I NA BAČVICAMA BEZ KAVE 'Kako država misli da pola kompleksa radi ovo ljeto?'

O sklapanju nagodbe s državom oko prostora na Bačvicama vijećnike je izvijestio zamjenik Bojan Ivošević. 

- Hrvatska je tužila Split za 18 prostora, a tri su već dobili. Ovim pokušavamo  ublažiti financijsku štetu.

Povijest bolesti seže u 2011.godinu, nije se imalo ništa protiv utvrđivanja takve granice pomorskog dobra. Grad Split tri godine nakon toga daje prostore Splitskoj obali za naplatu, i sad je gradska firma opet pod pritiskom kazni.

Sada pokušavamo sanirati štetu, od ove godine Splitska obala ne naplaćuje ove prostore - iznosio je Ivošević.

Vodili su, kaže, pregovore s DORH-om, nismo naišli na prostor za dobar stav za Split.

- Mi smo ovo davno izgubili, ovdje se glasa o tome hoćemo li smanjiti štetu ili nastaviti sporove i izgubiti značajne novce - završio je.

Pročelnica Maja Đerek je naglasila kako nagodba uopće nije trebala doći na Vijeće, ali su htjeli napraviti transparentan potez baš zato što se šteta dogodila 2011. godine.

- Ne možemo vratiti godine unazad, ali meni nije jasno zašto netko tada nije zaštitio svoju imovinu - čudila se.

Zbrojila je i površine svih 18 prostora, radi se o oko 1182 kvadrata, a prosječna cijena je 2884 eura po kvadratu.

- Znači, minimalno je izgubio gotovo 3 milijuna eura! Neshvatljivo mi je da netko potom da na upravljanje prostore Splitskoj obali. Vijećnicima nije uopće predočeno da se radi o pomorskom dobru. Bivšoj vlasti je predloženo mirno rješavanje spora, odbili su - nastavila je.

Sve i da izađe iz režima pomorskog dobra, vlasništvo je države, ne vidi, kaže zašto bi se odrekla te imovine.

- Pojavile su se insinuacije da prodajemo Bačvice, htjeli smo pokazati da su davno izgubljene - završila je.

- Bačvice nisu više splitske, sada samo saniramo štetu - dodao je Domazet za pojašnjenje.

Srđan Marinić se prvi javio za riječ.

- Nije mi jasno kako je do ovoga moglo doći? Da se Grad Split složio s odlukom o pomorskoj granici, a onda poslije daje prostore na upravljanje Splitskoj obali, znajući da se ne smije? 

Hrvatska ima pravo potraživati naknadu za korištenje pomorskog dobra bez valjane pravne osnove? Što se ovo sve skupa događa, da će nas koji ćemo postupati po zakonu, rebnuti na svakom koraku? Postoje li sankcije za ove koji su kršili propise? Kaznena prijava? Što se to sad lomi preko naših leđa? - pitao je Marinić.

Ivošević je odgovorio da postoji odgovornost, ali će se teško utvrditi.

-  Postoje pojedinci koji su radili nesvjesno i teško je nama utvrditi jesu li se prenijele informacije. Porazno je da je toj gospođi bio u fokusu drugi predmet, Zapadna obala. Da se tad Grad nije složio, ne bi se utvrdila granica pomorskog dobra, mogli smo kupiti barem vrijeme - smatra Ivošević.

Martin Pauk je replicirao Mariniću.

- Spominjali ste kaznene prijave. Ja ga molim da ne podnosi kaznene prijave jer će nam opet siroti gradonačelnik platiti 100.000 kuna kazne - narugao se Pauk.

Davora Matijevića je zanimalo što će biti sa Splitskom obalom i hoće li se spajati s firmom Žnjan. Odgovorio je Ivošević da još ne može.

Ivošević je rekao da je Split zaslužio status velikog grada, ali da mora reći da će zbog odluke DORH-a svima u granici pomorskog dobra morati biti poništeni minimalni tehnički uvjeti jer nemaju pravni osnov djelovanja. 

- Objekt neće moći nikome bez raspisivanja natječaja za koncesiju. Dok Županija koja upravlja pomorskim dobrom ne sanira taj objekt.

Kojim pravnim mehanizmom država misli da pola objekta radi ovo ljeto? - upozorio je Ivošević.

Gradonačelnik Ivica Puljak je rekao da se svi trebaju zalagati da sve nekretnine pripadaju Splitu.

- Pogledajte na što smo se sveli. Ponižavajuće je za građane Splita da o tome raspravljamo, založimo se svi da nekretnine na području Splita budu i njegovo vlasništvo - pozvao je Puljak na kraju.