FOTOGALERIJA Obilježena 34. godišnjica obrane Paškog mosta
Jedan od ključnih trenutaka u obrani otoka Paga i Republike Hrvatske
U subotu, 8. studenoga na Paškom mostu, u organizaciji Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata Grada Paga i Grada Paga, obilježena je 34. godišnjica obrane Paškog mosta – jednog od ključnih trenutaka u obrani otoka Paga i Republike Hrvatske u jesen 1991. godine.
Svečanosti su nazočili predstavnici Zadarske županije, gradova Biograda na Moru, Obrovca i Paga, načelnici općina Povljana, Ražanac i Galovac, djelatnici Policijske postaje Pag, građani te članovi brojnih braniteljskih i stradalničkih udruga Zadarske županije – među kojima su: UHVDR-a Grada Paga, Udruga hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a Zadarske županije, Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Zadarske županije, Udruga ratnih veterana 7. domobranske pukovnije Zadar, Udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Zadarske županije, Udruga hrvatski domobran Zadar, Udruga dragovoljaca MUP-a i ZNG-a 90.-91., Udruga Poskoci Zadar i Udruga ratnih veterana 9. gardijske brigade 'Vukovi' – podružnica Benkovac.
Polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i minutom šutnje odana je počast poginulim braniteljima otoka Paga i svim poginulim hrvatskim braniteljima koji su svoje živote položili za slobodu Republike Hrvatske.
Okupljenima su se obratili Ante Sjauš, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam Zadarske županije, Stipe Žunić, gradonačelnik Grada Paga, te Mladen Škoda i Ivica Jurčević, zapovjednici obrane Paškog mosta 1991. godine. Istaknuli su važnost čuvanja dostojanstva i digniteta Domovinskog rata, uspomena na junaštvo, zajedništvo i hrabrost svih koji su sudjelovali u obrani i očuvanju Paškog mosta, ključnog strateškog i simboličkog uporišta u obrani otoka Paga i Republike Hrvatske.
Nakon rušenja Masleničkog mosta, Paški most postao je jedina prometna poveznica između sjeverne i južne Hrvatske. Unatoč višestrukim raketiranjima i oštećenjima u listopadu i studenom 1991. godine, most je ostao u funkciji te je preko otoka Paga i trajektne luke Prizna–Žigljen omogućavao promet i komunikaciju između sjevera i juga zemlje.
