Frane Bešker o e-savjetovanju na Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti

Završeno je javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kojeg je Ministarstvo znanosti i obrazovanja stavilo na e-savjetovanje do 5. lipnja 2022. Radi se o temeljnom Zakonu koji definira visoko obrazovanje i riječ je o prvom Zakonu koji se donosi nakon 2003., s određenim novitetima. Komentare na e-savjetovanju možete pogledati putem linka: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=20457

Na e-savjetovanju je ostvaren rekordan broj komentara, njih čak 2388! Tom prilikom smo ukratko razgovarali s Franom Beškerom koji nam je rekao kako je zadovoljan s brojem uključenih osoba u e-savjetovanje na Zakon koji je od velikog značaja za naše društvo i kako mu je drago da su sve aktivnosti usmjerene aktiviranju dionika unutar sektora visokog obrazovanja urodile plodom. Istaknuo je da početkom srpnja očekuje objavu izvješća od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, u kojem priželjkuje da Ministarstvo usvoji određene prijedloge dionika sustava radi unapređenja samog sustava znanosti i visokog obrazovanja.

Na e-savjetovanju svoj komentar i doprinos ostavio je i Frane Bešker, dobitnik nagrade Grada Splita, a prenosimo ga u cijelosti:

'Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.

- Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.).

Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu.

- Smatram da naziv 'prijediplomski' nije adekvatan

Obrazloženje prijedloga: Teško je imati uporište i adekvatnu argumentaciju za prijedlog izmjene, ali smatram kao riječ 'prijediplomski' jezično nije baš adekvatno rješenje s jedne strane, dok s druge strane 'preddiplomski' studij se ustalio i ljudi su se na isti navikli i povezuju ga s prvostupnikom, pa iz tog razloga smatram da ako baš nema boljeg rješenja da je mudrije aktualni naziv zadržati.

- Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8 % za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno  je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5 % u 2019., prosjek EU 10,8 % u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd.

- U članku 53. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti se navodi sljedeće: 'Naslovni nastavnik, odnosno naslovni znanstvenik bira se u skladu s odredbama članka 40. i 43. ovoga Zakona, pri čemu se za izbor naslovnog nastavnika, odnosno naslovnog znanstvenika ne raspisuje javni natječaj.'. Smatram kako se radi o lošoj odredbi u Zakonu jer će ista dovesti do pada stručnog kadra na studijima, a to se posebice odnosi na profesore stručnih studija. Javna je tajna da se nastavni kadar dovodi iz privatnih mreža i poznanstava samih nastavnika, a ovom odredbom bi se to još dodatno nastavilo poticati i onemogućilo bi se ulazak za ljude koji nisu u privatnom poznanstvu s određenim nastavnicima čime bi se odmaklo od krilatice društva jednakih šansi za sve. Ono što je važno jest da se propišu uvjeti koji će smanjiti utjecaj ljudi s katedri, odsjeka itd. u zapošljavanju sebi dragih i podobnih kadrova. Također, bitno je propisati da se nastavnik na stručnom studiju ne može biti bez minimalno 5 godina rada u gospodarstvu - privatnom sektoru. Sada se događa da se radno iskustvo u struci koje je primjerice uvjet za izbor u predavača, stječe kao suradnik na visokom učilištu i onda se događa da ljudi bez iskustva u gospodarstvu ili na poslovima u struci predaju na stručnim studijima koji bi trebali osposobljavati upravo za to, čime se smanjuje kvaliteta tih studija i dovodi do toga da stručni studij nema adekvatan kadar - stručnjake iz gospodarstva, nego opet iste kadrove kao sveučilišni studij - s faksa na faks, čime se gubi svaka srha i smisao takvog studija jer osoba s faksa na faks sigurno ne zna o čemu priča i ne može predavati čistu struku.

- U nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je naglašeno da se sveučilištima trebaju omogućiti akademske slobode, ali smatram da je potrebno posebno naglasiti da se akademske slobode odnose na područje znanosti, nastave i sl., dok se trošenje javnih sredstava treba puno više pravdati nego što je to bivalo do sada, posebice imajući na umu slab rezultat, smanjene broja studenata, a ironično povećanje zaposlenih u zadnjih 5 godina s 14.630 u 2016. na 15.433 u 2021.

- Smatram kako nije dobro smanjenje broja predstavnika studenata na visokim učilištima. Iako anomalije postoje, smatram kako je ispravnije da radimo na poboljšanju demokratskih standarda i praksi, a ne da ukidamo glas studentima i smanjujemo njihov utjecaj.

- Smatram da Zakonom ne bi trebalo definirati za stručne studije da samo u iznimnim slučajevima mogu upisati diplomski sveučilišni studij jer samim time zakonodavac potiče nepoštivanje načela Bolonjske deklaracije i ciljeva Bolonjskog procesa. Predlažem da uvjeti upisa budu prepušteni samim visokim učilištima, a da u Zakonu bude definirano da je uvjet završen preddiplomski studij za diplomske i diplomski studij za poslijediplomske studije, s time da za doktorski studij ipak bude navedena potreba razlikovnih predmeta u slučaju kad je prethodno završen stručni diplomski studij.

- Smatram da bi u ovom Zakonu trebalo definirati Sveučilišne odjele na način kako je to bilo propisano prethodnim i još uvijek aktualnim zakonom.

- Smatram da bi se i na Sveučilištima gdje se izvode stručni studiji trebalo omogućiti zapošljavanje asistenata na način kako je to definirano za veleučilišta.

- Smatram da bi trebalo definirati i uvjete upisa za diplomski studij osobama koje su ostvarile 300 ECTS bodova.

- Nije jasno zbog čega ravnatelji instituta nemaju ograničenje broja mandata kao što je to slučaj s dekanima i rektorima?

- Smatram da bi trebalo i dalje izdavati diplome nakon preddiplomskog studija, a ne svjedodžbe jer ćemo promjenom naziva zasigurno srozati ionako loš imidž preddiplomskih studija, koji su ako se sjećate trebali imati za cilj smanjenje broja upisanih na diplomske studije, a dogodilo se upravo suprotno - eksplozija magistara bez pokrića! Smatram da bi trebali jačati preddiplomske studije i studijske programe općenito kroz osiguranje kvalitete i kroz postupke akreditacija i reakreditacija AZVO-a koji mora biti stroži po pitanju dopusnica i imati veću društvenu odgovornost, a ne samo formalno obavljati svoj posao kao što je to bilo do sada.

- Smatram da bi navedeni članak ('Sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij osposobljava studenta za zapošljavanje na određenim stručnim poslovima te ih priprema za nastavak studija na diplomskoj razini.'.) trebalo bolje definirati jer ovim člankom sami zakonodavac srozava preddiplomske studije od 180 i 240 ECTS bodova kao one koji nisu dostatni za obavljanje posla i time potiče da se u praksi ovi studiji gledaju kao oni za pomoćne poslove i de facto time tjeraju ljude da upisuju diplomske studije da bi izašli na tržište rada, što je kontradiktorno najmanje za stručne preddiplomske studije koji bi nakon 3 godine trebali studenta osposobiti za uključenje u tržište rada. Vrlo je opasna definicija navedena o ovom članku Zakona te Vas molim da navedeni članak preformulirate.

- Smatram da bi se na veleučilištima trebala ostaviti mogućnost zapošljavanja u znanstveno-nastavnim zvanjima, kao i na sveučilišnim odjelima kad je riječ o stručnim studijima. Nije dobro ograničavati pojedince koji na veleučilištima ili sveučilištima (a na stručnim studijima) imaju ambicije i rezultata za izbor u znanstveno-nastavna zvanja.

- Smatram da bi trebalo omogućiti besplatan izbor u znanstveno zvanje za sve pojedince koji ispunjavanju uvjete. Mislim da nije dobar put navedeno ograničiti samo za osobe koje su izabrane na određeno radno mjesto jer time se odmičemo od željenog da osiguramo što veći broj znanstvenika u gospodarstvu i društvu općenito, a izvan sustava znanosti i visokog obrazovanja', piše Bešker.