Igor Baković odgovorio na pitanja čitatelja: 'Crkva će dati svoj prilog kulturnoj strategiji'

Gradonačelnikov savjetnik za znanost i kulturu Igor Baković odgovorio ie na pitanja čitatelja iz serijala 'Pitaj me bilo šta'. Evo pitanja i odgovora...

Jeste li spremni sjesti s ljudima od struke i to baš onima koji su bili žestoki u komentarima predložene strategije te zajednički raditi na unapređenju dokumenta? Molim Vas da javnosti predočite spisak 70 kulturnih djelatnika i 150 udruga koji su radili na strategiji.

- Ljudi koji su bili kritični i imali konstruktivne komentare su bili prvi koje sam kontaktirao. Čak u i pripremi tribine među prvima sam otišao kod Vjeke Ivaniševića i prvo ga pitao što ne valja u strategiji, a ne što valja. Isto tako sam kontaktirao niz drugih ljudi poput Hrvoja Cokarića, Nele Sisarić, Diane Magdić... odnosno, one koji su imali kritike. Što se tiče drugog pitanja, mogu reći da će javnosti biti poznati svi ljudi koji su dali makar i djelomični doprinos kulturnoj strategiji.

Je li funkcija savjetnika gradonačelnika operativna ili savjetodavna kao što joj naziv kaže? Tko su zaposlenici gradske uprave koje vodi savjetnik? Koji je to odjel i koliko ih ima?

- Moja uloga je da savjetima gradonačelniku pomažem da strateški vodimo kulturu grada Splita. U tom smislu, u operativnom smislu, nemam nikoga ispod sebe od zaposlenika. Zaposlenici koje vodi savjetnik ne postoje, direktno odgovaram gradonačelniku i nema nitko tko radi ispod mene, uključujući tajnicu.

Kako izdržite raditi na kulturnoj strategiji za poslodavca koji je istu sveo na najniže moguće grane?

- Mislim da je pitanje tendenciozno i da nije fer, zato što smo od početka promišljali na koji način strateški, ako hoćete i kadrovski, kapacitirati institucije u gradu da bismo napravili iskorak kakav Split do sada nije vidio. Primjerice, doveli smo Branka Franceshija na čelo Galerije umjetnina koji je već napravio iskorake u instituciji na čijem je čelu, ali isto tako smo ponosni na najtransparentniji izbor u povijesti HNK za intendanta u kojem smo osigurali uvjete da s najkvalitetnijim ljudima u Kazališnom vijeću izoliramo politiku iz procesa donošenja odluka. Imali su potpuni mir da isključivo na temelju programa izaberu intendanta. To su dva najsvjetlija primjera kako ova vlast i strateški i kadrovski promišlja kulturu Splita.

Zašto nema Crkve u Nacrtu strategije kulture? Zašto kvalitetni ljudi iz Crkve nisu uključeni u kreiranje strategije?

- Razlog je čisto tehničke naravi, a to je da su pozivi za prilog strategiji bili poslani temeljem adresara gradske kulturne službe kulturnim institucijama. Osobno sam kontaktirao ljude od povjerenja Crkve i oni će dati svoj prilog strategiji.

Hoće li se stići na vrijeme poslati prijava Splita za EPK u Ministarstvo kulture, s obzirom na trenutno stanje Strategije kulture (rok je 17. travnja što je dosta blizu).

- Naravno da hoće, sve drugo bi bilo neozbiljno. Prijava grada Splita je već je završena u sadržajnom smislu i jedino što preostaje je njeno editiranje u samu knjižicu.

Gradski vijećnik Tomislav Alujević Grgas je rekao da je Kulturnom strategijom zanemaren glazbeni amaterizam. Što kažete na to?

- Bilo je više sličnih prijedloga, odnosno kritika koje pod zajednički naziv spadaju u rubriku 'gdje sam ja u toj priči'. Sve takve kritike su utemeljene ako je niz sličnih stavljeno u strategiju. Naša sugestija je sada da se svi pojedinačni projekti i udruge izbace i stave kao prilog strategiji kako bi se stavili u ravnopravan položaj sa svim onima koji do sada nisu bili.

Split od EPK očekuje mnogo, a gotovo sve se radi na volonterskoj osnovi. Mislite li da je u startu taj projekt postavljen neozbiljno?

- Projekt je u startu postavljen super ozbiljno. Kada vidite tko je uključen od ljudi od samog početka procesa, radi se o najeminentijim i najobrazovanijim pojedincima iz akademske zajednice, isto tako najvećim stručnjacima u Europi, poput Neila Pettersona koji je realizirao tri prijestolnice kulture. Samim svojim prisustvom u timu dali su nam nužnu referentnost i znanja koja unutar Hrvatske nisu postojala. Na super ozbiljan način je počela, tako će i završiti.

Tko će obrađivati komentare pristigle putem internet savjetovanja i javnih tribina? Na koji način će komentari biti odrađeni i gdje će biti izneseni? Kada će se to dogoditi?

- Služba za kulturu zajedno s kreativnim timom to obrađuje, a bit će sve dostupno javnosti na uvid. Na stranicama Grada Splita već odavno stoji  'Obrazac sudjelovanja u internetskoj raspravi o nacrtu prijedloga kulturne strategije grada Splita' i mail na koji se mogu uputiti primjedbe i kritike na strategiju.

Je li itko od ovih 'kritičara' iznio prijedloge i kritiku dok je bilo vremena, kako bi se pravovremeno moglo uvrstiti u strategiju ili su se tek sada pred kraj roka svi 'uskomešali'?

- Nekako su se pred kraj roka uskomešali, ali dvije su osnovne vrste primjedbi. Jedna ima zajednički nazivnik čisto formalnog karaktera kako bi sama trebala izgledati u formalnom smislu. Druga vrsta primjedbi su 'a gdje sam ja u toj priči'. Odlučili smo strategiju dati na reviziju Razboru, našoj najreferentnijoj domaćoj agenciji za strategije, koja ju je u samom sadržajnom smislu ocijenila izvrsnim i zahvalnim materijalom kojega treba restrukturirati po uzusima struke da bi imala sva obilježja strategije. Da bismo udovoljili drugoj vrsti kritika 'a gdje sam ja u toj priči', kao što sam rekao, odlučili smo izdvojiti sve postojeće projekte, pobrojane udruge u prilog strategiji kako bismo sve stavili u ravnopravan položaj.

Conte Ivano Bajamonti je dosta kritičan. Što kažete na njegove poruke? Zašto ste se oglušili na prijedloge njegove udruge?

- Obično se oglušavam na prijedloge gospodina Bajamontija, kao što ću nastaviti činiti i od sada.

Prirodoslovni muzej je u Strategiji predviđen za adaptaciju u istoj zgradi. Muzej ima izrađenu Strategiju ustanove koju je predao Gradu i u kojoj traži veći i kvalitetniji prostor i obrazlaže zašto. Zašto se to nije uzelo u obzir u planiranju gradske Strategije?

- Prije svega, treba reći da je po pitanju strategije puno teži problem prostorno pitanje, nego financijsko. Koliko god paradoksalno zvučalo, ljudi su naviknuti na tešku gospodarsku situaciju i samim time je puno manji pritisak u vezi financijskih zahtjeva. Nažalost, nemamo zadovoljavajuću situaciju što se tiče prostornih resursa i samim time pitanje izmještanja ovog ili onog muzeja treba biti pomno planirano, a bilo bi neodgovorno u ovom trenutku u strategiju stavljati nerealne želje. Mislim da su ovo pitanja za čija rješenja treba tražiti u doglednoj budućnosti na temelju čvrstih činjenica.