INTERVJU Igor Stanišić: Ne mogu shvatiti da se ne može napraviti jedan vrtić i garaža godišnje, a da se ceste krpaju samo tamo gdje je napuknuće

Prošlo je godinu dana otkako je Igor Stanišić na čelu Gradskog vijeća. Najmlađi predsjednik splitskog zastupničkog tijela iz redova HGS-a Željka Keruma podijelio je s nama sasvim otvoreno promišljanja o radu, o gradu, gradonačelniku i što bi moglo i moralo bolje.

Sjednice Gradskog vijeća u ovom mandatu su mahom protjecale mirno, vijećnici su se držali tema, osim kada su skrenuli u ustaše i partizane i relativiziranje zločina, na što su mediji napustili vijećnicu. Stanišić je tada i javno podržao potez medija, pozvao je i nacionalne koje prate rad Sabora da postupe isto. Ipak, posljednje je zasjedanje bilo posebno turbulentno, održale su se tri sjednice u jednom danu, preko 15 sati vijećanja. 
 
Vodite sjednice mirno, ali posljednju ste pustili do točke usijanja. Zašto se niste odlučili na prekid?
 
- Protekle sjednice oporba je pokazala svoju snagu i dominaciju rušenjem kvoruma, a to je po meni krivi način. Mogli su, ako ih je bilo više tada, ne izglasati izvješće gradonačelnika, što bi po meni bila puno jača poruka nego da su otišli. Potom su se vladajući odlučili na svoj legitiman čin, organizirati sve sjednice u jedan dan. Međutim, to nas ne vodi nigdje i zato sam apelirao da se dogovorimo za ubuduće i da nađemo zajednička rješenja jer ako će oporba svaku priliku koristiti za rušiti kvorum, onda se možemo nadjačavati i sazivati sjednice svakih 90 dana što je u skladu sa zakonom jer nas ima 19 i tako ugušiti raspravu. Isto tako, gradonačelnik kao treća strana je pogriješio jer je oporba više puta zatražila pisano izvješće za Marjan. Ako postoji Povjerenstvo i sve je čisto, transparentno i zakonito, onda je odmah mogao priložiti pisano izvješće i izbjeći nepotrebnu raspravu.

 Kada ste se dotaknuli Marjana, što mislite o sanaciji?

- Prvo želim reći da je Marjan za mnoge emotivna tema, kao i Hajduk, a da je glavni problem što ne znamo što bismo s njim i još se uvijek vode polemike o njegovoj namjeni, a očito je da nema suglasja. Znamo da je bogatstvo, ali ne znamo što želimo da bude. Neki bi željeli park prirode, neki netaknutu šumu, netko adrenalinski park, netko nekakav hibrid svega navedenog... Kada odlučimo, onda trebamo tim putem krenuti. Što se tiče sanacije, smatram da je bilo logično da ju radi Javna ustanova za upravljanje park šumom Marjan. Izvršna vlast je popustila pod pritiskom dijela javnosti pa je na kraju primijenjeno daleko invazivnije rješenje nego ono koje je predlagala Javna ustanova. Na kraju, kada vidimo rezultate, bolje je bilo rješenje koje je ponudio ravnatelj Javne ustanove Damir Grubšić s vlakama širine 1,5 metara koje su se mogle poslije iskoristiti i za trim stazu. Ovako, po meni, dogodila se jedna invazivna metoda i odužila se mimo svih rokova. Općenito, kada spominjemo rokove, ušli smo u sezonu s nezavršenim Marjanom, Žnjan je daleko od realizacije, Kaštelet je načet i stoji neuređen. Mislim da to nije sve skupa dobro.
 
Kako nam grad izgleda? Jeste li zadovoljni ili mislite da smo propustili još jednu šansu za uskočiti u vlak?
 
- Nažalost, mislim da je taj vlak propušten. Ne mogu shvatiti da se ne može napraviti jedan vrtić godišnje, jedna garaža, da se ceste krpaju samo tamo gdje je napuknuće, a da se ne ide u kompletne rekonstrukcije i sanacije prometnica. Kad ulazite u grad, nemate dojam da ulazite u drugi najveći grad, šampiona turizma i prvaka Dalmacije. Djeluje sve oronulo i zapušteno, potom se vozite po cestama u očajnom stanju, gužve, nedostatak parking mjesta... Padamo na stvarima koje bi trebale biti normalne, na infrastrukturi koja je naš najveći problem.
 
Djelujete dosta kritični prema gradonačelniku i radu izvršne vlasti. Kako biste ocijenili njegov rad i kakva je uopće vaša suradnja? Do sada je zaiskrilo i na paušalu, zatim oko slučaja dr. Knežević i ovrhe te rada pravne službe i broja izgubljenih slučajeva.

- Profesionalni smo, ali oboje smo takvi tipovi osoba da se ne bismo družili da nas ne povezuju dužnosti koje obnašamo. Naprosto nismo kompatibilni, a građani će ocijeniti kako je tko radio. Moj je dojam da se s dr. Kneževićem moglo dogovoriti za vrijeme trajanja procesa, kao i nakon što je dobio pravomoćno na sudu. Gradonačelnik s pravnom službom odlučio se ići na reviziju postupka, ako u tome uspije i Grad pobijedi bit ću prvi koji će mu stisnuti ruku. Povukao je hrabar potez jer u slučaju neuspjeha Gradu prijeti još veći gubitak od 150 milijuna kuna. Izgleda da ćemo izgubiti i slučaj oko Mall of Splita vrijedan gotovo 70 milijuna kuna iz razdoblja prethodnog gradonačelnika Ive Baldasara. Što se tiče pravne službe, žao mi je što smo se gradonačelnik i ja oko toga konfrontirali kada smo izašli s različitim postotcima. Njegov se postotak odnosio na predmete koje vodi pravna služba Grada, a moj na sve slučajeve u kojima je Grad stranka u postupku, bilo kad ga zastupa služba bilo kad ga zastupa netko drugi. Htio sam mu zapravo pomoći, nisam mislio da pravna služba zbog njega ne funkcionira.  On se fiksirao na ono što gradska služba vodi, ovrhe ili slično, što i nije neki uspjeh i ne može se staviti u kontekst milijunskih tužbi. S druge strane, u radnim sporovima angažiraju odvjetnika koji ih ne može zastupati, nego samo biti prisutan kao zainteresirana javnost, a to sve, nažalost, govori kako ne funkcionira sustav. Mogu reći da je u mandatu imao ideja, ali je malo toga realizirano. Činjenica  je i da u gradskoj upravi nisu posložene stvari kako treba, neučinkovita je administracija...

Opravdavate ga sistematizacijom koju je on radio.

 - Želim reći da nije imao lošu namjeru, ali treba priznati da ako nešto ne funkcionira, onda se treba mijenjati. Sudske presude i učinkovitost pokazuju da nije najsretnije rješenje sistematizacija koju je napravila izvršna vlast. Čemu dokazivanje i čekanje do kraja? Situaciju unutar zgrade možda najbolje dočarava šala kako se moj ured zove 'Prilaz žrtava sistematizacije' jer su nezadovoljni djelatnici dolazili kod mene na razgovor. Nisam izvršna vlast i nisam prava adresa, ali i to govori da su ljudi prepoznali kome mogu doći. To je po meni krivo, trebalo se pričati s ljudima i objasniti stanje stvari.

Nakon ovih osvrta, nameće se pitanje koliko HGS podržava gradonačelnika?

- Podržali smo izvješće za proteklo razdoblje. Nije ni naša podrška bezrezervna, ako vidimo da nema rezultata, nećemo podržavati loše stanje.

Najavili ste i da nećete podržati Odluku o komunalnom redu u ovakvom obliku.

- Napisao sam primjedbe i ono što smatram da bi bilo najkonstruktivnije i za što ću se zalagati, je da se ta odluka razdvoji u dva dijela, da se izdvoji posebno stara gradska jezgra jer to i zaslužuje, pogotovo u ovoj godini kada se obilježava 40 godina od zaštite UNESCO-a. Primjerice, za staru gradsku jezgru ima potpuno nelogičnosti, zabranjuju se nove klime i antene, a nigdje se ne govori što s postojećim, što sa zamjenama. Tu su i rolo vrata koja se zabranjuju, a dovoljno se sjetiti  Velog mista i da je Meštar imao takva. Što se tiče štekata, mi smo za uvođenje reda, ali ne selektivnog, ne možete jednog zabraniti, a drugog ostaviti, to nije korektno. Kad već ulazimo u smanjivanje, treba izaći na teren, a ne iz kancelarije povući crtu i reći do ove crte može ispod ne ili obratno..
Osim toga, za svaku odluku treba dati vrijeme prilagodbe. Na silu se pokušalo ići i s paušalom, nekoliko mjeseci uoči sezone i drago mi je da su vijećnici jednoglasno podržali našu inicijativu i da smo došli do razumnog rješenja.

Dakle, bez promjena ne prolazi, gradonačelnik nema podršku HGS-a?

 
- U velikoj mjeri odluka jest dobra, ali što se tiče stare gradske jezgre, nije ispunila svrhu. Stalno se pozivamo na konzervatorske smjernice koje su iz 2010. godine, a mi smo skoro u 2020. godini. Smatram da su smjernice zastarjele i da bi ih trebalo prilagoditi. Moram naglasiti i da mi smeta što smjernice ispadaju kao religijska kategorija: svi pričaju o njima, a nitko ih nije vidio, samo znamo da postoje. Ako smo transparentni, zašto ih nismo priložili na javnom savjetovanju da ljudi vide što konzervatori kažu?  Nisam za to da se donese odluka samo zato da bi se donijela, hajdemo je napraviti kako treba. Nitko nije kriv izvršnoj vlasti što je čekala zadnji trenutak, ali ne treba donijeti lošu odluku samo zato što kasnimo.

Govori se da vi ne podržavate jer se dovodi se u vezu Kerum i štekati rodbine, prijatelja...

- Napominjem da smo za red, i nećemo stopirati red, ali nismo za selektivni. To onda nije red, nego pogodovanje jednima na štetu drugih.

Moram ovdje spomenuti i da ste kritični prema tzv. metrou, o još jednom projektu izvršne vlasti.
 
- Zovemo ga metro, iako je riječ o željeznici staroj 40 godina. U suštini  mislim da je dobra ideja, ali kriva faza, odnosno trebalo je pripremiti sve drugo da metro bude šlag na tortu, a ne prvi potez bez ičeg prije. Muči me, tražio sam odgovor kao predsjednik Gradskog vijeća koliko se potrošilo novca, na što sam dobio šturi odgovor s iznosom od 300.000 kuna. Pisao sam Hrvatskim željeznicama, pitao tko to sve plaća, da ponovim, zaposlenike, šofere, konduktere, vatrogasce, a za 0.8 putnika po vožnji u prosjeku. Tko to plaća i koliko zapravo košta? Ne znamo kako se troši novac građana. Mjesec dana pokušavam dobiti suvisli odgovor iz HŽ-a kojega izbjegavaju dati.
 
Na kraju da se vratimo iskustvu predsjednika Gradskog vijeća. Koga biste izdvojili kao konstruktivnog?

- Prvi mi pada na pamet vijećnik stranke Popravi grad Ante Zoričić, konkretizirao je neke svoje ideje, od hospicija, Maestrala, besplatnog parkinga, zatim Mostov Josip Markotić koji je dosta argumentiran sa željom rješavanja problema, mogu reći i da me se dojmio SDP-ov Joško Markić.

Tko vas nervira?

- Ahahaha, nitko! Nastojim se distancirati. Mogu sebi zamjeriti što sam na posljednjoj sjednici rekao da je nas sada više, pa će biti po našemu. To nisam smio reći... Isto tako mislim da je posljednji put pretjerao vijećnik stranke Pametno Branimir Urlić jer je došao stvoriti pritisak bez uvažavanja da prekinem sjednicu, bio je uporan u stvaranju pritiska što smatram da nije razina Gradskog vijeća.
 
Jedan od ciljeva koji ste zacrtali je digitalizacija rada Gradskog vijeća, ali još se broje ruke 'na prste'.

- Na jesen se uvodi elektronsko glasovanje. Sramota je da ja pišem u 'tekicu' tko se javio, da štopam vrijeme na svoj mobitel, pa prebrojavanje, tko je ušao, tko izašao, kako glasovao... baš gubimo puno vremena na tehničke svari, digitalizacijom ćemo ubrzati rad.
Nadam se da ćemo vratiti izravni televizijski prijenos jer zaista nema smisla da ljudi ne vide što radimo i kako tko radi. Na osnovu čega će ocijeniti naš rad ako nas nemaju priliku pratiti. Gotovo da nema dana kada mi netko ne postavi pitanje zašto više nema tv-prijenosa kojega su očito mnogi gledali. Meni je jasno da tv-prijenos ne odgovara izvršnoj vlasti, ali postoje određeni standardi koji bi se nakon 30 godina postojanja trebali nadograđivati, a ne ukidati.