INTERVJU Branka Ramljak: Na financijskoj pismenosti treba raditi od najmanjih dobnih skupina

Povodom Mjeseca svjesnosti o porezima i kampanje 'Nemoj da te POREŽe' koju je pokrenula splitska tvrtka Kancelarija za porezno savjetovanje, razgovarali smo s profesoricom na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, dr.sc. Brankom Ramljak. 

Otkrila nam je kakva je porezna i financijska pismenost u Hrvata, zašto sve manje studenata upisuje smjer Računovodstvo te treba li u školski kurikulum uvesti predmete koji se bave temom financijske i porezne pismenosti.

Kao profesorica na Ekonomskom fakultetu i predsjednica Udruge računovođa i financijskih djelatnika Split, kako biste opisali poreznu pismenost u Hrvatskoj?

- Porezna pismenost kao dio financijske pismenosti, odnosi se na poznavanje i vladanje 'šumom' poreza kroz prizmu poreznih zakona, a koja je, po mom mišljenju, u našoj zemlji na vrlo niskoj razini. Poznavanje porezne problematike možemo promatrati s pozicije poduzetnika ili bilo kojeg drugog poslovnog subjekta, ali i s pozicije građana. Evidenciju o porezima za poduzetnike rade računovođe, bilo da je riječ o zaposlenima unutar subjekta ili vanjskim suradnicima, no pitanje je koliko su porezno osviješteni sami poduzetnici i znaju li koje im prednosti može donijeti poznavanje i vladanje porezima. 

Kako poznavanje poreznih propisa poduzetnicima olakšava poslovanje?

- Oni moraju biti svjesni da im porezna pismenost omogućava donošenje kvalitetnih poslovnih odluka. Porezno pismeni poduzetnici i građani trebali bi uredno ispunjavati svoje porezne obveze čime bi se doprinijelo i smanjenju utaje poreza. Samim time povećava se i prihod državnog proračuna u koji se slijevaju porezi pa se time pomaže i kvalitetnijem pružanju javnih dobara i usluga. Slijedom toga jasno je da i državi treba biti u interesu poticanje ukupne financijske pismenosti kako poslovnih subjekata, tako i građana. Ipak, pozitivno je što financijska pismenost pa time i porezna, konačno dobiva i medijsku pozornost te se sve više poduzetnika i građana zanima za njih. Dakle, u sinergiji različitih dionika može se poboljšati financijska, a samim time i porezna pismenost na svim razinama.

Sve manje studenata upisuje smjer računovodstva na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Koji su po vama razlozi sve manjeg interesa za računovodstvo i što biste predložili u cilju popularizacije ovog segmenta ekonomije?

- Istina je da se broj upisanih studenata na smjerovima gdje se izučava područje računovodstva smanjuje iz godine u godinu, ali on je proporcionalan ukupnom smanjenju broja studenata koji upisuju, ne samo Poslovnu ekonomiju, nego i mnoge druge fakultete. Razlog tome su demografske promjene, mogućnost biranja mjesta studiranja u zemlji ili u inozemstvu, sve veći zahtjevi tržišta rada za studentima, neatraktivni studijski programi i slični. Ipak, već prošle akademske godine se interes za Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu povećao. Iako nas interes za sljedeću akademsku godinu sve skupa ohrabruje, ujedno nas i upozorava da moramo puno raditi na atraktivnosti programa i poticanju studenata da u što većem broju upišu smjer “Računovodstvo i revizija” na sveučilišnoj diplomskoj razini te na specijalističkom stručnom studiju. Također, smatram da je studentima potrebno omogućiti što više praktičnih primjera i sudjelovanja stručnjaka na računovodstvenim kolegijima, a više od 130 ugovora o stručnoj praksi Ekonomskog fakulteta i različitih poslovnih subjekata iz Hrvatske, dobar su primjer kako se interes može promijeniti na bolje. 

Jesu li porezi u Hrvatskoj prekomplicirani i mogu li se novi poduzetnici, ali i građani općenito snaći u šumi informacija? 

- Porezi i porezna problematika su vrlo komplicirani u Hrvatskoj gledajući brojnost poreza, a još više sadržaj kojeg treba dobro poznavati. Široka je lepeza poreza u Hrvatskoj, a porezni sustav uključuje državne, županijske, gradske i općinske poreze, zajedničke poreze, poreze na dobitke od igara na sreću, itd. Dakle, vidljiva je raznovrsnost poreza, ali i visine stopa oporezivanja koje se vrlo često mijenjaju, čime se još više dokazuje potreba za kontinuiranim poreznim  opismenjavanjem. Poduzetnici koji tek ulaze na tržište i počinju s poslom su u nezavidnoj situaciji, ali to im je i prilika da se raznim edukacijama kroz radionice, seminare, webinare, društvene mreže i medije, odmah upoznaju s financijskom pismenosti i da nauče raditi i živjeti s porezima. 

Koja je uloga Udruge računovođa i financijskih djelatnika u financijskom i poreznom opismenjavanju građana?

- Uloga Udruge računovođa je okupljanje i educiranje poslovnih subjekata koji tek dolaze na tržište, ali i poticanje građana da se uključe i da osvijeste koliko je (ne)znanje o porezima važno. Potrebno je organizirati veći broj “Računovodstvenih četvrtaka” na kojima bismo sve zainteresirane kontinuirano obavještavali o poreznim aktualnostima. Moramo svi skupa više činiti na senzibiliziranju javnosti o važnosti porezne pismenosti u svakodnevnom životu, koristeći društvene mreže i medije, s ciljem približavanja različitim kategorijama zainteresiranih. 

Bi li se, po vama, već u školskom kurikulumu trebalo više pozornosti dati financijskoj i poreznoj pismenosti?

- Na financijskoj pismenosti trebalo bi raditi od najmanjih dobnih skupina, od predškolske dobi, pa sve do osnovnoškolskog, srednjeg, visokog, ali i cjeloživotnog obrazovanja. Građane i poduzetnike porezi prate kontinuirano, od rođenja ili početka poslovanja, pa što ih više poznajemo to ćemo se lakše uhvatiti u koštac s njima. 

Imate li za kraj poruku za poduzetnike?

- Svim poduzetnicima želim sretnu i uspješnu nadolazeću 2025. godinu s mišlju da ostvare pozitivne financijske rezultate, da posluju s dobiti i da ne žale ako će platiti veći porez na dobit u odnosu na prethodno razdoblje, ali neka traže odgovore za što se taj novac troši te kako i kome se distribuira. Potrebni su nam osviješteni i educirani poduzetnici koji će kontinuirano raditi na svojoj financijskoj pismenosti koja će im biti jedna od karika u lancu njihovih poslovnih uspjeha.