Gradilište na sjevernoj strani tunela Kozjak dočekalo nas je u sivkastom oblaku prašine. Okoliš je djelovao uredno, gotovo sterilno, bez ijednog papirića na podu, a nije se činilo da je to posljedica posebnih priprema zbog dolaska medija. Kineskim izvođačima ovo je očito standard.
Navukli smo reflektirajuće odijelo, stavili kacigu na glavu i zavukli se u utrobu Kozjaka – glavnom cijevi koja seže 1,5 kilometara u dubinu, prema Kaštelima. U tako urednom tunelu kaciga je u jednom trenutku izgledala suvišno, ali zaštitna maska pokazala se nužnijom jer se sitna prašina uvlačila u nosnice. Ne do granice nepodnošljivosti, ali dovoljno da obilazak postane izazovan. To nije spriječilo kolonu reflektirajućih prsluka da se kreće sve do kraja tunela, gdje nas je čekala stijena koju tek treba probiti kako bi ugledali more.
Župan Blaženko Boban obišao je gradilište jednog od većih i važnijih prometnih projekata u Dalmaciji. Nakon izlaska iz tunela zadovoljno je ustvrdio da radovi napreduju iznad očekivanja. Podsjetio je da je ukupna duljina tunela 2525 metara, a da je do sada probijeno više od 1500 metara glavne cijevi te više od 1700 metara servisne.
– Ako ostanemo skromni i prepustimo izvođaču da nas ponovno pozitivno iznenadi, nadamo se da bi probijanje servisne cijevi moglo biti završeno u veljači, a glavne cijevi do travnja, eventualno svibnja iduće godine – kazao je.
Podsjetimo, sam tunel projektiran je za brzinu od 80 kilometara na sat i predviđen kao jednocijevni s dvosmjernim prometom te paralelnom servisnom cijevi. Gradi se u sklopu projekta 'Novi ulaz u Split' koji spaja čvorište Vučevica na A1, preko Kaštela, prema Kopilici pa sve do trajektne luke u Splitu.
Direktor Hrvatskih cesta Ivica Budimir podsjetio je da kompletna dionica od Vučevice do Kaštela vrijedi oko 120 milijuna eura. Na njoj rade dva izvođača – Euroasfalt na početnom dijelu i CRBC na tunelu – a već u prvom kvartalu iduće godine trebao bi biti raspisan natječaj za posljednjih 600 metara do spoja na D8, magistralu u Kaštelima.
Župan Boban istaknuo je i širu važnost projekta, kao ogroman iskorak za cijelu Dalmaciju, osobito za stanovnike Dalmatinske zagore, jer će novi tunel i cesta u budućnosti predstavljati alternativni ulaz u Split.
– Ljudi su nas upoznali s mnogim tehničkim detaljima, sve se radi uz primjenu najviših standarda. Iako izvođače ne volim hvaliti prije završetka radova, ovdje se stvarno nema što dodati jer se posao odrađuje vrlo kvalitetno – rekao je Boban.
Govoreći o ostalim radilištima podsjetio je na Širinu, gdje se očekuje da će nadvožnjak biti otvoren sredinom srpnja, te na dionicu Mravince–TTS, koja je već završena, dok slijedi nastavak prema rotoru i rijeci Žrnovnici. Dotaknuo se i planirane trase ceste koja bi preko Sućurca trebala povezati cestu s mostom koji bi spajao Kaštela i Split. Ona je, kazao je, i dalje u županijskim planovima, ali tek u fazi istraživanja, dok se rade izmjene i dopune prostorno-planskih dokumenata. Tek nakon analiza moći će biti ugrađena kao trajna trasa u prostorni plan.
Budimir je ponovio da je ta dionica još u fazi istraživanja, no ono što nije u fazi istraživanja jest most preko Kaštelanskog zaljeva.
– Dana 25. listopada očekujemo otvaranje ponuda, odnosno idejnih rješenja. Nakon evaluacije, odabrat ćemo najpovoljnije rješenje za Hrvatske ceste, a potom ćemo krenuti s izradom idejnog projekta i dovršetkom studije utjecaja na okoliš. Naravno, sama izgradnja tog mosta zahtijeva određeno vrijeme, riječ je o projektu koji će trajati nekoliko godina. Neće to biti realizirano 'preko noći', ali važno je da znate da su pripremni koraci već ozbiljno pokrenuti – rekao je Budimir.
Dodatno, u prvom kvartalu 2026. najavio je raspisivanje natječaja za dionicu od rijeke Žrnovnice do Stare Podstrane, vrlo važnu trasu koja će riješiti dva ključna prometna čvorišta: Širinu i Stobrečko križanje. Vrijednost te dionice procjenjuje se na oko 120 milijuna eura, a smatra da bi time riješili gužve na prilazima Splitu.
Na kraju je poručio i da bi uskoro trebali krenuti radovi na dionici Dugi Rat–Omiš. Izvođač je izabran, čeka se potpis ugovora i uvođenje u posao u roku od nekoliko mjeseci. Posebno se osvrnuo i na medijske natpise o novonastalim problemima na toj važnoj obilaznici do Omiša, odnosno o tome da nije uopće planiran izlaz za Omiš.
– Trenutačni prostorni plan Omiša izrađen je 2003., a usvojen 2007. godine. Ima predviđene ulaze kod Dugog Rata i Ravnica. Pojavila se potreba za dodatnim izlazom kod Zakučca, što bi omogućilo spoj prema Gatima i potencijalno prema Bisku i autocesti. U tom smjeru Hrvatske ceste su već poduzele inicijalne korake. Ako se pronađe kvalitetno rješenje, u razdoblju gradnje dionice Dugi Rat–Omiš moguće je ugraditi taj novi izlaz. Realizacija tog izlaza zahtijeva dodatne korake: projektiranje, izmjenu prostornog plana, ishođenje lokacijske i građevinske dozvole te ispunjenje svih zakonskih preduvjeta. No, ako uspijemo pronaći kvalitetno rješenje, vjerujemo da bismo tijekom same izgradnje dionice Dugi Rat–Omiš mogli paralelno završiti i taj izlaz – rekao je Budimir.
Naglasio je da su u razdoblju od 2016. do 2025. godine Hrvatske ceste uložile oko 270 milijuna eura u Splitsko-dalmatinsku županiju – od toga 170 milijuna u izgradnju, a 100 milijuna u rekonstrukciju.
– U idućih 5 do 10 godina planiramo ulaganja od oko 735 milijuna eura u brojne projekte – najavio je Budimir nakon obilaska tunela Kozjak u kojem bi se plavo svjetlo na drugom kraju trebalo ugledati sredinom iduće godine.