Grad Kaštela u svom vlasništvu ima samo jedno atomsko sklonište, evo što je s ostalima

Rat u Ukrajini i spominjanje mogućnosti upotrebe nuklearnog oružja u ratnim borbama, otvorilo je pitanje zaštite građana, ako do takvog scenarija dođe. Kao i u drugim državama i u Hrvatskoj je na brzinu obavljena 'inventura' atomskih skloništa te je zaključeno da ih većina u ovom trenutku ne može građanima pružiti potpunu sigurnost, a Portal grada Kaštela je pokušao doznati kakvo je stanje po tom pitanju u Kaštelima.

Pri tome u obzir nisu uzeli različita skloništa, koja služe za privremeno sklanjanje ljudi, koja u slučaju nuklearne opasnosti ne bi pružala skoro nikakvu zaštitu, poput podrumskih skloništa koja su Kaštelani koristili za vrijeme uzbuna na početku Domovinskog rata.

Prema dostupnim informacijama, Grad Kaštela u svom vlasništvu, i to tek odnedavno, ima samo jedno tzv. atomsko sklonište. Radi se o skloništu koje se nalazi u sklopu pogona nekadašnjih Kaštelanskih staklenika na Knežinama, a čiji je vlasnik Grad postao kupnjom tih nekretnina.

- Gradski stožer civilne zaštite obavio je uvid u stanje tog skloništa te smo utvrdili da se radi o 250 metara kvadratnih prostora te da, na izgled, treba provesti i određenu sanaciju – kazala je načelnica Stožera civilne zaštite Jadranka Matok Bosančić.

Zbog toga će gradski Stožer angažirati ovlaštenu tvrtku da napravi detaljan tehnički pregled skloništa, nakon čega će se odmah poduzeti potrebne mjere za dovođenje istog u potpunu funkciju.

U samim Kaštelima postoji još nekoliko atomskih skloništa, čiji su vlasnici pojedini pravni subjekti poput Doma zdravlja ili Cemexa, a neslužbeno jedno atomsko sklonište postoji i na području bivšeg Jugovinila.

No, koliko su oni spremni za eventualni prihvat građana i zaštitu od nuklearnog oružja i sličnih djelovanja, utvrdit će županijski Stožer civilne zaštite, u čijoj je to nadležnost, koji radi i popis takvih skloništa.

S obzirom na to da od 2015. godine ne postoji zakonska regulativa o građenju, održavanju i inspekcijskom nadzoru atomskih skloništa, ili jednostavnije rečeno, prije sedam godina u potpunosti se odustalo od atomskih skloništa, teško je za povjerovati da je neko od njih u potpunosti spremno u slučaju potrebe.

Budući da živimo u 21. stoljeću potrebe ne bi trebalo ni biti i zato, bez obzira na nedostatak atomskih skloništa, vjerujemo da razloga za brigu nema.