stare građevine često nisu izgrađene prema suvremenim standardima otpornosti na potrese.
– Do prije nekoliko godina na fakultetima smo se gotovo isključivo bavili projektiranjem novih građevina. Stare zgrade bile su izvan fokusa. No, nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa brzo smo shvatili koliko je važno preusmjeriti pažnju. Budući da većinu stambenog fonda čine upravo stare zgrade, ta promjena bila je nužna – ističe prof. Josip Atalić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu i voditelj Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo.
Jedna od inicijativa koja se razvija u suradnji s ministarstvima jest uvođenje seizmičkog certifikata za zgrade. Cilj je, objašnjava Atalić, omogućiti vlasnicima zgrada bolji uvid u otpornost njihovih objekata na potrese – slično kao kod energetskih certifikata. Tako bi građani mogli donositi informirane odluke o ulaganjima u sigurnost svojih domova, dok bi država mogla planirati sustavnu obnovu.
Konferencija se održava upravo na petu godišnjicu razornog potresa koji je pogodio Zagreb i Petrinju. To iskustvo ostavilo je dubok trag, ali i potaknulo mlade stručnjake na usmjerenje karijera prema potresnom inženjerstvu.
– Interes je velik. Samo na našem fakultetu upisalo se 15 inženjera na specijalistički studij potresnog inženjerstva. Potresi 2020. godine bili su snažan alarm, ali i motivacija za jednu cijelu generaciju. Danas ti mladi stručnjaci razvijaju ovu izuzetno važnu granu građevinarstva – dodaje Atalić.
Posebno je ponosan što se konferencija održava upravo u Splitu:
– Mnogi sudionici iznenađeni su popisom predavača. Doveli smo vrhunske stručnjake iz cijelog svijeta. Ovo je konferencija europske, pa i svjetske razine. Naravno, Split je mnogima bio dodatni motiv za dolazak, ali izuzetno smo ponosni na visoku razinu organizacije i pozitivnu atmosferu koju smo stvorili.
Nakon svečanog otvorenja, održan je okrugli stol posvećen obnovi nakon potresa i nužnosti uvođenja seizmičke klasifikacije zgrada u Hrvatskoj. O svojim iskustvima govorili su ministar Branko Bačić, ministrica Nina Obuljen Koržinek, kao i stručnjaci iz građevinskog sektora, lokalne samouprave i civilne zaštite.
– Nažalost, Hrvatska je stekla ogromno iskustvo u postpotresnoj obnovi. Hrvatski centar za potresno inženjerstvo odigrao je ključnu ulogu odmah nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa – odradili su preko 75.000 pregleda oštećenih zgrada uz sudjelovanje više od 2.150 stručnjaka. To nam je omogućilo da provedemo obnovu na najvišoj razini – naglašava ministar Bačić.
Ističe kako Hrvatska nije samo 'krpala' stare zgrade, već je provela cjelovitu konstruktivnu obnovu:
– Nismo vraćali zgrade u staro stanje. Primijenili smo suvremene protupotresne standarde, što je dugoročno sigurnije i isplativije, iako takva obnova traje dulje i zahtjevnija je. Razumijem nezadovoljstvo zbog trajanja radova, ali rezultat su sigurniji domovi za naše građane – navodi.
Osjetljivo pitanje zaštite naše povijesne i kulturne baštine, osobito kada se zadire u samu konstrukciju, potencirala je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Tvrdi kako se najveći broj javnih zgrada koje se obnavljaju nakon potresa ide upravo preko Ministarstva kulture i medija.
– Obnavljamo više od 500 javnih zgrada, a najzahtjevniji projekt svakako je Zagrebačka katedrala, trenutačno najkompleksniji projekt obnove kulturne baštine u Europi. Angažirani smo ne samo u provedbi projekata, već i u predstavljanju hrvatskih stručnjaka međunarodnoj stručnoj zajednici – poručila je ministrica.
Tijekom konferencije više od 150 predavača iz cijelog svijeta podijelit će svoja najnovija istraživanja i iskustva. Posebno se ističu šest plenarnih i pet pozvanih predavanja. Među predavačima su prof. Gian Michele Calvi, jedan od vodećih stručnjaka za seizmičku izolaciju građevina, te dr. Helen Crowley, koja će govoriti o globalnim praksama modeliranja potresne opasnosti.
Posebnu dinamiku konferenciji daje i natjecanje studentskih timova s građevinskih fakulteta iz Osijeka, Rijeke, Zagreba, Splita i Mostara. U četvrtak, 20. ožujka, studenti će predstaviti svoje modele potresno otpornih zgrada, razvijene tijekom dva mjeseca intenzivnog rada. Njihova otpornost testirat će se na mini-platformi koja simulira potres, a natjecanje se održava na splitskom Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije.
Bit će to prilika da mladi inženjeri pokažu svoje znanje, kreativnost i inovativnost – temelj sigurnije budućnosti gradova diljem svijeta.
