FOTO/VIDEO: NOVO LICE SPLITA Šuta upriličio okrugli stol o škveru i Istočnoj obali, stigao i premijer Plenković

Fotogalerija (32)

U sklopu predizborne kampanje, kao HDZ-ov kandidat za splitskog gradonačelnika, predsjednik splitskog ogranka stranke, gradski vijećnik i saborski zastupnik Tomislav Šuta upriličio je okrugli stol o Brodosplitu i Istočnoj obali. Na prezentaciju je stigao i predsjednik stranke, premijer Andrej Plenković.

'Jako dobar program. Sviđa mi se slogan 'Dajem ti rič' jer on govori o posvećenosti i angažmanu, dugoročnom u smislu pristupa, promišljanja o drugom gradu u Hrvatskoj. Ovo je mediteransko, jadransko središte Hrvatske. Želim puno uspjeha i angažiranu kampanju da se sjedine naši napori u zajedničkoj kampanji za predsjednika, gradonačelnika i župana', poručio je Plenković.

'Što će Debeljaku 400 tisuća kvadrata kad je broj škverana sveden na minimum, a splitskom brodogradilištu neophodna modernizacija? Može li i kako država polovinu tog zemljišta prepustiti Gradu Splitu na upravljanje i kakav bi sadržaj u budućnosti trebalo realizirati na tom području? Zašto je umjesto prvonagrađenog idejno-urbanističkog rješenja Gradskog projekta Istočne obale na kraju odabrano četvrto?', bila su neka od pitanja na koje su odgovore davali panelisti okruglog stola.

'Što se tiče Škvera, u javnom prostoru smo u nekoliko navrata spomenuli kako smatramo da je prostor neiskorišten i da tražimo da se barem 200 tisuća metara kvadratnih oslobodi za razvoj grada Splita. Pod time mislim da na tom mjestu bude centar za razvoj inovacije i primjene umjetne inteligencije. Držimo da je to jako bitno, a htjeli bismo da djeluje na međunarodnoj razini. Dakle, međunarodni stručnjaci i domaći stručnjaci koji će biti povezani sa Sveučilištem. Sve to se može graditi u postojećim industrijskim halama i nisu potrebne nikakve velike promjene u prostorno-planskoj dokumentaciji. To je nešto što predstavlja nukleus toga prostora. Potom bi se trebali dogoditi stanovi za priuštivo stanovanje, određeni poslovni centri, a osim toga držimo da su Splitu potrebni komunalni vezovi i novi javni sadržaji', rekao je Šuta. Takav škver bi uz Kopilicu, smatra, bio pokretač razvoja grada. 

Panelisti okruglog stola bili su projektant s više od 50 godina internacionalnog radnog iskustva u novogradnji poslovno-stambenih objekata i revitalizaciji velikih industrijskih područja Ted Kupčevsky, koautorica prvonagrađenog idejno-urbanističkog rješenja Istočne obale ovlaštena arhitektica-urbanistica Ivana Bakotić te zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije i bivši pročelnik UO za turizam i pomorstvo Stipe Čogelja.

'Ivana Bakotić je 2022. godine je dobila prvu nagradu, a najavljuje se realizacija četvrtorangiranog rada. Ne znamo razloge zbog čega se to dogodilo. Rad koji je ona ponudila daje jasno prometno rješenje Istočne obale. Osim prometa, daje nova garažna mjesta, daje rješenje za glavni autobusni kolodvor, izmještanje glavnog željezničkog kolodvora koji bi bio u Kopilici te proširenje pješačkih zona, kao i povezivanje Bačvica s Rivom. U cijelom procesu bila je uključena struka i čvrsto stojimo iza ovih rješenja koje je struka ponudila i koji su dobili najbolje ocjene od povjerenstva', naglasio je Šuta i ponovio pitanje koje je jedna od tema ovog okruglog stola  - zašto je umjesto prvonagrađenog idejno-urbanističkog rješenja Gradskog projekta Istočne obale na kraju odabrano četvrto?

Konačno je došao red i na prvonagrađenu Ivanu Bakotić koja je progovorila o svom radu. Izgleda da na kraju neće biti proveden u djelo, premda ga je stručno povjerenstvo ocijenilo najboljim. 

'Ovo je nama prva prilika da uopće javno prezentiramo ovaj rad. Dosad nas nitko nije kontaktirao, bilo od Grada, bilo od udruženja, dakle ni raspisivač, ni provoditelj, tako da zahvaljujem na prilici. A što što se dogodilo, to je već pitanje za politiku', kazala je Bakotić. Na potpitanja novinara, pojasnila je kako je urbanizam je vrlo složena, znanstvena disciplina koja se ne bavi samo prometom, nego se bavi svim aspektima gradskog prostora i kao takav, smatra, ne bi se smio sagledavati isključivo kroz brojanje auta. 

'Ako je nekome u interesu pokazati da je nečije rješenje loše, naravno da će naći način da to napravi. Isto tako, mislim da nije dobro za bilo koga da ignorira preporuke stručnog žirija, zna se kako su oni ocijenili četvrtonagrađeni rad', dodala je.

Sudionik panela, dožupan Stipe Čogelja, planiranje na pomorskom dobru nazvao je teškim zadatkom, što se moglo vidjeti na primjeru Istočne obale gdje se 'križa' više od deset zakona.

'Bez rješavanja imovinsko-pravnih odnosa nema ni konačnog rješenja nekoga dijela obale. Kad govorimo o pomorskom dobru, škveru, Istočnoj obali, Zapadnoj obali, uvijek je bilo u temeljima rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Još od mandata Andreja Krstulovića Opare snažno smo prionuli rješavanju tih problema koji se često ne vide, ali oni su temelji za rješavanje velikih projekata. Posjetit ću da na Žnjanu 20 godina nije bila provedena granica pomorskog dobra samo zbog jedne čestice od 20 kvadrata. Tako će nam se isto dogoditi na Istočnoj obali gdje imamo zakon o etažiranju, pothodnik, privatno vlasništvo koje nam ne predviđa geometrijsko upisivanje vlasništva, nego je samo tlocrtno, i zapravo onemogućuje provedbu upisa vlasništva Grada Splita ili Republike Hrvatske', objasnio je Čogelja. 

Što se tiče samo škvera, smatra da je najbolje da sve što može ostane upisano kao pomorsko dobro. 

'Ako smanjimo obuhvat koncesije lučkog područja, dobivamo veliki dio pomorskog dobra koji se onda može dati u koncesiju i koristiti za razne druge prilike - tehnološki park, stambeno zbrinjavanje, društveni sadržaj, zelene površine... To je velika površina koja omeđuje grad Split i toj se površini treba itekako sustavno i sinergijski pristupiti, i Grad Split, i Županija i sva ministarstva. Mislim da samo na taj način možemo zajednički doprinijeti razvoju grada Splita', zaključio je Čogelja.

Donosimo i snimku okruglog stola.