FOTOGALERIJA: Prije 40 godina meteorološki tsunami poharao je Vela Luku

Fotogalerija (11)

Prvi dan ljeta 1978. godine Vela Luka nikada zaboraviti neće. Tog je jutra mjesto na zapadu Korčule poharao plimni val koji je uzrokovao, kako se kasnije utvrdilo, meteorološki tsunami. U nekoliko sati more je dotad neviđenom snagom prodrlo u prvi red kuća, poplavilo objekte, izbacilo brodice na kopno. Potom se povuklo i pogledima izložilo dno velolučke vale samo da bi uslijedio još veći, razorniji udar. 

Ivo Cetinić Paron, velolučki poštar, izvještavao je za Slobodnu i Nedjeljnu Dalmaciju. U mirovini je, ali još se dobro sjeća svega. 

- Bilo je rano, oko pet sati ujutro. To je za mene bio šok. Rođen sam na otoku uz more, plimu sam vidio, ali nikad ovakvu. Ovo je bilo podivljalo more. Kako se more dizalo, mi smo se povlačili u ulice. More je naišlo takvom brzinom. Onda se povuklo. Sve je vuklo nazad. S Rive je izgledalo kao da su slapovi Krke. Luška uvala je ostala skoro do pola suha, bez mora. Možete zamisliti. Strašna je gungula bila, teško je to i ispričati, to je trebalo doživjeti. 

Ovo je bila kraljica svih plima. Na školi je oznaka dokle je more stiglo. Kada čovjek danas to vidi, teško je povjerovati da je more toliko visoko bilo. Radio sam u pošti, more je tamo bilo točno moje visine, a ja sam visok metar i 70. To je bilo strašno. Sve je opustošilo na rivi, butige od postoli i namještaja, sve je plutalo po portu. Iz mesarnice je izvuklo panj na kojem se siće meso. Plima ga je izvadila vani, a mesarnica je bila iznad parka. Veliki ribarski brod izbacilo je ispred spomenika u centru. Toga jutra sjećaju se svi Velolučani. To je bilo neopisivo, tako strašne plime Vela Luka nije doživjela u svojoj povijesti - ispričao nam je Cetinić. 

Radna akcija čišćenja u 6 ujutro!

Velolučki tsunami bio je tog dana glavna tema dana u bivšoj državi, a stranice tekstova ispisane su sljedećih dana. Općinski štab civilne zaštite zabranio je hodanje bez obuće i kupanje unutar uvale od hotela Posejdon do svjetionika na Veloj rivi, a naloženo je i da se pojača osobna higijena, naročito pranje ruku.

Dan poslije grupa ronilaca pronašla je ogromne pukotine na rivi, temelj obale potkopan je na jednom mjestu u dužini od 42 metra, utvrđen je aksijalni pomak obale. Nisu mogli sve pregledati zbog velikog zagađenja mora i slabe vidljivosti. 

Štab Civilne zaštite organizirao je radnu akciju čišćenja poplavljenih dijelova mjesta s početkom u 6 sati ujutro! Pozvali su sve odrasle i sposobne građane na zborno mjesto ispred Zadružnog doma uz preporuku da ponesu poneko sredstvo za rad, poput lopate, motike, krpe, metle ili traktora s prikolicom. 

- Velolučani su uvijek bili za solidarnost i pomoć u teškim situacijama, i to je ono što je pored niza drugih vrlina krasilo ovaj narod. Zato smo uvjereni da ćete, kao i dosad, učestvovati u ovoj humanoj akciji i na taj način dati svoj doprinos u sanaciji velike štete prouzrokovane ovom elementarnom nepogodom. Svojim učešćem u ovoj akciji još jednom potvrđujemo svoju veličinu, dosljednost i ljubav prema svom mjestu, općini i široj društvenoj zajednici - stoji u pozivu na radnu akciju koja je organizirana tri dana nakon razornog udara. 

Šteta 131 milijun 

Šest dana kasnije predsjednik Skupština općine Korčula Stjepan Zlokić traži od Akademije znanosti i umjetnosti istragu uzroka prirodne katastrofe. U ovom dopisu sadržana je sva dramatičnost situacije. Traži se savjet znanstvenika i odgovor na pitanje hoće li se ovakve katastrofe ponavljati kako bi ljudi znali hoće li sanirati uništeno ili sve napustiti i premjestiti se na sigurnu udaljenost od mora. 

- Kao što vam je poznato, u jutarnjim satima 21. lipnja 1978. godine Vela Luku je zadesila teška i velika elementarna nepogoda. Veliki plimni valovi nadošli su u nekoliko navrata (7-8 puta). Prvi udarni val naišao je u 5.15, a posljednji negdje oko 9.40 sati, s tim što je onaj u 7.40 bio najviši i najrazorniji. 

Poznato vam je da je zaljev Vele Luke uvučen u kopno preko pet morskih milja i da ima oblik sličan lijevku. Prilikom ove nepogode snagom inercije vala nepoznate dimenzije naprosto je isisano more iz zaljeva. Prestankom djelovanja inercije, ono je ponovno vraćeno. Amplituda između najniže i najviše razine mora iznosila je preko 11 metara. 

Kao posljedica razornog djelovanja morske vode pomiješane s preko tri i pol vagona maslinova ulja, motornim uljima, fekalnim vodama, preko vagona i pol vina, otrovima iz ljekarne i poljoprivredne apoteke te morskim muljem prouzrokovane su ogromne i teško nadoknadive materijalne štete. Ukupna direktna šteta iznosi 131 milijun dinara, više od 23 posto nacionalnog dohotka općine Korčula. 

Donesen je zaključak da će Skupština općine inicirati da naučne ustanove ispitaju fenomen plime u Veloj Luci i predlože rješenja. Želimo jednom za sva vremena naći rješenja za otklanjanje potencijalne opasnosti od novih elementarnih nepogoda, odnosno, njihovih posljedica, čime bi ujedno radne ljude i građane oslobodili jedne, sada veoma prisutne psihičke more, straha od mogućih novih nadolazaka plimnog vala sličnog razornog djelovanja i posljedica toga te njihove strepnje i neodlučnosti da li da ulažu u sanaciju domova uz obalu ili da sve to napuste i traže sebi rješenja podalje od mora. Ista dilema važi danas za radne organizacije. Imali smo veliku sreću u ovoj nesreći što se nepogoda javila baš u ranim jutarnjim satima pa nije bilo ljudskih žrtava. U drugo vrijeme posljedice bi mogle biti nesagledive i nenadoknadive - napisao je Zlokić. 

Razne teorije 

Proteklo je nešto vremena dok se utvrdilo što se zaista dogodilo u Veloj Luci tog jutra. 

- Prvi koji je shvatio da je riječ o meteorološkom tsunamiju bio je dr. Mirko Orlić sa Sveučilišta u Zagrebu. On je svoju hipotezu objavio u znanstvenom radu 1980. godine. Međutim, šira javnost je velolučki događaj vjerojatno počela percipirati kao meteorološki tsunami tek nakon 30 godina. Tada je u Veloj Luci održan međunarodni simpozij o meteorološkim tsunamijima, a i HRT je snimio prigodan film Jadranski tsunami - kaže Jadranka Šepić s Oceanografskog instituta. 

Njen kolega Ivica Vilibić podsjetio je kako su znanstvenici probali objasniti događaj pomoću više teorija. Raspredalo se tako o potresu s epicentrom u Egejskom moru, no valovi nisu mogli prijeći tako dalek put neprimijećeno, a i vremena potresa i valova u Veloj Luci nisu se slagala jer se valovi tsunamija gibaju točno određenom brzinom. Postojala je i teorija o odronu dna na rubu Južnojadranske kotline, no i ona je pala u vodu jer kod klizišnih tsunamija najveći valovi se događaju blizu klizišta, što ovdje nije bio slučaj. Treća, danas potvrđena teorija je da se radilo o putujućim valovima vidljivim u polju tlaka zraka s rezonantnim prijenosom energije u more. 

- Posljednja se hipoteza pokazala točnom. Riječ je o takozvanim meteorološkim tsunamijima koji nastaju kada poremećaj tlaka zraka putuje nad morem jednakom brzinom kao i valovi tsunamija. Tada dolazi do rezonantnog prijenosa energije iz atmosfere u more. Ti poremećaji u tlaku zraka nastaju u vrlo specifičnim i rijetkim uvjetima u atmosferi kod vrlo jakih nestabilnih jugozapadnih do zapadnih struja na visini od oko pet kilometara, dok je vjetar pri površini vrlo slab. Oni su često široki nekoliko desetaka kilometara pa stoga valovi pogode jednu uvalu, dok se nekoliko desetaka kilometara dalje ništa značajno ne dogodi. 

Tako nastali valovi otvorenog mora pojačavaju se približavanjem obali te se višestruko amplificiraju u uvalama koje imaju visok faktor pojačavanja. Osim poplave Vele Luke u lipnju 1978. godine, neke od izraženih poplava zabilježene su u Starom Gradu i Malom Stonu, Malom Lošinju, cijelom srednjem i južnom Jadranu. Ta pojava se javlja diljem svijeta, postoje istraživanja fenomena meteoroloških tsunamija na svim kontinentima, osim Antarktike. 

Kao i kod drugih rijetkih događaja u prirodi, poput potresa, i ovaj događaj se obično ponavlja s određenom jačinom. Na kući u centru Starog Grada postoji oznaka 1830, a ispod nje oznaka 2003, što u biti govori da je meteorološki tsunami iz 1830. godine bio još jači od onoga iz 2003. godine. Što se tiče budućnosti, istraživanja su tek na početku, no postoji indicija da će meteorološki tsunamiji u Sredozemlju biti učestaliji ako čovječanstvo nastavi ispuštati povećane koncentracije stakleničkih plinova. U svakom slučaju, predviđa se porast srednje razine mora kao posljedica klimatskih promjena te će tako i utjecaj meteoroloških tsunamija i drugih fenomena na obalno područje rasti - kaže Vilibić. 

- Na Institutu za oceanografiju i ribarstvo nedavno smo završili s projektom MESSI. Cilj projekta je bio izraditi prototip sustava za upozorenje na meteorološke tsunamije. U sklopu projekta smo instalirali tri mareografa, instrumenta za mjerenje razine mora, jedan je u Veloj Luci, te devet meteoroloških postaja nužnih za praćenje atmosferskih promjena koje uzrokuju meteorološke tsunamije. Razvili smo i združeni atmosfersko-oceanski model za prognoziranje meteotsunamija, ali i drugih procesa u Jadranu - kazala nam je Šepić.