GRCI NA JADRANU: Nova istraživanja koja otkrivaju skrivene priče povijesti

Fotogalerija (30)

Posljednjih godina arheološka istraživanja na lokalitetima diljem jadranske obale donose nevjerojatne rezultate koji do sada nisu bili dovoljno poznati širem krugu stručnjaka, a ni javnosti. Upravo zato Arheološki muzej u Splitu danas je organizirao panel raspravu pod nazivom 'Grci na Jadranu', koja je osmišljena kako bi se predstavila najnovija arheološka istraživanja koja značajno mijenjaju naša dosadašnja saznanja o prisutnosti i utjecaju grčke civilizacije na istočnoj jadranskoj obali.

- Cilj je kroz ovu panel raspravu predstaviti široj javnosti rezultate novih istraživanja s prostora od Trogira do Stobreča, i naravno do Visa, te upoznati vas s tim rezultatima i pokušati odgovoriti na pitanje kako konzervirati i prezentirati te lokalitete - rekao je Ante Jurčević, ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu.

Ove godine se završavaju sustavna istraživanja na rimskim termama na Visu i sljedeće godine kreće konzervacija i prezentacija tog lokaliteta. To je jedan od najznačajnijih lokaliteta iz helenističkog razdoblja, ali i povod za sastanak u ministarstvu koji je inicirao ovu panel raspravu.

U sklopu današnjeg druženja 14 panelista predstavit će rezultate svojih istraživanja na Visu, Hvaru, Korčuli, Trogiru, Stobreču i Resniku. Isto tako, predstavit će se rezultati podvodnih istraživanja na kojima su pronađeni nalazi iz helenističkog razdoblja.

U panelu sudjeluju i predstavnici lokalne i regionalne vlasti kako bi se došlo do rješenja na koji način valorizirati tu baštinu i kako je prezentirati široj javnosti. Najstarija istraživanja na Visu traju već 180 godina, a na Hvaru su nešto mlađa istraživanja, dok se u Trogiru provode sustavna istraživanja barem 70 godina. Najmlađa istraživanja su u Pharosu, Stobreču, Resniku i rimskim termama na Visu.

- Trenutačno nemamo niti jedan cjelovito konzerviran i prezentiran lokalitet, niti sa starijih istraživanja s prostora Visa, Hvara, Korčule, Trogira, a isto tako ni s ovih mlađih istraživanja Stobreča i Resnika. Zato je cilj potaknuti raspravu i doći do nekog rješenja, prijedloga rješenja ili početi raspravljati o tome kako ćemo te lokalitete uklopiti u ovu recimo modernu arhitekturu koja se gradi oko njih - naglasio je ravnatelj Muzeja arheoloških spomenika.

Panel raspravi se pridružila i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek koja je izrazila nadu da će rasprava stručnjaka biti plodno tlo za razmjenu novih ideja koje će doprinijeti očuvanju i promociji našeg kulturnog nasljeđa.

- Znamo da se na području Splitsko-dalmatinske županije nalazi iznimno puno jako vrijednih arheoloških lokaliteta. Ovaj muzej brine o Saloni i o Issi, međutim, planovi su da se obnovom Batarije zbirka Isse izmjesti i formira kao poseban muzej na Visu, čime će i taj lokalitet, jedan od najvrjednijih, dobiti nove načine i nove modele upravljanja. Veseli me da se tako veliki broj naših kolega odazvao sa svojim izlaganjima i vjerujem da će svima koji budu prisustvovali danas biti iznimno zanimljivo - rekla je Obuljen Koržinek.

Prisjetila se da je krajem prošle godine donesen novi Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji je zadnje izmjene doživio prije 20 godina. Upravo su se u segmentu arheologije unijeli brojne novosti, a jedna koja je važna za sve one građane koji imaju zemlju i žele graditi nešto na lokalitetima koja potencijalno traže arheološka istraživanja.

- Odlučili smo kad se kuće rade za obitelj, za stanovanje, da će te troškove tih istraživanja snositi država - rekla je ministrica, te dodala:

- A druga stvar koju bih željela istaknuti je da smo implementirali novi model upravljanja kojim će puno veća obveza za upravljanje arheološkim lokalitetima i eksplicitna obveza biti stavljena na lokalne samouprave. Neke su i do sada bile iznimno angažirane jer znaju koliko je to važno i vrijedno i za njihovu zajednicu, ali i za turističke potencijale. Međutim, na ovaj način, zakonom je puno preciznije definirana obveza i kada se radi o vrijednim arheološkim lokalitetima - poručila je.

Novinare je zanimalo na koji način će Ministarstvo kulture zaštititi arheološki lokalitet u Stobreču koji je jedan od najatraktivnijih lokaliteta u Dalmaciji. Tamo je iz zemlje izronio čitav grad: monumentalni grčki bedemi prema sjeveru, s rimskim i kasnoantičkim nadogradnjama, brojni ostaci grčkih i rimskih struktura i masivni zidovi, još uvijek nedefinirani, iz brončanog i željeznog doba, a po svemu sudeći i još stariji prethistorijski sloj. 

- Tamo se provodi sada zaštitna konzervacija. Kao što znate, kolegica koja je vodila istraživanja će neko vrijeme biti odsutna, tako da se čeka kompletno stručno izvješće. Međutim, lokalitet se po svim pravilima struke zaštićuje, a nakon toga će biti donesena odluka kako će se i na koji način prezentirati. Dale su se jasne upute što treba napraviti kako bi se zaštitio, a onda će se vjerojatno i nastaviti daljnja istraživanje, ali to će biti tema ovog skupa - kazala je Obuljen Koržinek.

Poručila je da je u takvim situacijama iznimno važna veza s lokalnom samoupravom koja mora prepoznati vrijednost, ali je istaknula i da građani moraju shvatiti koliku vrijednost donose takvi lokaliteti. Ministrica tvrdi da će tada država pružiti stručnu pomoć, financiranje i svu logistiku.

Nakon informativnog dijela o samom panelu nazivom 'Grci na Jadranu', nešto više informacija o utjecaju tog naroda na istočnoj jadranskoj obali objasnili su organizatori panela.

Zato smo izdvojili dio teksta i za one koji 'žele znati više'.

Dodiri između prostora antičke Grčke i današnje hrvatske obale imaju dugotrajnu povijest. Oni sežu u brončano i željezno razdoblje o čemu svjedoče rijetki nalazi mikenske keramike. Ti ostaci, koji istraživanjima bivaju sve brojniji, ukazuju na postojanje grčkih plovidbenih i trgovačkih pravaca duž hrvatske obale Jadrana.

Grčka je civilizacija postupno prodirala na istočnu jadransku obalu, a to se događalo preko trgovaca i njihove robe kojom su trgovali s lokalnim stanovništvom. Nalazi crnofiguralne keramike, korintske posude, koroplastika, glava kurosa iz Isse i drugi predmeti, potvrđuju da se ti kontakti intenziviraju tijekom arhajskog razdoblja. To je vrijeme kada izvori spominju i prvu grčku naseobinu na Jadranu Crnu Korkiru (Korkyra Melaina), koju su utemeljili Kniđani iz Male Azije u kasnom VI. st. pr. Kr. na otoku Korčuli. Ova naseobina nepoznatog je izgleda, pobliže lokacije i kronoloških odrednica.

Izvori spominju i postojanje kolonija Anhiale (Anchiale) i Herakleje (Heracleia), mjesta koja također do sada nisu preciznije locirana. Prisustvo Grka na hrvatskoj obali do IV. st. pr. Kr. prilično je nejasno, no s početkom IV. st. stvari se mijenjaju. Trajna i organizirana grčka prisutnost na hrvatskoj obali započinje s kolonizacijom Dionizija Sirakuškog. Taj moćni vladar osniva kolonije na istočnoj jadranskoj obali; Isu i pomaže oko osnutka Fara (Pharos). S tim dvjema kolonijama, iako malenim i smještenim na rubu helenskog svijeta, današnja hrvatska obala primit će dosege antičke grčke civilizacije.

Dolaskom u Jadran na njegovu istočnu obalu i ilirske prostore, Grci donose pismenost u tu agrafsku sredinu, donose uporabu novca kao platežnog sredstva potičući osnivanje kovnica lokalnih dinasta i gradova, uređuje se i dijeli zemljište po katastarskim načelima.

Gradovi se podižu prema ortogonalnim načelima planiranja prostora, umjetnost doseže izniman razvitak kao i tehnike izrade i obrade umjetnina. Obrada zemljišta s novim saznanjima i tehnikama potiče veće poljoprivredne prinose, a time i razvoj trgovine koja se ogleda prije svega s indigenim zajednicama istočne jadranske obale. Sve to utjecalo je da je protopovijesni ilirski prostor polako ušao u antičko razdoblje.