GODINAMA ZAPOMAŽU Bezvlašće na Kornatima uzrok je incidenta između brodara i vlasnika konobe, a što radi Nacionalni park?

Fotogalerija (5)

Inertnost države, ali i čelnih ljudi Nacionalnog parka Kornati natjerala nas je da se zaputimo na otočić Ravni Žakan, zaštićeni prirodni dragulj koji se nalazi unutar granica parka, ali je od nedavno u fokusu javnosti zbog potpuno pogrešnih razloga.

Situacija je eskalirala ovog ljeta nakon svađe jednog od lokalnih brodara s djelatnicima restorana Žakan, ugostiteljskog objekta smještenog na samoj rivi na otočiću Ravni Žakan. Kako nam veli tribunjski brodar Šime Perkov, onemogućeno mu je privezivanje na rivu koju je davnih godina izgradio Nacionalni park Kornati. Zašto? Zato što su u tom trenutku rivu koristili gosti konobe Žakan.

Nije jedini koji je imao problem s korištenjem rive pred ugostiteljskim objektom, jer nam je vlasnik izletničkog broda iz Primoštena ispričao da je još prije nekoliko ljeta prestao dolaziti na Kornate zato što je svaki put vlasnika restorana morao moliti za vez. Naprosto je odustao.

Vlasnik Bruno Dragičević ne krije da nesmetano i bez koncesije koristi pomorsko dobro na rivi pred svojom konobom. Gosti njegovog restorana - možemo se tako izraziti - posjeduju ekskluzivno pravo korištenja rive, vezivanja na bitve od inoksa te korištenje ormarića struje na kojima je do nedavno pisalo - 'Samo za goste konobe Žakan'. Dragičević istovremeno tvrdi kako svi imaju jednako pravo koristiti rivu, ali nema namjeru tjerati svog gosta kako bi se mogao privezati izletnički brod. Sve ove godine, dodao je, dobro je surađivao s brodarima, a nastavio je surađivati s Perkovom čak i nakon incidenta zbog kojeg je pozvana policija i koji je za lokalnog tribunjskog brodara rezultirao zabranom prilaska uvali u trajanju od osam dana.

Nakon dopisa i upornog negodovanja lokalnih brodara, reagirala je Šibensko-kninska županija. Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture te inspektorima Lučke kapetanije uputili su prijavu zbog nezakonitog korištenja pomorskog dobra na otoku Ravni Žakan, kao i zbog sumnje da se riva nelegalno uzurpira i onemogućuje privez određenim brodovima. Inače je Županija zadužena za dodjelu koncesija na pomorskom dobru unutar svog teritorijalnog obuhvata, ali ne za područja Nacionalnih parkova za koje je nadležna država. Tražili smo i mi očitovanje o provedenom inspekcijskom nadzoru i radnjama koje su poduzeli po prijavi, ali još uvijek čekamo odgovor.

Budući da nitko nema koncesiju, na Ravnom Žaknu godinama vrijedi pravilo - Tko prvi, njegova djevojka. Nažalost, problem je puno veći od jednog sukoba brodara i vlasnika oko privezivanja za vrijedni komad obale koji je javno dobro i koji pripada baš svima.

Godinama se situacija ne pomiče s mrtve točke, a Šime Ježina, ravnatelj Nacionalnog parka Kornati preuzeo je ulogu posrednika između brodara i vlasnika restorana Žakan, dogovarajući vrijeme priveza izletničkih brodova. Takvu komunikaciju opravdava kao 'maksimalno poštovanje pozicija sviju uključenih subjekata', dok brodari smatraju da samo štiti privatnika koji je 'uzurpirao pomorsko dobro, nelegalno se širio, gradio i betonirao'.

Međutim, neosporno je da je u konkretnoj situaciji puno bolja pozicija privatnika koji preko ravnatelja Nacionalnog parka Kornati poručuje brodarima kada je slobodna 'glava rive' ili neka druga pozicija kako bi svi oni koji nisu gosti konobe mogli posjetiti otočić Ravni Žakan, a da pritom nema apsolutno nikakav dokument s kojim ima pravo upravljati tom rivom.

Nažalost, za sad je to zaista jedini način da privatnik i brodari koriste pomorsko dobro, a nema dvojbe da su krivci za takvu situaciju državna tijela i sam Nacionalni park Kornati. Ravnatelj Javne ustanove koja upravlja parkom je za Morski.hr izjavio kako oni kao ustanova posjeduju koncesiju na sidrišta, kojih je dosad postavljeno 100, ali ne i za privezišta poput onog koji je tema ovog teksta.

- Preduvjet da bi se upravljalo privezištima je ishođenje koncesije što je vrlo teško zbog još uvijek nedefinirane granice pomorskog dobra. Koncesiju u Nacionalnom parku posjeduje samo ACI Piškera - odgovorio je i naglasio kako su tradicijski porti u Kornatima napravljeni za gajete i leute i nisu namijenjeni za izletničke brodove. Što znači da nisu napravljene ni za plovila s kojima se privezuju gosti konobe Žakan, ali je to manji problem u ovoj priči.

Glavno pitanje je zašto Nacionalni park sve ove godine nije zatražio koncesiju ili barem pripremio teren za takav zahtjev, što su brodari više puta tražili.

- Ustanova brodarima naplaćuje samo uplovljavanje u Nacionalni park, ali ne osigurava privezivanje kako bi gosti pristali na pojedine otoke. Više puta smo pokušali dogovoriti nekakvo rješenje s upravom Nacionalnog parka i privatnim vlasnicima, ali nam godinama govore da pričekamo kraj sezone i stalno se problem odgađa za iduću sezonu. Još nismo dočekali tu sezonu, a u međuvremenu su neki brodari odustali od odlaska na Kornate upravo zbog svojatanja pomorskog dobra i nemogućnosti pristajanja na rivu - kazao je tribunjski brodar Šime Perkov. Baš ta riva je sporna jer je jedna od najvećih na koju bez problema mogu pristajati izletnički brodovi.

Problem se razvlači godinama, ali još nitko, namjerno ili slučajno, nije pokrenuo postupak legalizacije anarhije koja prevladava u kornatskim uvalama. Dok se suočavanje s tim problemom godinama odgađa, ovo ljeto je koncesijsku dozvolu zatražio privatnik koji prema novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama ima pravo na to. Bruno Dragičević nam je potvrdio da je u srpnju ove godine predao potrebnu dokumentaciju za koncesijsku dozvolu za rivu koju već godinama koristi.

A što je s Nacionalnim parkom, planiraju li oni možda konkurirati privatniku u tom zahtjevu ili planiraju prepustiti značajan iznos? Danima se dopisujemo s ravnateljem Šimom Ježinom putem maila, ali ne znamo odgovor na to pitanje. Ovako glasi zadnji odgovor koji smo dobili od njega:

- Nigdje ne tvrdimo da nećemo tražiti koncesiju. Javnoj ustanovi je u interesu da se djelatnosti priveza obavljaju legalno u svim uvalama u nacionalnom parku - između ostalog je rekao, ali je u jednom do svojih ranijih odgovora kazao kako javna ustanova ne može upravljati lukama,

Što misli pod legalnim obavljanjem takve djelatnosti, nismo sasvim sigurni, jer Bruno Dragičević također može početi legalno upravljati tom rivom, ako dobije koncesiju. Pokušavali smo kroz više upita saznati koji je plan ravnatelja Nacionalnog parka. Rekao nam je da je JU NP Kornati 2013. godine zatražila koncesiju za posebnu upotrebu rive i komunikacijskog platoa, ali postupak nije proveden, da bi kasnije rekao kako ni s takvom koncesijom nisu planirali upravljati privezištem. Potom je napisao kako oni ne mogu upravljati lukama, da bi kasnije napisao kako nigdje ne tvrde da neće tražiti koncesiju za upravljanje privezištima.

U jednom od odgovora je naveo da je naplata vezova moguća isključivo kroz koncesiju, tj. gospodarsku djelatnost.

- Na temelju Zakona o zaštiti prirode, javne ustanove između ostalog obavljaju djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, nadziru provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravljaju. Javne ustanove navedene djelatnosti obavljaju kao javnu službu. Javne ustanove mogu obavljati i druge djelatnosti utvrđene aktom o osnivanju, koje služe obavljanju osnovne djelatnosti. Slijedom navedenog zatražit ćemo dodatno mišljenje osnivača o dopuni osnovne djelatnosti na novu gospodarsku djelatnost koja bi u ovom slučaju financijskim i kadrovskim obimom bila značajno veća od postojeće - između ostalog je kazao. 

Tražili smo od njega da nam objasni na koju točno djelatnost misli, odgovorio je - naplatu privezišta.

- Ali na način kako zakon predviđa osnivanjem luke posebne namjene - luke nautičkog turizma u svim uvalama u području NP Kornati što zahtjeva velika početna ulaganja s obzirom na zakonske uvjete za uspostavu takvih luka - kazao je Ježina, čime nam daje naslutiti kako je još puno koraka potrebno da Nacionalni park osigura upravljanje rivom u Ravnom Žaknu. Za to vrijeme privatnik Dragičević je pripremio svu dokumentaciju i predao zahtjev.

U planu Upravljanja Nacionalnim parkom od 2024. do 2033. godine navedeno je kako je najuočljivija turistička aktivnost na području Parka nautički turizam, ali i grupni cjelodnevni izleti iz okolnih obalnih destinacija od Zadra do Primoštena. Takve je izlete u 2022. godini nudilo 40-ak brodara, sa 60-ak brodova. Procjenjuje se da je u okviru grupnih cjelodnevnih izleta Park u 2022. godini posjetilo oko 52.000 posjetitelja. Bez obzira na jasne brojke koje su sami predstavili u izvješću, Nacionalni park nije zatražio koncesijsku dozvolu, niti je, očigledno, počeo intenzivno radit na legalizaciji privezivanja na obale Kornata, ali i ubiranju značajnih sredstava od takve djelatnosti.

Koliko dugo taj problem postoji jasno je iz baš iz ovog primjera. Još od 2004. godine današnji vlasnik je prisutan u vlasništvu konobe Žakan. Iz Javne ustanove Nacionalni park Kornati doznajemo da je još tada postavio prve ormariće sa strujom, zatim je 2012. godine saniran komunikacijski plato i riva, a po uklanjanju dvije drvene kućice od strane Javne ustanove, betonirali su plato na kojemu bile smještene kućice.

- Povijest odnosa JU NP Kornati te bivših i sadašnjih vlasnika konobe Žakan je dugotrajna, dijelom suprotstavljenih interesa i unatoč našim nastojanjima i prijavama nadležnim tijelima na uočene nepravilnosti one su i dalje prisutne - rekao je Ježina, ali nije objasnio što je u svom mandatu poduzeo kako bi se problem privezivanja riješio, osim što posreduje između vlasnika konobe i brodara.

Bruno Dragičević, vlasnik konobe Žakan rekao nam je da je nakon incidenta na otok došla inspekcija, a i sam čeka njihov nalaz. Tvrdi da nije kažnjavan zbog gradnje na pomorskom dobru, već zbog gradnje na svojoj privatnoj parceli, jer su izašli iz zadanih gabarita. U međuvremenu su sve, kaže, legalizirali.

A betonirana šetnica na pomorskom dobru?

- To je sve naslijeđeno. Možda je popravljano - rekao je Dragičević i objasnio da je ilegalno i bez dozvole rivu nadogradila država. Ipak priznaje da je rivu sigurno popravljao, a što se tiče zida koji doslovno ulazi u more, izrađen je kako bi spriječili ovce da prelaze u područje restorana i jedu posađeno cvijeće, no usred zida su postavljena vrata kako bi se moglo proći. Kaže da su svi tako na Kornatima radili.

- Mi smo maksimalno išli ususret tom brodaru. Imam komunikaciju i s drugim brodarima, nema ružnih riječi, kao ni s brodarom s kojim se dogodio incident. On je nastavio dolaziti poslije toga. Ako ima mjesta neka se slobodno veže. Međutim, ima dana kada je toliko ludilo u Kornatima i da ste mi supruga, rekao bih vam da nema mjesta - rekao je Dragičević.

Naveo je da ima sigurno 25 restorana u Kornatima koji nemaju koncesiju na pomorsko dobro, ali je istaknuo da nitko od njih sigurno ne naplaćuje vez, vodu i struju svojim gostima. 

Zbog svega navedenog zaista je nevjerojatno da svi izletnički brodovi, uključujući i Jastoga u vlasništvu Šime Perkova, godinama pristaju u brojne kornatske uvale, a da Nacionalni park i država sve ove godine nisu poduzeli gotovo ništa kako bi legalizirali privezišta. Dopustili su da pomorsko dobro postane prćija onog koji je snažniji ili uporniji.