FOTOGALERIJA Sjednica Senata Sveučilišta u Splitu: 'Prije se ogromna energija odlijevala u Zagreb, ali talenti sada ostaju ovdje'
Svečanosti je nazočio i premijer Plenković
Svečanom sjednicom Senata, kao jednom u nizu događanja, obilježena je 50. obljetnica djelovanja Sveučilišta u Splitu. Rektor prof. dr. sc. Dragan Ljutić tom je prilikom ukazao na njegovu bogatu povijest kao i na rapidan razvoj.
'Proteklih pet i pol godina obilježili su brojni infrastrukturni projekti, kojima je prethodilo rješavanje zgrade Filozofskog fakulteta. Preselili smo rektorat u prazne prostore knjižnice, rekonstruirali zgradu Medicinskog fakulteta, uredili smo monumentalnu zgradu u Spinutu - samo čekamo tehnički pregled - za potrebe Umjetničke akademije i privremeno Kineziološkog fakulteta... Namjera nam je napraviti kineziološki kampus na Poljudu. Rekonstruiran je dio franjevačkog samostana u Makarskoj, uređen je prostor na Peristilu, uređena je zgrada Tehnološkog parka, kompletno je rekonstruiran Studentski dom 'Bruno Bušić', uređen je kampus kojem se mnogi dive. U postupku smo realizacije projekta novog studentskog doma za koji je Vlada platila kompletnu projektnu dokumentaciju, tu je i zgrada znanstveno-istraživačkog centra. Dobili smo predivan prostor MedILSa, gdje ćemo raditi institut.
Sintagma nam je od početka bila 'studenti, studenti, studenti'. Što će nam infrastruktura bez njih?! Sukladno tome, uveli smo brojne nove studijske programe poput Hotelijerstva i gastronomije, Psihologije na engleskom jeziku, Komunikacije i medija koje su zazivali i koje smo naposljetku postavili na noge, Mediteranske poljoprivrede kao našeg svojevrsnog doprinosa demografiji. Pritom mislimo na cijelu našu Provansu koja uključuje ne samo Sinj, već i Vrgorac, Imotski pa i susjednu Šibensko-kninsku županiju, odnosno približavamo se Kninu. Borimo se, nadalje, za studij logopedije.
Nezaustavljivo se kontinuirano omogućava napredak kadrova, s našim znanstvenicima svi žele surađivati. O znanstvenoj produktivnosti govori podatak da je od ukupno 15.396 znanstvenih radova objavljenih od osnutka njih 6500 objavljeno kroz posljednjih pet godina. Sveučilište u Splitu član je brojnih alijansi; najdraža nam je maritimna. Studentska mobilnost - dolazna i odlazna - porasla je za 30%. Ponosimo se što se nalazimo na svim listama najboljih svjetskih sveučilišta; prošle smo se godine pozicionirali između 401. i 600. mjesta na Times Higher Educationu, a ove smo između 201. i 300. Izvanredna je to poruka mladim ljudima da se isplati studirati u Splitu', istaknuo je rektor Ljutić.
Svečanosti u dupkom punom Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, među brojnim istaknutim uzvanicima, pridružio se i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković. Naglasio je kako je Sveučilište u Splitu izrazito važno za znanost, obrazovanje i policentričan razvoj Hrvatske.
'Ostvareni su sjajni rezultati u pogledu broja studenata, programa, istraživačkih centara, međunarodne suradnje na europskoj razini. Veselim se uspjesima koje će brojni studenti ostvarivati kasnije u svojim karijerama i Sveučilištu u Splitu čestitam na doprinosu razvoju Dalmacije i Hrvatske', poručio je premijer Plenković.
Predstavnicima medija obratio se i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs. Kazao je kako je Sveučilište apsolutno na ponos Splitu kao što je Split na ponos Sveučilištu.
'Sveučilište je napravilo strahovito velik iskorak u studijskim programima, kvaliteti studija i broju studenata. Definitivno je razgranao međunarodnu suradnju; ima puno združenih studija sa svjetskim sveučilištima te je potpuno u trendu europskog znanstvenog prostora', naveo je ministar Fuchs.
Rektor osječkog sveučilišta Vlado Guberac, u ime svih okupljenih rektora hrvatskih sveučilišta, rekao je kako je impresioniran uspjesima splitskog. Poručio je kako se trebaju držati zajedno kako bi bili jači, i to ne samo kao hrvatska akademska zajednica, već i izvan granica Hrvatske.
'Prva je misijska uloga sveučilišta obrazovna. U tom smislu utemeljili ste mnoge studijske programe, od kojih su neki deficitarni na tržištu rada - upravo oni rješavaju određena demografska pitanja. Ulažete i značajan novac u podizanje studentskog standarda, infrastrukturu, pred vama su velike investicije u tom polju. Napravili ste velik iskorak u drugoj misijskoj ulozi - znanstveno-istraživačkoj; pomeli ste svjetske rang-ljestvice. Split, dakle, nije samo grad baluna ili dalmatinske pisme, već zahvaljujući vama postaje grad znanosti. Postižete uspjehe i u trećoj misijskoj ulozi suradnje s gospodarstvom, transferirajući znanja i razvijajući zajednicu u kojoj radite', iznio je.
Ivica Puljak kazao je, pak, kao splitski gradonačelnik i kao sveučilišni profesor, da je izrazito ponosan na razvoj Sveučilišta u Splitu. Stava je kako je ono jedno od najboljih, ako ne i najbolje, ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe. Naznačio je kako je navedeno zalog kako za budućnost grada tako i Dalmacije te cijele Hrvatske.
'Zamrznuo sam svoj status na Sveučilištu da se potpuno posvetim poslu gradonačelnika, ali, naravno, fali mi. Lijepa je to djelatnost, uživao sam. Svakako, Grad blisko surađuje sa Sveučilištem', naveo je gradonačelnik Puljak.
Župan Blaženko Boban smatra da je Sveučilište u Splitu stup razvoja Splitsko-dalmatinske županije. I on je progovorio o iznimno 'tijesnoj' suradnji koju ostvaraju, ponajprije zbog interesa 20-ak tisuća studenata koji su, prema njegovim riječima, bazen budućih odgovornih dužnosti - gospodarskih, društvenih, umjetničkih, sportskih...
'Vlada RH sufinancira boravak studenata koji nisu ostvarili pravo na studentski dom u privatnom smještaju s pojedinačnih 60 eura, Splitsko-dalmatinska županija povećala je taj iznos za dodatnih 40. Sufinanciramo i studente bez prebivališta u Splitu koji sudjeluju u Erasmus programu jer nemaju pravo na gradska sredstva.
Niz je aktivnosti rektorata zbog kojih možemo reći da je posrijedi sveučilište Splitsko-dalmatinske županije. Spomenimo, primjerice, izdvojene studije u Makarskoj i Sinju, nadam se što skorije i u Kaštelima', izjavio je župan Boban.
Saborski zastupnik Andro Krstulović Opara u svom je izlaganju kazao kako se akademska zajednica, intelektualci, profesori trebaju suprotstaviti neprihvatljivom rječniku i postupcima koji su postali normalni u Splitu kao i netrpeljivosti prema slabijima. Vjeruje kako splitsko Sveučilište može doprinijeti suzbijanju populizma, primitivizma, banaliziranju koji, kako je naveo, žderu meta prostor, odnosno pomoći da argumentirane rasprave dopru do javnosti.
'Već 50 godina obogaćujete naš grad, Dalmaciju, hrvatsko društvo na najodličniji način - priznanjima, rezultatima, međunarodnim dosegom. To je potvrda vaše izvrsnosti. Uvjeren sam da se tako može doći do meritokracije koja će pobijediti mediokraciju obilježenu kulturom otkazivanja, populizmom i lovom na klikove. Sveučilištu je cilj meritokratsko društvo; ono nije utopija', naznačio je Krstulović Opara.
Prigodnim riječima obratio se i akademik Zvonko Kusić kojem je jučer dodijeljen počasni doktorat. U svom je govoru kazao kako nijedno sveučilište nije zabilježilo razvoj kakav je zabilježilo splitsko te kako je posrijedi presedan na europskoj ili čak svjetskoj razini, pri čemu je međunarodna prepoznatljivost u najstrožoj kompetenciji ostvarena u posljednjih nekoliko godina.
'U ovom podneblju kolijevka je hrvatske državnosti i pismenosti. Koja je tajna tog uspjeha? U prvom redu Split je nastao u carskoj palači - možda je mentalni sklop ljudi koji su izrasli iz nje utjecao na konstantnu težnju ka izvrsnosti. Split nikad nije volio osrednjost, dometi su uvijek bili veliki. Specifičan splitski duh nema nijedan drugi grad, s posebnim temperamentom koji je pridonio stvaranju atmosfere te težnje za biti najbolji, prvi, sve u superlativima.
Dalmatinci su kroz povijest studirali u Pragu, Grazu, Padovi, potom u Zagrebu kad je ondje osnovano sveučilište. I sam sam svjedočio kako su preplavili zagrebačku špicu, to jest kako se ondje odlijevala ogromna energija. Taj je proces polako počeo jenjavati prilikom osnivanja splitskog Sveučilišta. Talenti sada ostaju ovdje. Spoj je, ujedno, fetivih, bodula i vlaja dobitna kombinacija', konstatirao je akademik Kusić.
Na koncu svečanosti premijeru Andreju Plenkoviću, izborniku hrvatske vaterpolo reprezentacije Ivici Tucku i izborniku hrvatske nogometne reprezentacije Zlatku Daliću uručene su plakete za izniman doprinos Sveučilištu u Splitu.
