Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Grad Split domaćin konferencije o siromaštvu

Grad Split domaćin konferencije o siromaštvu

Konferencija se održava drugu godinu zaredom, na inicijativu četiri najveća hrvatska grada

Stotinjak stručnjaka s područja socijalne skrbi iz Hrvatske okupilo se u Splitu 20. veljače povodom obilježavanja svjetskog Dana socijalne pravde na konferenciji pod nazivom Siromaštvo u urbanim sredinama. Konferencija se održava drugu godinu zaredom, na inicijativu četiri najveća hrvatska grada Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, čiji su predstavnici službi socijalne skrbi sudjelovali u radu konferencije. Prvo izdanje održalo se u Zagrebu prošle godine, a domaćin druge konferencije bio je Grad Split.

-Cilj ovog susreta je razmjena iskustva i zajednički iskorak u radu svih nas koji se bavimo ovom temom - kazala je zamjenica gradonačelnika Splita Jelena Hrgović Tomaš u svom uvodnom obraćanju te se zahvalila svima koji sudjeluju u raspravi o jednom značajnom dijelu socijalne skrbi ne samo u Splitu nego i u Republici Hrvatskoj. 

Konferencija je, kako je kazala Hrgović Tomaš, koncipirana u dva dijela. U prvom dijelu su dionici s lokalne razine koji su postali nacionalno prepoznatljivi dali svoj doprinos u onom najosnovnijem, a to je svakodnevni kontakt s korisnicima socijalnih usluga, a u drugom dijelu su predstavljene socijalne politike upravnih odjela četiri najveća grada u Hrvatskoj s ciljem pregleda raznolikosti usluga i planiranja daljnjih aktivnosti.

- Ovakva konferencija iznošenja iskustava i primjera dobre prakse nas dovodi do toga da donosimo zaključke i prijedloge što treba unaprijediti i na kojem polju možemo donijeti još bolje mjere kako bi što više pomogli sugrađanima i kako bi odgovorili izazovima koji se nameću – rekla je pročelnica UO za zdravstvo, socijalnu skrb i demografiju Magda Vrvilo koja je bila u ulozi domaćina splitske konferencije. Prema njenim riječima, svi koji rade na području socijale u lokalnim samoupravama, provode Zakon o socijalnoj skrbi po kojem se sugrađanima osigurava čitav niz mjera pomoći u svakodnevnom životu. 

– No, danas živimo u vremenu kada se ne radi samo o materijalnoj pomoći, a cilj ove konferencije je i ukazivanje na snagu svih koji provode razne usluge kako u našem gradu, tako i u drugim sredinama – naglasila je Vrvilo. 

Konferenciju je u prvom dijelu programa otvorila predstavnica Ministarstva poljoprivrede Iva Skelin Paulić koja je predstavila aktivnosti koje Ministarstvo provodi u cilju izgradnje sustava doniranja hrane. Donacija hrane u Hrvatskoj je u porastu i u odnosu na prošlu godinu za oko 3 milijuna veća, a to je evidentirano nakon što je Ministarstvo poljoprivrede izradilo IT sustav,  tzv. platformu „e-doniranje“ na kojoj donatori ukucavaju svoje viškove hrane i preko centralnog upravitelja informacija se širi posrednicima. Ravnateljica Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije s. Vlatka Topalović predstavila je paletu usluga Caritasa koje obuhvaćaju razne kategorije korisnika, djecu, žene žrtve zlostavljanja u programu Sigurna kuća, ovisnike i beskućnike, korisnike prehrane i bonova pomoći i dr. na području cijele Nadbiskupije. Edita Maretić Dimlić, ravnateljica Ustanove DES predstavila je rad ove zaštićene radionice za osobe s invaliditetom s posebnim naglaskom na rad pučke kuhinje za 500 korisnika. Ova Ustanova jedina je takva od Pule do krajnjeg Juga Hrvatske, a obzirom da sukladno zakonu zapošljava više od 50% osoba s invaliditetom i ima veliku ulogu u zaštiti od siromaštva ove teško zapošljive skupine. Đordana Barbarić ispred Udruge MoSt predstavila je dvadesetogodišnji rad na polju civilnog sektora s marginaliziranim skupinama ovisnika, siromašnih, beskućnika itd. te istakla vrijednost akcije A di si ti? kao primjer građanske solidarnosti. Svojim radom na polju civilnog sektora dokazan su akter na području socijale izvan granica Splita. Ispred Crvenog križa Split Mirela Zorić progovorila je o prednostima projekta Fead kojeg provode na području grada Splita, uz redovne aktivnosti usmjerene u velikoj mjeri socijalno ugroženima. Rad udruge mladih SKAC Split predstavila je Doris Nazor koja je izdvojila primjere akcija 72 sata i Agenti dobrote koje su samo protekle godine uključile više od 700 volontera u različitim akcijama pomoći socijalno ugroženima.

U drugom dijelu konferencije o siromaštvu u urbanim sredinama govorili su pročelnici gradova nositelja inicijative Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, s ciljem razmjene iskustava i promišljanja daljnjih aktivnosti za unaprjeđenje nacionalnog programa socijalne skrbi koji će biti primjenjiv ne samo na velike gradove, nego i manje sredine koje su manje stručno kapacitirane za pružanje usluga socijalne skrbi. Romano Kristić iz UO za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Grada Osijeka predstavio je Socijalni program Grada Osijeka za iskorjenjivanje svih oblika siromaštva i naglasio važnost socijalnih partnera u civilnom sektoru. Karla Mušković iz Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke govorila je o mjerama u sustavu socijalne skrbi s posebnim naglaskom na nužnost planiranja stambene politike zbrinjavanja ugroženih. Romana Galić iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom okupljene je upoznala sa Socijalnim programom Grada Zagreba u borbi protiv siromaštva, kao i o velikom problemu nedostatka radne snage, posebno medicinskih djelatnika i njegovatelja u sustavu socijalne skrbi. Zaključno izlaganje imala je Magda Vrvilo iz Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu i demografiju, koja je predstavila aktivne mjere u sklopu socijalnog programa Grada Splita, s posebnim naglaskom na projekt umirovljeničke kartice Moj zlatni Split i pozitivna iskustva provedbe projekta Zaželi.

U zaključnoj raspravi sudjelovali su svi izlagači i stručna javnost koja je pratila konferenciju, gdje je istaknuto kako je najvažniji faktor poboljšanja rada institucija i drugih pružatelja usluga u međusobnom umrežavanju i ubrzanju administrativnih procesa. Otvoreno je niz pitanja o daljnjem radu, a unatoč različitosti sredina pojavljuju se zajednički problemi na koje treba u narednom razdoblju pokušati odgovoriti.

Vaša reakcija na temu