GRADSKO VIJEĆE Sjednica očekivano završila bez ikakvih zaključka

13.49 - U nastavku tematske sjednice ponavljali su se slični stavovi, uz međusobne prozivke i obrane ovakvog paketa zakona. Rasprava je završena bez donošenja ikakvih zaključaka, no dio vijećnika istaknuo je da im je bilo važno održati sjednicu kako bi kroz raspravu upozorili javnost na, kako su naveli, problematične aspekte novog zakonskog okvira.

Time je završena tematska sjednica Gradskog vijeća Grada Splita.

13.18 - Puljak je odgovorila HDZ-ovcu Gojaku da nisu podnijeli amandmane jer su smatrali da je zakon nepopravljiv.

- Ova tematska sjednica ima svoju svrhu jer je naša odgovornost prema građanima jasno reći što u ovim zakonima smatramo lošim i kakve bi posljedice mogli imati, osobito za Split. Važno je i podsjetiti tko je tražio raspravu dok zakon još nije bio izglasan, a taj prijedlog gradonačelnik Šuta tada nije prihvatio - rekla je Puljak.

Dodala je kako sama ideja ubrzavanja procedura nije sporna, jer Hrvatska ima spor administrativni sustav i previše birokracije.

- Podržavam digitalizaciju i racionalizaciju postupaka, to su pozitivni pomaci. Kolega Barbir i ja o tome smo s ministrom razgovarali mirno i argumentirano - kazala je.

No, upozorila je da ubrzavanje ne smije značiti zaobilaženje lokalne razine vlasti.

- Ovi zakoni mijenjaju temeljnu logiku upravljanja prostorom. Ako grad zapne u nekoj proceduri, država i investitori preuzimaju inicijativu. To je izravno slabljenje lokalne samouprave. Zakon propisuje da, ako grad u roku od tri godine ne donese GUP, investitor može preuzeti izgradnju infrastrukture i time dobiva ovlast oblikovati javni prostor. Takva praksa, koliko mi je poznato, ne postoji nigdje u Europi - istaknula je.

Puljak je upozorila i na mogućnost realizacije pojedinih projekata mimo važećih lokalnih planova.

- Omogućuje se da se određeni zahvati, poput priuštivog stanovanja, planiraju i provode izvan lokalnih prostorno-planskih okvira. Prostorni plan time više nije jamstvo da zgrada za priuštivo stanovanje neće niknuti, primjerice, usred parka - rekla je.

Govoreći o urbanoj komasaciji, ocijenila je kako se radi o korisnom alatu, ali da je uveden na problematičan način.

- Komasacija je u Europi poznat instrument, ali se koristi kako bi se osigurale javne namjene. Ovdje se, međutim, propisuje da 51 posto vlasnika može nadglasati ostale, što ide na štetu malih vlasnika i lokalne zajednice. Ovim zakonom urbana komasacija postaje alat privatnih projekata. Ako je uvedemo, trebala bi služiti projektima od javnog interesa. Gradonačelnik je, međutim, glasao da ona postane instrument privatnih investitora, i postavlja se pitanje kako se time štite interesi grada - zaključila je Puljak, uz napomenu da je upravo struka bila protiv ovakvog zakona i da je na njega uložila brojne amandmane.

Na to je replicirao Gojak, ustvrdivši da se, prema njegovim riječima, 'strukom voli pokrivati kada odgovara, ali se od nje bježi kada to više nije zgodno'.

Nevenka Bečić osvrnula se na tvrdnje Marijane Puljak o urbanoj komasaciji kao alatu pogodovanja privatnim investitorima, istaknuvši da je i do sada postojala mogućnost izvlaštenja u korist fizičke osobe.

Lidija Bekavac (HGS) kazala je kako su jedinice lokalne samouprave do sada, prema njezinim riječima, zloupotrebljavale zakon i nisu donosile urbanističke planove uređenja, dok će ih novi zakonski okvir na to prisiliti.

Bekavac je također komentirala odluku izlagača da ne sudjeluju u sjednici Gradskog vijeća, ocijenivši je neprihvatljivom. Posebno je istaknula kako smatra presedanom to što Zavod za prostorno uređenje, čiji je osnivač Grad Split, samovoljno odbija sudjelovati u radu zakonodavnog tijela Grada Splita kao izvjestitelj te je zatražila da se za to prozovu odgovorne osobe.

Marijana Puljak složila se da je neobično što se Zavod za prostorno uređenje nije odazvao današnjoj sjednici. Na to se nadovezao predsjednik Gradskog vijeća Igor Stanišić, koji je poručio da i on takav potez smatra nepoštivanjem zakonodavnog tijela.

Dodao je kako se ravnatelj Zavoda Dragan Žuvela ispričao zbog ranije preuzetih obveza, no istaknuo je da problem vidi u činjenici što nitko drugi iz Zavoda nije bio ovlašten doći na sjednicu i odgovarati na pitanja te razjasniti nejasnoće koje su vijećnici isticali.

12.52 - Gradonačelnik Tomislav Šuta rekao je da paket zakona koji je osobno podržao u Hrvatskom saboru ima svojih prednosti, odbacujući pritom optužbe oporbe o, kako je naveo, 'navodnoj otimačini' prostora.

Obraćajući se vijećnicima Centra, poručio je da, prema njegovim riječima, 'žele stvarati buku u javnom prostoru kako bi dobili pozornost, a da ni sami ne znaju što zapravo žele'. Zamjerio im je i to što nisu sudjelovali u javnoj raspravi niti su za današnju sjednicu pripremili ikakve materijale.

Šuta je pritom ustvrdio da se svi koji kritiziraju zakone mogu 'sakriti iza ministra Branka Bačića' kada je riječ o stručnosti, dodavši kako je Bačić u području obnove, prema njegovim riječima, ostvario 'briljantne rezultate'.

- Volio bih da ste došli s argumentima, a ne s optužbama o otimačini, jer ste baš vi u posljednje četiri godine otimali građanima - odgovorio je Šuta, dodavši kako je zakon tu da se mijenja ako se s vremenom pokaže da pojedina rješenja nisu dobra. Ipak, naglasio je da, nakon razgovora s dijelom stručne javnosti, smatra kako je zakon ispravan.

Također, tvrdi da je problem priuštivog stanovanja jedan od osnovnih razloga zašto se donosio ovaj zakon. 

Marijana Puljak je odgovorila kako oni nisu ovdje zato što su urbanisti i arhitekti, jer predstavničko tijelo ne funkcionira tako da tu govore samo stručnjaci, već je njihova uloga politička i demokratska. 

Damir Barbir smatra da nije samo povrijeđen poslovnik, već i Ustav, prema kojem oni imaju pravo na slobodu izražavanja mišljenja.

- Nama je gradonačelnik rekao da nemamo što govoriti jer nismo struka i to je jedna opasna i antidemokratska izjava. Smatram da je ovo šokantna izjava i zbog toga nam se treba ispričati - kazao je Šuta. 

Josip Gojak im je odgovorio kako ovakva oporba krši Ustav, jer po zakonu i duhu ustava ne mogu davati naloge na Gradskom vijeću kako će se glasati. 

Poručio im je da su 'mekani kao svilena kada se neko takne u njih, a kada oni diraju u druge, onda su im granice široke. Istovremeno, ovdje ih nema dovoljno da odigraju kukala'. 

Onda je krenula rasprava u kojoj je prozvao oporbu jer nije poslala niti jedan amandman na paket zakona. 

- Nula prijedloga u javnoj raspravi, nula amandmana, osim SDP-a koji je iznio 250 amandmana u kojima piše 'briše se'. To je razina poštovanja koju su pokazali građanima. Ja smatram da je ovaj zakon dobar jer uistinu štiti prostor, štiti obalni pojas i stvorit će moderan i digitaliziran sustav prostornih planova. Građani će moći uči u ISPU u kojem će biti planovi nove generacije. Ima tu još puno toga - strateški projekti će se planirati na državnoj razini. Ključno je i da je širenje građevinskog područja onemogućeno dok se komunalno ne opremi staro građevinsko područje. To znači da grad, dok nije provukao cestu i komunalnu infrastrukturu, ne može otvarati nova građevinska područja. Ljubitelj sam toga da se lokalnim samoupravama nameću rokovi - rekao je Gojak. 

12.26 - Ne smatram da je ova sjednica bespotrebna. Mislim da je konačno vrijeme da građani vide o kakvim je zakonima riječ i što oni reguliraju. Dosta je skrivanja iza struke koja nije imenovana. Nisam komunicirao s predstavnicima DAS-a, ali volio bih da su danas došli jer i dalje smatram da sjednica nije besmislena.

Vidjeli smo struku u Hrvatskoj komori inženjera geodezije, svi smo imali priliku pročitati zakon i njegove odredbe. Pokušajmo, po prvi put, raspravljati argumentima - poručio je Gojak.

Nakon kraće rasprave usvojen je dnevni red i tek sada može krenuti rasprava. 

12.21 - Društvo arhitekata Splita i Zavod za prostorno uređenje Grada Splita, koji su trebali biti izlagači, uputili su pisano priopćenje u kojem su poručili da neće sudjelovati u današnjoj raspravi, ocijenivši je besmislenom s obzirom na to da je paket zakona već usvojen. Smatraju kako je rasprava o zakonima o kojima se više ne može odlučivati tek gubljenje vremena.

S takvim se stavom složio i vijećnik Direkta Jakov Prkić, koji je poručio da nema smisla sudjelovati u raspravi te je napustio vijećnicu.

Kritikama gradske vlasti pridružio se i Bojan Ivošević, koji je, među ostalim, poručio da ova sjednica, prema njegovim riječima, pokazuje 'svu mržnju prema demokraciji i pluralizmu mišljenja'.

12.10 - Počela je sjednica splitskog Gradskog vijeća, a uoči sjednice novinari su pitali Marijanu Puljak koji je smisao održavanja tematske rasprave nakon što je zakon već usvojen. Odgovorila je kako je još prošlog petka tražila da se rasprava održi ranije, nekoliko dana prije saborskog glasanja, no Gradsko vijeće takav prijedlog nije prihvatilo.

Dodala je i kako su tada željeli utjecati na gradonačelnika Tomislava Šutu, koji je ujedno i saborski zastupnik te je glasao za ove zakone.

- Ova sjednica i danas ima smisla jer ćemo dokazati za što je gradonačelnik glasao u Saboru - poručila je Puljak.

Oporbene stranke najavile su da će u Saboru nastaviti s preispitivanjem ustavnosti zakona, a ako do toga ne dođe, poručuju da su spremne pokrenuti i referendum.

RANIJE OBJAVLJENO:

Gradsko vijeće Grada Splita danas ima tematsku raspravu o novom zakonodavnom okviru u području gradnje i prostornog uređenja, na kojoj bi, među ostalima, trebali sudjelovati predstavnici Društva arhitekata Splita, Hrvatske komore arhitekata te Zavoda za prostorno uređenje Grada Splita. Rasprava se održava svega dva dana nakon što je Hrvatski sabor izglasao tri kolokvijalno nazvana 'Bačićeva zakona', zbog čega je već na samom početku nejasno kakav bi konkretan učinak mogla imati.

Iako se rasprava vodi o mjerama koje će izravno utjecati na razvoj grada, ostaje otvoreno pitanje može li ona rezultirati konkretnim zaključcima s obzirom na to da su zakoni već usvojeni na nacionalnoj razini.

Podsjetimo, Sabor je u ponedjeljak donio Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju te Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, a na snagu stupaju 1. siječnja 2026. godine. Zakoni predviđaju potpunu digitalizaciju prostornog planiranja kroz sustav ePlanovi i eDozvole, kraće rokove za izdavanje građevinskih dozvola te vraćanje instituta urbane komasacije.

Gradovi i općine dobili su rok od tri godine za donošenje urbanističkih planova uređenja na građevinskim zemljištima bez važećih planova, a u suprotnom inicijativu može preuzeti Ministarstvo. Zakonske izmjene donose i nova pravila za kampove i kamp-kućice, ograničenja uz obalu, gotovo potpunu zabranu etažiranja turističkih građevina te obvezu izrade planova održavanja zgrada.

Zakon o energetskoj učinkovitosti postavlja dugoročni cilj prema kojem bi sve zgrade do 2050. godine trebale postati zgrade s nultim emisijama.

Iako je današnja tematska rasprava otvorila niz pitanja o prostornom razvoju Splita i ulozi lokalne samouprave u novom zakonodavnom okviru, činjenica da su zakoni već doneseni ostavlja dojam da se raspravlja više o posljedicama nego o mogućnostima utjecaja.