FOTO Hodočašće sjećanja: Split i Dalmacija odali počast junacima Gvozdanskog

Fotogalerija (9)

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Splitu i Hrvatske matice iseljenika (HMI) Split na čelu s voditeljem podružnice Antom Ćaletom, skupina domoljuba hodočastila je iz Splita u Gvozdansko gdje su u nedjelju, 11. siječnja 2026., sudjelovali na komemoraciji u prigodi 448. godišnjice herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela od turskih osvajača, te slavne pogibije branitelja ove utvrde 1578. godine.

Misno slavlje u spomen na 448. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko, u župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom predvodio je požeški biskup Ivo Martinović u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem, uz nazočnost predstavnika braniteljskih i povijesnih udruga te hodočasnika iz cijele Hrvatske. Nakon mise, hodočasnici su sudjelovali u mimohodu i komemoraciji stradalim Hrvatima.

Polaganjem cvijeća u znaku hrvatske trobojnice i paljenjem svijeća, počast poginulim i umrlim braniteljima Gvozdanskog, odalo je i izaslanstvo Matice hrvatske Split koje je u pratnji kolega vodio Željko Pleić, koordinator MH Split za obilježavanje mjesta stradanja Hrvata kroz povijest. Iako je Hrvatska bila okovana ledom, Gvozdansko su pohodili brojni hodočasnici iz cijele Hrvatske, a među njima su prvi put i službeno bili i članovi Matice hrvatske Split sa skupinom od 50 domoljuba iz Splita i okolice.

Tijekom svete mise i komemoracije bilo je riječi o herojskoj pogibiji hrvatskih branitelja Gvozdanskog, koja je postala povijesni simbol domoljublja i otpora agresoru.

Starohrvatsku utvrdu Gvozdansko podigli su hrvatski plemenitaši Zrinski. U Gvozdanskom je Nikola Zrinski imao topionicu, ljevaonicu i kovnicu novca. Ta utvrda je u 16. stoljeću bila brana pred najezdom turskih osvajača. Osmanlijska vojska je od 1571. do 1577. godine poduzela više bezuspješnih pohoda na tu junački branjenu utvrdu, da bi tek 1578. godine, nakon tromjesečne opsade i petog pohoda, pod vodstvom Ferhat-paše, bez otpora ušli u utvrdu.

Prema dostupnim podacima iz tog vremena, utvrdu Gvozdansko branilo je oko 300 branitelja sastavljenih od pedesetak Zrinskih vojnika i oko 250 seljaka i rudara sa svojim obiteljima. Na drugoj strani našla se vojska od oko deset tisuća turskih napadača potpomognuta vlaškim četama.

Kada su nakon nekoliko bezuspješnih napada, Osmanlije napokon 15. siječnja bez otpora ušli u kaštel Gvozdansko, zatekli su samo razrušeni grad, a na borbenim položajima bila su mrtva tijela smrznutih branitelja izmučenih glađu i nezapamćenom hladnoćom, koji su svjesno pošli u smrt. U gradu nisu zatekli ni hrane, ni vode, ni streljiva, ni ogrjeva. Zbog takvoga herojstva njegovih branitelja, Gvozdansko se nerijetko naziva 'Hrvatskim Alamom'.

Dan prije, hodočasnici iz Splita i okolice, posjetili su i Plitvice gdje su odali počast Josipu Joviću, prvoj žrtvi za slobodu Hrvatske, položivši cvijeće i paleći svijeće na mjestu njegove pogibije. Također su posjetili i katoličku katedralu Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću koju su četnici zapalili 1991. godine, te rodnu kuću dr. Ante Starčevića u Velikom Žitniku kraj Gospića, koja je danas Spomen dom Oca domovine koji je veličao hrvatsku povijest i kulturu.

Organiziranim odlaskom na Gvozdansko, Ogranak Matice hrvatske u Splitu započeo je ovogodišnji hod po mjestima stradanja Hrvata kroz povijest, a uskoro slijede i drugi izleti.