GUVERNER HNB-a Boris Vujčić: Prognoziramo pad stope inflacije

Održala se osma po redu konferencija središnjih banaka Mediterana na kojoj se raspravljalo o njihovoj vjerodostojnosti u vrijeme visoke inflacije, upravljanju financijskim rizicima klimatskih promjena te o politikama kojima se potiče ekonomska uključenost žena u Sredozemlju. 

Događaj zajednički organiziraju Hrvatska narodna banka, središnja banka Španjolske (Banco de España), Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Europski institut za Mediteran (IEMed) i Unija za Mediteran (UfM) platforma je za razmjenu uvida, dijeljenje stručnog znanja i unapređenje suradnje među guvernerima središnjih banaka i drugim istaknutim stručnjacima iz mediteranske regije. 

Konferencija se održala u hotelu Le Méridien Lav, a jedan od panelista je bio i Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke (HNB).

Medijima je najavio kako u Hrvatskoj prognoziraju pad inflacije za 2024. godinu s četiri posto na tri i pol. 

- Brže se smanjuje nego što je to bilo u našim prognozama - kazao je guverner. Depoziti građana su porasli u prošloj, a isto očekuju i u ovoj godini. Otkrio je i da je promijenjena struktura depozita, prije je bila više 'po viđenju', a sada je više riječ o oročenim sredstvima. 

Nominalni rast plaća za 2024. godinu će biti niži nego u 2023., jer se najveći dio povećanja osjetio u prošloj godini. Zbog toga neće utjecati na stopu inflacije više nego što je to bilo prošle godine. Što se tiče umjetne inteligencije, navodi kako nije još u velikoj mjeri integrirana u komercijalnom sektoru, ali se u središnjici koristi za otkrivanje prevara, pranja novca, ali i obradi velike količine podataka te dijelom u modelima predviđanja. 

Naveo je kako spuštanje kamatnih stopa na kredite ovisi o kreditnim stopama HNB-a, a u Hrvatskoj su kamatne stope, dodaje, niže nego u Eurozoni.

Nakon desetljeća održive niske inflacije, izazovi komunikacije monetarne politike su postala dramatično složenija posljednjih godina. Tvrdoglavo visoka inflacija dovela je ljude do dovode u pitanje učinkovitost središnjih banaka u postizanju njihovog primarnog cilja, stabilnosti cijena.

- Mislim da možemo biti zadovoljni. Stopu inflacije smo, naime, s dvoznamenkaste razine, što se ne događa često, uspjeli smanjiti blizu našeg dugoročnog cilja od dva posto, bez da je ekonomija otišla u recesiju. Iako još nismo na kraju našeg puta, izgleda da ćemo uspjeti u 'mekom prizemljenju' i dovesti stopu inflacije na našu ciljanu razinu od dva posto na području Eurozone, a o Hrvatskoj da ne govorimo, jer ćemo rasti tri posto - najavio je guverner HNB-a, a to znači da će sporije rasti cijene. 

Ova sjednica je bila prilika za guvernere središnjih banaka Sredozemlja da podijele svoje mišljenje njihova stajališta i iskustva o tome kako trenutno inflacijsko okruženje, lokalno i globalno, utječe i kreiranje politike njihovih središnjih banaka te razraditi moguće preoblikovanje kanale i modalitete komunikacije za ublažavanje tih rizika.

Na konferenciji su, između ostalih, sudjelovali Pablo Hernández de Cos, guverner španjolske središnje banke, Mario Centeno, guverner portugalske središnje banke, Edward Scicluna, guverner središnje banke Malte, Boštjan Vasle, guverner Banke Slovenije te Luis de Guindos, potpredsjednik Europske središnje banke.