HSLS vraća Tursku kulu u fokus javnosti: 'Za uređenje treba samo malo novca, a ne milijuni'
S tri jednostavna koraka možemo doći do žive i posjećene atrakcije u gradu
Blago leži u centru Splita, a mi ga ne znamo uzeti. Tako bi se najkraće moglo opisati 25 tisuća kvadrata na koliko se proteže Turska kula, odnosno Park mladosti kroz koju su šetnjom, strminama i ravnicama i jednostavnim planovima splitski liberali željeli vratiti u fokus. Fokus splitske vlasti, ali i fokus šire javnosti. Jedini tko uživa blagodati malih pluća grada su balotašice i balotaši, a oni vape da se barem klupe urede.
Čelnik splitskog HSLS-a Tonći Blažević i predsjednik mladih liberala Hrvoje Bašić, potpredsjednica HSLS-a Marija Štambuk Šunjić te članica Izvršnog odbora Zrinka Kežić Gabrilo iznijeli su plan kojega je osmislio, naravno uz zajedničku podršku, student dizajna Edi Barać.
- Toliko je neposjećeno, da nije niti pretjerano šporko, samo zaraslo - napomenuo je Blažević dok smo se penjali po nekad poznatom okupljalištu splitske djece, roditelja, baka, teta i učiteljica...
Liberali su predstavili, više puta naglašavajući kako nije riječ o ničem novom i revolucionarnom, tri koraka do žive i posjećene Turske kule.
- Prvi korak je raščišćavanje terena, mogli bismo na nivou grada napraviti akciju čišćenja po uzoru na Marjan. Drugi korak je opremanje parka, sasvim jednostavno klupicama koje su već tu, ali ih treba osposobiti, postavljanjem kanti za otpad, te najpotrebnije: rasvjetu. Već prvi posjetitelji bi mogli dolaziti, a da bi se konstantno vraćali, potreban je treći korak: urediti sadržaj za sve generacije, za djecu zabavni park s drvenim dvorcima, za rekreativce trim staze i sprave, za treću dob stolove za karte, primjerice, zogove za balote. Može se i ponuditi sadržaj za naplaćivanje, poput karting staze koja već postoji, paint ball teren... - izložio je Barać.
Želja im je, kažu, i potaknuti ljude na razmišljanje, da iznesu i svoje ideje.
Na Turskoj kuli bi se mogle smjestiti i popularne kućice s Rive, neke predstavnice održavati na malom platoiću ispod vrha... prštale su ideje liberala.
- Za dva projekta, sa 16 milijuna kuna naši gradski oci rade dovršetak šetnice i šminkaju Trg Gaje Bulata. Nemojmo reći da nema novca, ovdje se može s puno, puno manje sredstava mnogo dobiti - kazao je Blažević.
Iskreno je čelnik rekao da su političarima puna usta Turske kule u predizbornim kampanjama, a onda se pravdaju da se ne isplati ulagati.
- Evo, samo s ova tri koraka, plana u tri faze, mi pokazujemo drukčije - istaknuo je Blažević.
Da ne zaboravimo naglasiti, sve je u skladu s Generalnim urbanističkim planom.
Turska kula krije i kulturno blago, crkvu sv. Trojice, koja je, vidljivo je na prvi pogled zbog okoliša oko nje, gotovo kulturna sramota. Pored nje stoji nasuta zemlja, ostavljena nakon što su se napravili stanovi za branitelje u neposrednoj blizini. Brdo iznad crkve, brdo kao ruglo stoji.
Crkva sv. Trojice datira iz razdoblja između 9. i 11. stoljeća i upisana je u Registar najvrjednije spomeničke baštine, spomenik nulte kategorije.
Izgledom, inače, podsjeća na crkvu sv. Donata u Zadru.
- Da je mi okolni stanari i časne sestre ne održavamo, bilo bi još gore - otkrila nam je Zora Tešanović.
Uz nju je, kaže, i jedan branitelj koji boluje od PTSP-a našao svoj mir. Hodočasti joj i čisti okoliš oko nje.
- Za vrijedan spomenik dosta naših sugrađana ne zna, turistima nema ni putokaza. Ovo je kulturna sramota grada. Zaklinjemo se u hrvatstvo, a ovdje je ispisana povijest naše države koju smo zanemarili -složni su liberali.
Dok se Split kandidira za Europsku prijestolnicu kulture, prisnažio je Blažević, imamo prijestolnicu sramote.
Putem do crkvice, ulicom koja nosi njeno ime, Sutrojičin put, na kapiji dvora nas je dočekala Marija Mirčeta, koka od 1957.živi na Turskoj kuli. U toj ulici živi oko 20 ljudi.
- Ništa se nije prominilo otkad smo uselili. Iza 16.30 sati strah me izaći na ulicu, šetaju manijaci krvoločne pse, put je neravan, slomila sam se već ovdje - nabrajala je Blaževiću i liberalima probleme, zahvalna što je netko od političara ničim izazvan prošetao tim putem i što želi skrenuti pažnju na Tursku kulu.
Pripovijedala je stanarka i kako su je bilo pokušaja silovanja kroz povijest. Kaže četiri žene, sve četiri imena Marija.
Ima Turska kula i mnogo priča, i mnogo legendi, i puno je poljubaca palo u šumi u centru grada. Puno je povijesti, ali, vrijeme je da se živi priča budućnosti.
- Vratimo Tursku kulu u fokus - poručili su splitski liberali.
