Uoči svečanog otvorenja Regionalnog centra kompetentnosti Turističko-ugostiteljske škole u Splitu premijer Andrej Plenković je na upite medija komentirao i političke aktualnosti.
Prvo je bilo ono koje se tiče sklapanje sporazuma SDP i Možemo u Zagrebu, o podršci Tomislavu Tomaševića za gradonačelnika.
- To je jasna slabost SDP-a. Gospodin Kolarić, koji je bio u savjetu za borbu protiv covida -19 i s nama je surađivao prije nekoliko godina, do prije par tjedana im je bio kandidat. Sada su očito se zbrojili i valjda smatraju da je bolje da podrže aktualnog gradonačelnika. Nažalost, Zagreb u kojem živim, moj grad, grad u kojem izlazim na izbore i pobjeđujem u prvoj jedinici s drugim kandidatima, je u ovom trenutku u situaciji da smo imali toliko problema ovim upravljanjem od strane Možemo. Pitanje gospodarenja otpadom, komunalne infrastrukture i prometa, sve su to problemi koje Zagreb nije riješio - odgovorio je.
Ponovio je da je sve što Zagreb jest riješio je zahvaljujući Vladi. Nabrojio je od ulaganja u obnovu, pa do toga da je važno da 'Zagrepčani znaju da se škole, bolnice, fakulteti, javne zgrade, sakralni i kulturni objekti obnavljaju zahvaljujući Vladi'. Kao i novi tramvaji.
- Volimo Zagreb i želimo pridonijeti razvoju grada, kao što smo to činili i ranije - naveo je. Prozvao je i zagrebačku vlast što unatoč fiskalnoj decentralizaciji i boljim kreditnim rejtingom, imaju veće prihode, a da su izabrali imati najveću stopu poreza na dohodak.
- Prema tome, to što oni idu skupa nije nikakav veliki plan da pobjede na nacionalnoj razini, nego je to slabost SDP-a koji u gradu neće imati očito kandidata ni za gradu načelnika, ani za dva zamjenika - smatra. Na dodatni upit o nacionalnoj koaliciji ove dvije stranke duhovito je komentirao da im zakazuje rendezvous 2028. godine.
Pitanje je bilo i da komentira inicijativu SDP-a o opozivu glavnog državnog odvjetnika, Ivana Turudića.
- Gledajte, ja bih sada očekivao demonstracije pred SDP-om svih mogućih nevladinih udruga, svih komentatora, svih ljudi koji poštuju podjelu vlasti između izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, u ovom konkretnom slučaju državnog odvjetništva kao samostalnog i neovisnog tijela kaznenog programa - krenuo je.
Pozvao je da se malo zamijene uloge.
- Sad je sasvim jasno zbog čega je Milanović napravio protuustavni i protuzakoniti udar na parlamentarnim izborima, kada se birao novi glavni državni odvjetnik. Dončić, koji je puno manje sofisticiran, sad to demonstrira vrlo jasno. A to znači ako državno odvjetništvo, na županijskoj razini pokreću neke kaznene postupke protiv političara koji su iz SDP-a, dakle nose crveni dres, a ne samo protiv političara u plavom dresu, recimo HDZ-a, onda to ne može. To je antidemokratski refleks SDP-a, kao da smo u jednopartijskom sustavu i otprilike po tome kako oni misle - mišljenja je Plenković.
Još je nastavio da se zamisli situacija da su prije tri godine, kad je USKOK uhitio ministra na dužnosti, Darka Horvata, i to zbog, kako je rekao 'de minimis potpora, de facto sitnice'.
- Da je moja reakcija tada, kao predsjednika Vlade i predsjednika HDZ-a, smijenit ćemo istoga trena Zlatu Hrvoj Šipek, što bi ona ekipa sofisticiranih lijevih progresivnih snaga koja je prije godinu dana dolazila na Markov trg i vikala bacit ćemo ih kroz prozor, dosta bande i lupeža, napravila da je ovakvu inicijativu, kakvu sada priča Hajdaš Dončić napravio HDZ? To je pravo pitanje - nabrajao je Plenković.
Rekao je i da ta inicijativa nema nikakvog smisla jer jedina institucija koja može dovesti u pitanje mandat nekog državnog odvjetnika je Vlada.
- Prema tome, zamijenite malo uloge pa onda analizirajte. Ja sam očekivao barem 50 članaka hrvatskih političkih komentatora u dnevnicima, tjednicima i portalima koji će se zgražati na antidemokratskim refleksom SDP-a. Pravi komunizam - ustvrdio je.
Na upit o prosvjedu umirovljenika na inicijativu Bloka umirovljenika zajedno, koji se održao u Zagrebu u subotu, odgovorio je da nije uspio dobro popratiti jer je bio u Imotskom, ali da je Milivoj Špika bio na listi HDZ-a za EU izbore 2014. godine.
- Nisam nikada u ovih mojih 15. godina izbornog praćenja politike vidio nekoga koji je više hvalio i zagovarao HDZ nego Špika. Druga poruka je da smo mi jučer, a to ste vidjeli s predsjednikom HSU-a pripremali izmjene zakona o mirovinskom osiguranju, koje imaju za cilj ostvariti našu programsku ambiciju. Mi smo u vremenu prije izbora rekli da želimo da ukupna prosječna mirovina dođe na 750 eura j da ćemo uložiti napore da bude 800 eura, kako bi kvaliteta života naših umirovljenika bila što bolja, i mi smo ti koji ćemo to osigurati - kazao je između ostalog.
Ovom prigodom je istaknuo i da nije istina da je inflacija progutala sve povišice, jer je Hrvatska nakon Malte imala najveći rast BDP-a.
Na kraju je upitan kolike su šanse da Ukrajina dođe do pravednog mira, nakon neslavnog sastanka predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i američkog Donalda Trumpa u Washingtonu.
Plenković je kazao da su odmah reagirali na društvenim mrežama što misle o tome što se dogodilo i zašto Hrvatska temeljem svog iskustva podržava Ukrajina.
- Hrvatska zna da trajni mir može biti samo pravedan. Nema pravednog ako ruska agresija, ruska okupacija, ruske nezakonite odluke o pripajanju ukrajinskih teritorija u ustavno-pravni poredak Rusije budu pozitivno sankcionirane. Dakle, ne može se dogoditi da mir u Ukrajina za kojeg se svi zalažemo sve ovo vrijeme završi tako da je agresor nagrađen, da je Ukrajina prisiljena na kapitulaciju i da je politika zapada ponižena. To se ne može dogoditi - jasan je Plenković.
Još je rekao da je poruka koja je itekako važna je da se pojasni što radi novi američki predsjednik Trump.
- Dakle, to je dosta važno i da javnost razumije. Za predsjednika Trumpa dvije ruske agresije na Ukrajinu su se dogodile u vremenu njegovih prethodnika koji su bili svi iz demokratske stranke. Prva agresija je bila za vrijeme Obamine, a druga je bila u vrijeme Bidenove administracije. On s tim agresijama nije identificiran. Trump smatra da su se one dogodile zbog slabosti demokratskih predsjednika, a sebe vidi kao mirotvorca, čovjeka za vrijeme čijeg prvog mandata Putin nije nastavio svoju agresiju na Ukrajinu I želi sada, na početku svog mandata uložiti svu težinu SAD-a, političku, gospodarsku, vojnu i ekonomsku da zaustavi krvoproliće. Tako je njegova glavna politička poruka da je predsjednik mirotvorac i da želi težinom zemlje koju zastupa zaustaviti rat - opisao je Trumpa.
A iz kuta Zelenskog kao predsjednika, koji je predsjednik Ukrajine već tri godine kao žrtve ruske agresije je, opisivao je Plenković, da želi mir, ali ne onaj koji će ostati bez sigurnosnih jamstava i da se nagradi rusku agresiju.
- I tu mi kao mala zemlja pokazujemo solidarnost s Ukrajinom, dali smo im 12 paketa vojne pomoći. Vlada je dala te pomoći, i nastavit ćemo to raditi dalje, jer se samo jaka Ukrajina može oduprijeti ovoj agresiji i može ostvariti one temelje ciljeve - pojašnjavao je. Predložio je i da se povuče paralela s Hrvatskom. Odnosno, da je 93. godine svijet rekao da stanemo s vojnim operacijama i da se zamrzne stanje kakvo je.
- Imali bismo Hrvatsku bez Vukovara, bez Belog Manastira, Petrinje, Knina i niza drugih gradova koji bi ostali okupirani. Pitanje je da li bi Hrvatska danas bila. Zato je naša pozicija sve ovo vrijeme, temeljem našeg iskustva da se držimo međunarodnog prava, ono što štiti manje zemlje, i držimo se principijelne politike. I to je ono što Vlada govori sve ovo vrijeme - nastavio je i prozvao predsjednika Zorana Milanovića i oporbu koji im nisu bili potpora.
Opozicija, je rekao je, imala dvije šanse, da Hrvatska sudjeluje u misiji potpore Ukrajini, ali to nije htjela, nego je stala na stranu Milanovića.
- A Milanović je tri godine praktički ispričao Hrvatima proruski narativ. Nažalost, dio medija je to pratio, radili su ankete na temelju lažnih informacija da želimo poslati Hrvatske vojnike u Ukrajinu.
Vlada to nikada nije rekla, nikada to nije predložila. Milanović je branio Hrvate od odlaska hrvatskih vojnika u Ukrajinu, a da to nitko nije predložio. A mediji su lagano u predizbornoj kampanji forsirali tu temu - ponavljao je Plenković.
Naglasio je i kako jedan ogroman dio naših ljudi živi mjesecima u zabludi da je neko htio poslati hrvatske vojnike u Ukrajinu, a to nije nitko želio.
- To je Hrvatska. To se nama kao zemlju koja je bila žrtva agresije veliko-srpskog Miloševićevog režima u javnom političkom komunikacijskom prostoru nije smjelo dogoditi - zaključio je.
Na primjedbu novinara da je to donekle i njegova krivnja jer ima prostora u medijima za to objasniti građanima je rekao da on stalno to govori.
- Pa imam, ja sam cijelo vrijeme govorio isto. Ako su se radile ankete treba li poslati hrvatske vojnike u Ukrajinu, onda ste pridonijeli upravo tome da lažni narativ postane lažna, fiktivna opasnost za građane koji se onda povlače - rekao je.
Mediji su mu rekli da je i u Imotskom prozivao medije, pa da time u javnosti stvara dojam da se novinare se može napadati kako se kome prohtije.
- Ja govorim istinu. Zašto bih ja u trećem mandatu... To se ne odnosi na vas. Govorim generalno. Ako smo imali podatak da imamo drugi najveći rast BDP-a u EU prije dva dana, a to postaje ne vijest za hrvatsku javnost, jer hrvatski građani stvaraju svoje mišljenje čitajući hrvatske medije. Ne stvaraju ih čitajući američke, francuske... Ovo nije napad na medije, nego obrnuto. Govorim da ono što je bitno i činjenično točno bi se namučili da nađu to - zaključio je Plenković.