HRVATSKI SAN Jason Berry: Možeš dosta naučiti o narodu gledajući na što mu se jezik fokusira, a Hrvati imaju četiri riječi za - pomu

Eskimi mogu imati 50 riječi za snijeg, ali Hrvati imaju četiri riječi za pomu. Možeš puno naučiti o kulturi putem jezika i na što se jezik fokusira. Wikipedija govori o različitim načinima kojom arktički ljudi interpretiraju riječ snijeg, od 50 do 150 riječi. To ima smisla jer su okruženi njim. Amerikanci imaju 12 načina za izgovoriti riječi sendvič i auto. To također ima smisla jer Amerikanci većinom posjeduju auta, te jedu velike, masne sendviče sva tri obroka. Što sam ja naučio o Hrvatima proučavajući hrvatski jezik? Prema vašem jeziku ovisni ste o pomama, rakiji, paprici, krumpiru i turskim delicijama. 

Imate četiri riječi za pomu: rajčica, pomidora, poma, paradajz... Hrvati stavljaju pome u većinu ili sve obroke, a isto vrijedi i za maslinovo ulje. U većini se slučajeva te dvije namirnice zajedno ukomponiraju. Pome idu sve: od juha, salata, umaka, sendviča... Mogu biti i nasjeckane, pasirane... Volite vaše pome!

Svi znamo da postoji veliki utjecaj engleskog i njemačkog jezika na hrvatski, ali postoji i ogroman broj turskih riječi za koje ljudi nisu ni svjesni, po Wikipediji ih je čak oko 1200.

Usprkos antipatiji prema Osmanskom carstvu, turski je svugdje. Najdraža hrana moje žene je burek - 100% turska riječ. Ona uvijek jede jogurt uz burek. Ona plati burek s kešom iz džepa ili torbice - 100% turska riječ. Obično pije kavu bez šećera, a obje riječi su turske. Naravno, nekad ne želi toplu kavu s mlijekom, želi super jaku tursku kavu iz džezve. Lista turskih riječi koje koristimo svakodnevno je dugačka: ajvar, alat, badem, budala, buraz, dućan, dadilja, dušek, jastuk, jogurt, krevet, majmun, papuča, para, patlidžan, pazar, podrum, sanduk, svima omiljena sarma, tabak, tanjur, tulipan, tulum (nije meksička riječ), čaj, đumbir i naravno ćevap i rakija. Kao što je vidljivo, većina riječi opisuje hranu i spavanje. 

Ah, rakija. To je emocionalna stvar za mene. Obožavam je piti, ali se mrzim buditi nakon toga. Ali, za sve druge rakija je stil života. Svi rade rakiju od svega što raste u bakinom vrtu, svejedno je li to jabuka, kruška, višnja, med... Čuo sam da postoji, ali je nisam isprobao – komovica, koja ostaje poslije prerade vina. Kakvo li je to piće? I kako se može rakija napraviti na takav način? Svatko ima svoju najdražu rakiju, ali svima izvan Hrvatske nije baš normalno da se alkohol radi od trave ili oraha. Zašto? Moram priznati da su mi rogač i orahovica OK, ali travarica... Moj želudac i usta se automatski zatvore na spomen travarice. No, osim rakije i turskih riječi postoje i njemačke riječi u hrvatskom jeziku. Ono što sam primijetio je uporaba ovih riječi: auto, bager, šoferšajba, auspuh, gastarbajter... Moj sin voli svoj bager, a ja sam posebno predan automobilima. U desetak minuta gledanje Wikipedije primijetio sam dosta njemačkih riječi koji se koriste u vašem jeziku: bankrot, cigla, felga, frajer, frizura, gemišt, glečer, griz, hauba, harmonika, jeger, kifla, kombi, krafna, krumpir, kuplung, kupus, madrac, marelica, marka, meštar, palačinke, papir, pašteta, pehar, punkt, purger ili purgar, puter, riža, saft, senf, signal, tapeta i tepih, trajekt, trezor, tuš, šank, šleper, šmeker, špijun, šlag. To je ogroman utjecaj na Hrvatsku iz zemlje koju su vaši preci zvali Nijem(c)ima.

Ne smijemo zaboraviti ni utjecaj zapadnih susjeda iz Rima. Njihov se utjecaj osjeća u kuhinji, ali i svemu iz usta starih Dalmatinaca ili Istrijana. Ta je lista dugačka. Da ne pričamo o francuskim izrazima (plaža, šokantno), mađarskog (paprika) ili engleskog (Facebook). Postoje li obrasci u stranim riječima? Odgovor je - da i ne. Turske riječi uglavnom nisu previše tehnički orijentirane. Je li to zbog toga što Turci ne mogu podnijeti tehnologiju? Rekao bih da je to tako jer su stotinama godina unazad, kada su bili ovdje, uvodili stvari koje su tada bile tehnološki napredne - jastuk, džezva i harem. S druge strane utjecaj austro-ugarskog i njemačkog jezika je izraženiji u stvarima koji nisu postojale u dalekoj prošlosti: auto, bager, kombi... Ali, svaka regija je imala veći ili manje utjecaj zbog geografskog položaja. Zagreb je bliži Beču i Münchenu, Split i Rijeka su blizu Italije, a to je i odgovor na čakavsko, štokavsko i kajkavsko narječje. Meni je posebno drago što u hrvatskom koristimo tursku riječ za Viennu, a to je Beč. Dobra je vijest da uvođenje stranih riječi nije jednosmjerno. Hrvatska ima jednu stvar ili riječ koja nas svih prati na vjenčanjima, pogrebima, intervjuima za posao, spojevima ili kada prvi put susretnete punca i punicu. Naravno, pričam o kravati koja je postala neizostavna diljem svijeta i može se naći u svakom jeziku na planeti. To je globalni utjecaj. Dobar posao Hrvatske! 

No, postoji i tamna strana jezika. Svi su složni da su Hrvati najkreativniji kada je riječ o psovanju. U detalje neću ulaziti, ali svi se slažu da se pretjeruje u vrijeđanju majke i spominjanju u raznim kombinacijama vagine, penisa, psa, seksa, leda i sunca. Dakle, koja riječ posebno opsjeda Hrvate? Jednostavno govoreći, postoji ogroman broj riječi u hrvatskom jeziku za kuhani kukuruz. Sinonimi su: ajdamak, bat, batakljuša, bataljika, batučak, batuček, batuk, baturak, baturice, čepina, čokotinja, ćuka, kic, klas, klasina, klasinec, klasovina, klasovinje, kočanj, kocen, komaljika, komušina, kukuruzina, kumina, kureljica, kuruška, oklipak, okoma, paćika, patura, paturica, rucelj, ruci, rulina, šapurika, ščavina, šepurina, štruk, tekun, tulina, tulinek... Nisam siguran što reći o ovome. Ostavit ću vam to na razmišljanje dok pijete tursku kavu, jedete burek ili krafnu, gledate Facebook s bagera ili radite sve što Hrvati naprave s batakljušom.