Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Veljko Martinović INTERVJU Ivana Ljulj Cvitanić: Puljku najviše zamjeram nedostatak objektivnosti i manjak samokritičnosti

INTERVJU Ivana Ljulj Cvitanić: Puljku najviše zamjeram nedostatak objektivnosti i manjak samokritičnosti

'Uvijek ću se boriti za promjene na bolje i uvijek ću za to naći vremena i načina'

Ivana Ljulj Cvitanić, oporbena gradska vijećnica iz redova Mosta, plijeni pažnju svojim radom kao lokalna parlamentarka. Studiozna i pedantna, sa stranačkim kolegom pripremila je niz projekata, među kojima svakako valja izdvojiti način kako pomoći roditeljima neupisane djece u vrtić. Nije populistkinja, nema jednu frazu koju ponavlja da bi odzvonila u medijima, ali ima rad. Argumentirana, 'iz rukava' vuče zakonske odredbe na koje se poziva. U malo vremena, stekla je povjerenje javnosti. Prije šest godina, inače, Banovini nije bila dobra na natječajima. Znalo se koga će primiti, a diplomirana pravnica Ljulj Cvitanić nije bila ta.

- Drago mi je ako je takav dojam, dio građana mi se zaista javlja sa specifičnim problemima kojima treba posvetiti vrijeme i ne odustati od njih. Ako ću gledati po reakcijama građana, prepoznaju određene teme na koje sam se fokusirala, ali i upornost u rješavanju problema. To mi je zadovoljstvo ako je prepoznato i šire od ovoga što sama doživljavam.

Krenuli ste u ovaj mandat s rješavanjem konkretnih problema za roditelje neupisane djece koja ispunjavaju kriterije za vrtić, a neupisani su. Roditelji će konačno dobiti obećanu naknadu. Na sjednici vas je gradonačelnik brutalno odbio, a onda je došao komunalni red, koji je prošao zahvaljujući Mostu i nije za gradonačelnika više bilo problema za amandmane. Ili je ovo pogrešan zaključak?

- Moram priznati da se prije komunalnog reda dogodio obrat. Bilo mi je potpuno neprihvatljivo ponašanje gradonačelnika na sjednici u listopadu prošle godine, ali kako mi je cilj riješiti problem, prva sam se obratila gradonačelniku nakon toga. Obrazložila sam mu da razlozi koji su mi rečeni ne stoje, pronašla sam primjere drugih gradova i općina sa sličnim mjerama, pa i gradske naknade koje se isplaćuju npr.za novorođenu djecu za koju se također ne zna na što su se sredstva utrošila pa se nije problematiziralo.


Kakva je tad reakcija bila?

- Napisala sam im sve uz volju da se nađemo i ako postoje ozbiljni argumenti s njihove strane, da ih mi uvažimo, a ako imaju dileme, da ih pokušamo razjasniti u interesu roditelja. Nije mi bilo prihvatljivo da ostane onako kako je rečeno na sjednici. Nakon svega je gradonačelnik ipak preispitao svoju odluku i odlučio prihvatiti mjeru te smo krenuli u daljnju razradu. Ovaj tjedan bi u Službenom glasniku trebala biti objavljena odluka kojom se razrađuju kriteriji. I na kraju poziv roditeljima neupisane djece da podnesu zahtjeve. Kroz sljedećih mjesec ili dva bi se to pitanje trebalo riješiti. Roditeljima bi se dodijelio iznos od 100 eura mjesečno za prvih 8 mjeseci ove godine, za djecu koja nisu nigdje upisana.

Osim toga, prihvaćen je i moj prijedlog da se ubuduće sufinancira djelatnost dječjih vrtića na području susjednih gradova i općina, a čije vrtiće pohađaju splitska djeca koja su imala uvjete ali su ostala bez mjesta u Splitu, pa su ih roditelji upisali u najbliže vrtiće. A povećano je i sufinanciranje obrta za čuvanje djece na iznos od 200 eura mjesečno.

Prošle godine ste bili dio programske suradnje, nakon prijevremenih izbora odlučili ste biti oporba. Koja je temeljna razlika u tome da niste više dio većine?

- Dok smo bili i podrška gradonačelniku, mi nikakve dodatne alate nismo imali, na sjednicama bi bilo ono što sami pripremimo i obradimo. Nismo mogli koristiti službe da detaljnije razrade naše prijedloge, nego smo mi ulagali svoje vrijeme da bi razradili prijedloge i pratili provedbu.

Primjerice?

- Pronašli bismo lokaciju za parkiralište, ispitali prostorno plansku dokumentaciju, provjerili je li Grad uknjižen kao vlasnik. Ako nije, onda bismo predložili način kako da se uknjiži i po kojoj osnovi. Sami, bez pomoći gradskih službi. Nismo vidjeli benefite podrške gradonačelniku ni ono što izvršna vlast ima, a to je da ne pripremaju oni sami odluke, nego to za njih rade službe kojima daju zadatke. U tom smislu, nema promjena za nas. Mi smo rekli da ćemo i dalje biti konstruktivni, podržati što smatramo dobrim, najveća je promjena što više raspravljamo na sjednicama, a prije je to uglavnom bilo na sastancima partnera. Nije nestala ni naša volja da uradimo nešto dobro za grad, nismo ni preko noći odlučili kritizirati sve, nego ono što smatramo da bi moglo biti bolje i gdje možemo učiniti promjenu. Po meni nema smisla inzistirati na nečemu što se ne može promijeniti, a ima puno dobrih stvari koje se mogu napraviti. 

Dobro, ali je li i jedan od razloga zašto ste odlučili biti oporba zato što vas je podrška Puljku ipak koštala glasova?

- Nisu nam to zaista bili motivi, najveći nam je bio taj što suradnja ne ide glatko, a to je bilo vidljivo i u javnosti. Mi nismo vidjeli što možemo dodatno dobiti, u smislu podrške gradskih službi projektima koji su nama važni, ako podržimo gradonačelnika. Na zadnjem sastanku pred ostavku gradonačelnika popisali smo mu i predali sve što je nama ostalo neriješeno, niti jednom riječju se nakon izbora nije na to osvrnuo. Postalo nam je time jasno da gradonačelnik nije svjestan da je dobio priliku riješiti glavne probleme koje smo usuglasili, kao i ona pitanja oko kojih smo se mi angažirali. A ništa drugo ga nikad nismo tražili. Zato nismo vidjeli razloga ići ponovno u suradnju. Nismo kalkulirali tijekom suradnje niti to činimo danas, samo pokušavamo iz pozicije koja nam je dana učiniti nešto dobro.


Govorilo se i da ste na neki način po pitanju prijevremenih izbora odigrali za Puljka. Pozvali ste na izbore nakon incidenta zamjenika s novinarkom, a gradonačelnik je spremno prihvatio. Jeste li?

- Svjesni smo mi bili i prije da opcija izbora gradonačelniku nije strana. Kad smo bili u suradnji, odbio nam je prijedloge za proračun iako smo bili dio programske suradnje, pa smo ih mi morali braniti ulaganjem amandmana, a prethodno pregovarati sa službama. Jednako radimo i sada. Već tada je bilo jasno da nastupa iz pozicije da ne vidi problem ako se dogode izbori, a to je pokazao i odnosom prema partnerima i njihovim prijedlozima. Pa sad još i tu svoju odgovornost prebacuje na bivše partnere. 

Ispada da je čekao moment?

- Mi nismo imali kalkulacija, kad je izbio incident sa zamjenikom, tražili smo odgovore, sastanak, ali nije nam niti odgovorio. Potom su krenuli smiješni razlozi da će tražiti uvid u spis, kao da bi to što promijenilo, pa potvrda optužnice... Procijenili smo da se do tada već nekoliko mjeseci rasprava svela na odnos gradonačelnika i partnera, a ne na probleme grada. I da je najpoštenije ići na izbore, hoćemo li proći bolje ili gore, nismo razmišljali. Tako da je naša odluka za izbore bila isključivo zbog raščišćavanja situacije.

Kako biste ocijenili gradonačelnika, što su zamjerke? 

- Manjak objektivnosti i nedostatak samokritičnosti, ja bih rekla. I dalje vjerujem u dobre namjere, ali izvedba je u mnogim slučajevima bila loša. Bolja priprema i veća posvećenost realizaciji. Treba naći pravu mjeru i posložiti prioritete. Uspješnije upravljati ljudima, objektivno vrednovati sve unutar sustava, biti primjer. To je pošten pristup.

U  neke se odluke išlo ishitreno i bez uvažavanja druge strane. Glavni problemi su postali npr. šatori u Hrvojevoj i brojna ta jednostavna komunalna pitanja, a mi smo se na početku suradnje dogovorili oko glavnih projekata. Predložili smo da se o njima stalno raspravlja na Gradskom vijeću i da tu uložimo najviše energije, od POS-a, parkinga, vrtića, škola, uvjeta u školama, istočnih kotareva koji su odsječeni...Na kraju smo većinu svog vremena uložili u ljude koji nisu imali sve informacije, što je i nama i njima oduzelo vrijeme za strateške stvari. Još nakon svega gradonačelnik izjavi da smo 'mogli malo više gurati' pri čemu ni ne zna koliko smo gurali jer nije uspostavio sustav po kojem bi on to znao. Manjak objektivnosti i nedostatak samokritičnosti.


Je li razlog tome što su 'usputni' problemi postali glavni možda jer su te stvari vidljive i donose plus, a strateške se ne vide?

-  Iz njihove pozicije vjerujem da jesu to razlozi, ali on je bio u suradnji s partnerima, nije bio sam. Mi nismo tražili ništa za sebe, nego rješavanje problema za grad, očekivali smo da uvaži i naše prioritete, a ne da se svi bavimo onim što pomaže njihovoj vidljivosti. Mislim da su strateške stvari važnije za potrebe građana, ne mora svaki rad biti odmah vidljiv. Brojni rade, pa nije sve što rade vijest.

'Mi nismo tražili ništa za sebe', rekli ste. Čini se da niti jedan gradonačelnik nije imao za partnere ljude koji ne traže ništa za sebe, nije bilo podjela funkcija, imao je partnere vijećnike izrazito kvalitetne i u javnosti percipirane kao poštene. Ipak, odlučio se za izbore, a govorio je i o 'opstrukcijama', ucjenama...

- I zaista je bilo tako, bez traženja ičega za sebe, samo da idu projekti za djecu, mlade obitelji, naše starije sugrađane. Istina je da su partnerski sastanci uzimali puno vremena, ali smo raspravljali o prijedlozima, primjedbama... Nemam uvida koliko su sadržajni sastanci sadašnje većine, pretpostavljam da je gradonačelniku puno lakše, no nisam sigurna da je to bolje za grad. Iako sjednice Vijeća i dalje traju unedogled, rasprava mora biti bolja.

Na tom tragu, posljednjih mjeseci svjedoci smo previranja u Vodovodu i kanalizaciji, javne prepirke oko imenovanja i razrješenja direktora. Smatrate li taj put dobrim ili se destabilizira firma kako kaže SDP-ov gradonačelnik Trogira?

- Moj stav je da, ako su već išli u te postupke, morali su sagledati sve činjenice, procedure i potrebu tzv. dvostruke većine. Smatram konkretno da je potrebna dvostruka većina prilikom imenovanja, ali ne i za razrješenje. Puno veći problem mi je to što su sve druge važne stvari u drugom planu, a mi pričamo o imenovanju kao temeljnom problemu. Direktor Šuta nije iznio svoje razloge i u kojoj su fazi strateški projekti i zašto, a izvršna vlast kritiku kako bi moglo biti bolje i što očekuju, nego se sve svodi na politički obračun, što je šteta. Ima puno problema na čekanju, gotovo pet godina je u gradskom programu javnih potreba u sportu lokacija za bazen na Neslanovcu koja je u vlasništvu ViK-a i sad se postavlja pitanje hoće li ovo sad stanje utjecati i na to. Već se izgubilo puno vremena.

Kome takvo stanje ide u prilog?

- Ide u prilog političarima. Gradonačelniku da pokaže kako su se  stjecale funkcije, a drugoj strani da dokaže da Puljak ide u političke obračune. Opet nema glavnih tema ni konkretnih stvari.


S druge strane, sve veće opaske su i da gradonačelnik kadrovira. Bilo je nekoliko natječaja, pobijedili su oni za koje se špekuliralo, od park šume Marjan, DES-a, pročelničkih mjesta... Kakav je Vaš stav o tom pitanju?

- Dobio je priliku da provede načela za koja se zalagao, a jedno je da će svi imati jednaku šansu za zapošljavanje u gradskim institucijama. Jedan od temeljnih problema je dostupnost javnih službi svim građanima, a sama činjenica da se javi mali broj ljudi na natječaje pokazuje da taj efekt nije polučen. Nevjerojatno da se na pročelnička mjesta jave dvije osobe. Javnost je, mislim i tim pokazala koliko vjeruje u novu politiku. Meni je to neprihvatljivo.

Malo je poznato da je i jedan od Vaših okidača za aktiviranje u gradskoj politici što ste se natjecali na natječajima, za unaprijed poznate kandidate. Kako je to izgledalo na licu mjesta?

- Kad sam se vratila iz Zagreba nakon pet godina rada u odvjetništvu, 2016. godine sam se javila na natječaje u gradskoj upravi. Uložite određeno vrijeme za pripremiti se, proučiti i biti spremni za dati najbolje od sebe i onda dođete na razgovor i shvatite da je za nekoga rezervirano. Zna svatko tko je bio na takvom natječaju kako to izgleda.

Da dočaramo čitateljima, natječaj se sastoji od pisanog i usmenog dijela. Pisani dio ne garantira izbor, čak ako je sve točno. Usmeni je glavni, 'bolji dojam' i slični opisi su u korist izabranoga. Usmeni dio je, možemo reći, alibi za onoga koga se želi.

- Da.


Nakon tog iskustva ste se aktivirali?

- Meni je to sve skupa bilo neprihvatljivo, pogotovo što su na jednom natječaju za radno mjesto bila dva člana komisije, dakle traži se pravnik, a nisu ispoštovali niti proceduru oko broja članova komisije, to je već ponižavajuće! Bio mi je to signal da se radi o problemu koji nije rješiv putem žalbe nego da treba mijenjati sustav.

Kako sam tijekom 2016. i 2017. bila aktivna u građanskoj inicijativi na Neslanovcu, vijećnik Barišić me pozvao u Most da vidim kako oni rade. Rekao mi je da su se okupili mladi i kvalitetni ljudi i da žele mijenjati stvari. Kada sam došla, slušala sam što govore i rade, koordinator je bio Ante Čikotić, bivši odlični vijećnik Mosta. Sve mi se svidjelo što sam vidjela i tako je krenulo. Poslije sam se kao pravnica zaposlila u Mostu.

Sad se kao gradska vijećnica borite za promjene, da o Vama ovisi, kako bi Split izgledao? Koje bi projekte 'gurali'?

- Uvijek ću se boriti za promjene na bolje i uvijek ću za to naći vremena i načina. Da o meni ovisi…? Pa svjesna sam prije svega da sama ne mogu puno i zato ne bih propustila dati šansu najboljima te bi poticala svakoga tko želi ozbiljno raditi. Sigurna sam da bih ja dala sve od sebe, ali i da bi uspjeh ovisio i o mnogim drugima. No uz predan rad, dozu konstruktivnosti i kolegijalnosti, objektivno vrednovanje radnih rezultata, vjerujem da bi se rješavali započeti projekti, racionalizirali troškovi, a bolje bi se i kontroliralo na što odlazi javni novac. 

Nastavila bih 'gurati'  projekte o kojima smo već govorili. Prvenstveno one koji pogađaju najviše naših sugrađana ili najugroženije među nama, poput bolje skrbi o starijima kroz dnevni boravak s uslugom cjelodnevnog boravka, čime bi se olakšalo i mladima da svoje starije zadrže u obitelji. Projekte priuštivih stanova za mlade i bolju brigu o djeci u sustavu predškolskog i osnovnog obrazovanja. Ulaganja u istočne dijelove grada koji su infrastrukturno zapostavljeni. Sređivanje registra imovine i uknjižbu Grada Splita kao vlasnika, jer je to preduvjet svim investicijama a ujedno i prilika da se osiguraju dodatni prihodi. Upravu koja vodi računa o prijedlozima i upitima građana, udruga i poduzetnika, na njih sadržajno i u razumnom roku odgovara. Uostalom, najbitnije smo već izrazili kroz stalnu točku dnevnog reda i postavili na neke temelje. U kampanji su zato mnogi govorili slično. Teme koje smo nametnuli ostat će u fokusu.

Vaša reakcija na temu