Vrhovni sud prihvatio je reviziju koju je zatražio Grad Split i ukinuo presude Općinskog suda u Splitu i Županijskog suda u Zagrebu kojima je pravomoćno dosuđen odštetni zahtjev dr. Nebojši Kneževiću i ostalim tužiteljima za zemlju na TTTS-u na kojoj su ucrtane gradske prometnice.
Još 2013. pred kraj mandata gradonačelnika Željka Keruma s Kneževićem je zaključen sporazum o reguliranju međusobnih odnosa, prava i obaveza vezanih uz planiranu izgradnju nerazvrstanih prometnica, no cijela stvar je na koncu završila na sudu.
Knežević je dobio i u Splitu i u Zagrebu te je sud 2019. zaprimio ovršne prijedloge. S ovrhom se zastalo zbog revizije, a sada se cijela stvar ponovno vraća u sudnicu, i to pred istu sutkinju koja je dala za pravo Kneževiću pa je potom odlukom predsjednice suda na traženje Grada Splita izuzeta iz ovršnog postupka. Izgledno je da će Grad Split ponovno zatražiti njezino izuzeće, a prilika za to će biti početak novog suđenja koje je već zakazano za početak srpnja.
Vrhovni sud je prihvatio reviziju zaključivši da nije pravilno shvaćanje nižestupanjskih sudova prema kojem su tek stupanjem na snagu Zakona o cestama nastupili pravni učinci izjednačeni s učincima provedenog potpunog izvlaštenja.
'U konkretnom slučaju ne radi se o parnici radi ostvarenja vlasničkih prava, već parnici radi ostvarenja novčane tražbine s osnova vlasničkih prava, tj. o zahtjevu tužitelja kao vlasnika nekretnina da im tuženik, umjesto povrata stvari, isplati naknadu za oduzetu stvar.
Opći zastarni rok kod oduzimanja zemljišta bez provođenja izvlaštenja i bez sklopljene nagodbe za oduzeto zemljište započinje onog trenutka kada je faktično nerazvrstana cesta izgrađena i kada više nije bilo moguće tražiti povrat nekretnine koju posjeduje bez pravnog osnova.
Pravo na povrat nekretnine može se ostvariti sve dok nije promijenjena namjena nekretnine tako da više nije moguće s uspjehom zahtijevati predaju u posjed. Od tog trenutka vlasnici takvog zemljišta stječu pravo na naknadu štete ii eventualno naknadu zbog stjecanja bez osnove.
Sukladno odredbi članka 131. Zakona o cestama, ceste koje se koriste za promet vozila i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste, postaju nerazvrstane ceste.
U reviziji se pravilno ukazuje da su nejasni razlozi pobijane presude kada drugostupanjski sud ocjenjuje da nema činjeničnog uporišta da su tužitelji kupovali dijelove nekretnina znajući da se radi o cesti jer je postojeća cesta služila za komunikaciju unutar kruga TTTS-a.
Čestica zemlje na Kamenu se i u ugovorima o kupoprodaji navodi kao cesta, dok se druga čestica navodi kao površina koja u naravi predstavlja cestu i prostor oko objekta TTTS-a.
Drugostupanjskoj presudi nedostaju prihvatljivi razlozi koji bi opravdali ocjenu da predmetne ceste nisu bile pristupačne većem broju korisnika, posebno kada iz nalaza vještaka, ali i same prostorne položenosti prometnice, proizlazi da je riječ o prometnicama koje su pristupačne svakome.
Također, nižestupanjski sudovi ne daju razloge zašto je tužiteljima dosuđena naknada za cjelokupnu površinu nekretnina, premda u obrazloženju navode da se prometnice nalaze na dijelu čestica.
Kako je zbog pogrešnog pravnog shvaćanja, a time i pogrešnog pravnog pristupa predmetu spora, činjenično stanje za sada ostalo nepotpuno utvrđeno, valjalo je obje nižestupanjske presude ukinuti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.
U ponovljenom postupku sudovi će otkloniti i počinjenu bitnu povredu i donijeti novu i zakonitu odluku dajući jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama. Pri tome je potrebne utvrditi koji dio spornih nekretnina predstavlja nerazvrstanu cestu, kada su ceste izgrađene, odnosno, u kakvom su stanju nekretnine bile u vrijeme kupnje tužitelja', stoji u rješenju Vrhovnog suda.
Dobili smo i izjavu odvjetnika Damira Primorca i Tonija Mandića, koji u ovom postupku zastupaju Grad Split.
'Vrhovni sud dao nam je za pravo u pogledu naših revizijskih razloga. U odluci je jasno naznačio činjenice koje se moraju utvrditi, odnosno, kakvi se sve dokazi moraju izvesti u novom postupku. Sve nam to ide u prilog te daje veliki optimizam u konačan ishod ovog postupka u korist Grada Splita. U ponovnom postupku, sud je vezan pravnim shvaćanjem na kojem se temelji odluka revizijskog suda, kao i uputom Vrhovnog suda. U ovom trenutku je najvažnije da Gradu Splitu ne prijeti nikakva ovrha, odnosno, blokada računa te može uredno i redovito funkcionirati.'