Foto: Veljko Martinović INTERVJU Jakov Prkić nam je iznio ideje za rješavanje gradskih problema, želi besplatan javni gradski prijevoz

INTERVJU Jakov Prkić nam je iznio ideje za rješavanje gradskih problema, želi besplatan javni gradski prijevoz

Progovorio je o eventualnoj suradnji s Puljkom kao gradonačelnikom

S Jakovom Prkićem smo popričali 1. svibnja, tada je bila aktualna anketa po kojoj je koalicija stranaka Pametno za Split i Dalmaciju, Možemo! i Nova ljevica bila treća politička opcija u gradu, sa šest mandata u Gradskom vijeću. Nakon toga su prezentirani rezultati još jednog istraživanja koji su donijeli lošije rezultate za koaliciju, ali njihov gradonačelnički kandidat Jakov Prkić vjeruje u ulazak u drugi krug i dobar broj vijećnika. 

U političke vode je krenuo kao kotarski čelnik, a protekla gotovo dva mandata je jedan od najaktivnijih oporbenih vijećnika.

Može li se iz pozicije oporbe nešto promijeniti?

- Može, mi smo na neke stvari upozoravali i tako spriječili štetu. Podsjetit ću samo na plan kupnje tržnice Hippos koji je, srećom, propao. Uspjeli smo zaustaviti tu bespotrebnu investiciju i spasili 6,6 milijuna kuna. Neki od naših prijedloga su i usvojeni, ako ne odmah, onda nakon nekog vremena. Ipak bih volio da su promjene intenzivnije i da se događaju brže. Oporba svojim radom potiče vladajuće da drugačije razmišljaju, da ne upozoravamo i ne 'vičemo', brzo bi se uljuljali.

Protekla dva mandata bila je ista lokalna i državna vlast. I Ivo Baldasar i Andro Krstulović Opara pozivali su se na vertikalu vlasti. Često čujemo takvu retoriku, koliko je to uopće ključna poruka?

- Naravno da nije, smiješno je kada se gradonačelnici na to pozivaju. Zar ne bi državna vlast trebala biti jednaka prema svim jedinicama lokalne samouprave? Meni je takva retorika odbijajuća. Grad ima svoje ovlasti i može puno toga bez Županije i Vlade, ali svakako treba surađivati bez obzira na to tko je na vlasti.

Kako biste ocijenili rad aktualnog gradonačelnika?

- Nemam isključivo negativno mišljenje. Imao je i svojih osobnih problema, ali ipak su prevladali problemi s koalicijskim partnerom. Mogao je i trebao drugačije, pa makar se išlo na ponovne izbore za Gradsko vijeće. Da sam bio na njegovom mjestu, to bih napravio, ne bih nikada osiguravao većinu s Kerumom. HDZ se odlučio na trgovinu s Kerumom i ispalo je loše po sve nas.

Zanimljivo, Krstulović Opara je prozivao vas da ste 'mogli zajedno srušiti Keruma', a sada to radi i Ivica Puljak.

- Smiješno i neozbiljno. Moram priznati da nisam bio sretan kad se Marijana Puljak pristala naći s njim 'jedan na jedan', volio bih da smo bili u timu, sigurno bi se drukčije razgovaralo. Mislim da je to ipak bio alibi razgovor i da su se odlučili na prokušanog partnera sa županijske razine. Sporazum i suradnja nakon izbora je vrlo jednostavna. Koalicijski sporazum predstavi se javno s jasnim ciljevima i rokovima, bez sitnih slova na kraju. HDZ i HGS svoj sporazum kriju od očiju javnosti jer je isključivo trgovački. Dogovorili su '60 posto jednima, 40 posto drugima' i tako su podijelili gradska poduzeća, nadzorne odbore i radna mjesta. Nažalost, u njihovom dogovoru nema mjesta javnom interesu.


S obzirom na razlaz s bračnim parom Puljak, je li Vam žao što niste promijenili ime nove stranke? Ostavili ste Pametno, s tim da ste dodali za Split i Dalmaciju. Koliko prosječni građanin i vidi razliku?

- Mi smo pod tim imenom prepoznati, imali smo i sedam vijećnika i nismo se htjeli odreći imena preko noći. Ivica i Marijana htjeli su pod svaku cijenu držati kontrolu nad strankom zato su krenuli u brzo spajanje u Centar. Isključiva odgovornost za razlaz leži na Puljcima i njihovim osobnim ambicijama.

Ispada da se 'bere vrhnje' od splitskih članova koji nisu u Centru...

- Istina, pa i naknada za politički rad ostala je Centru.

Sve češće se govori da će u Splitu biti teško formirati većinu u Vijeću. Sada svi govore da ne bi s Kerumom, što očekujete poslije prvog kruga i poznatih rezultata za predstavničko tijelo? S kim biste surađivali?

- Kad završe izbori, karte se ponovno dijele, vidjet će se odnos snaga i što se može. Čuo sam da Vice Mihanović govori da će ponovno na izbore ako bude gradonačelnik bez većine u Vijeću. Može se to dogoditi jedino ako on da ostavku, drugačije nikako. To je spin ili Mihanović ne poznaje dobro Zakon o lokalnoj samoupravi. Vijeće može pasti jedino ako se ne usvoji proračun, ali Vijeće može prekrojiti gradonačelnikov prijedlog proračuna kako želi i usvojiti ga. Na gradonačelniku je da ga sprovede.

Kad ste spomenuli spin, dojam je ipak da nije bitno realno poznavanje stvari nego najbolji dojam i 'spinanje'.

- Ponekad spin presudi, nažalost. Ljudi se često 'zakače' za ono što čuju na prvu, što najlakše uđe u uho. Volio bih da je što više naših sugrađana aktivnije uključeno i da su više zainteresirani za funkcioniranje lokalne samouprave. Samo aktivan građanin može potaknuti promjene.

Jedna od naših ideja je istinsko participativno budžetiranje, a ne ovo fiktivno, kakvo smo imali u nekoliko navrata. Građani moraju imati utjecaj na proračun. Osim toga, i participativno upravljanje mora postati normalna pojava. Zašto ne bismo kao potrošači imali svoga kvalificiranog predstavnika u nadzornim odborima gradskih firmi, a ne da to bude stranački poslušnik kao do sada? Participativno upravljanje je zaista demokracija na djelu. Možda izgleda utopistički, ali iskreno vjerujem da je ostvarivo.


Ako Ivica Puljak postane gradonačelnik, hoćete li mu osigurati većinu u Gradskom vijeću? Je li suradnja moguća i koji će biti vaši uvjeti?

- Kad završe izbori, vidjet ćemo kakva će situacija u Gradskom vijeću i tko će biti gradonačelnik. Bez suradnje ne može nitko.

Vjerujete li predizbornim istraživanjima? Mislite li da je prva anketa, po kojoj je Puljak bio prvi iza Mihanovića i Keruma, usmjerila cijelu kampanju, odnosno prelila njemu neke glasove koji bi možda išli Vama ili Branki Ramljak?

- Anketari ne biraju već birači. Uvjerenoga birača niti jedna anketa neće pokolebati u njegovu naumu. Oni koji važu kako bi izabrali 'manje zlo' obično se na kraju razočaraju.

Koji su najveći gradski problemi i način rješavanja?

- Najveći problem je zbrinjavanje otpada. Hitno moramo dati sve od sebe kako bismo što prije došli do 50 posto odvojenog zbrinjavanja. Uz najbolju volju, sve i da sada imamo kompostanu i sortirnicu, nećemo lako doći do tog cilja za nekoliko godina. Zbrinjavanje otpada je ekološki, zdravstveni i ekonomski problem. Jedino razvijena i svjesna društva shvaćaju o kako velikom problemu se radi.

Svi veliki gradovi šire svoje pješačke zone i guraju promet van centra. Prije osam godina su se rugali s nama kada smo govorili o pametnom gradu (smart city), a danas svi o tome pričaju. Isto je i sa širenjem pješačkih zona. Naš je plan prvo uvesti zone smirenog prometa, zatim prilagoditi linije gradskog prijevoznika stvarnim potrebama i motivirati naše sugrađane nižom cijenom javnog gradskog prijevoza, da se njime što više koriste. U prvoj godini mandata cijena bi pala za 50%, a do kraja mandata bi javni gradski prijevoz bio besplatan. Za sve one koji u naš grad dolaze kao posjetitelji, izgradili bismo parkirna mjesta na rubu grada, odakle bi besplatnim javnim prijevozom dolazili do centra.

Kapitalni projekti?

- Važan dio našeg programa su stambene politike. Gradnja stanova za najam mladim obiteljima je ključna za njihov ostanak u Splitu. Zašto bi naši sugrađani selili u Solin, Kaštela ili Dugopolje kad bi mogli u svom gradu imati krov nad glavom po prihvatljivoj cijeni? Kad bi takvih stanova bilo više, utjecalo bi se i na tržište i spriječilo bi se nekontrolirano divljanje cijena najma, koje sada zbog turizma idu u nebo. Prioritet je i izgradnja prometnica koje godinama čekaju, poput Bračke, Zajčeve i Lovrinačke ulice.

Plan nam je zasaditi preko 25 tisuća stabala u iduće četiri godine. Stabla su najbolje rješenje za visoke temperature u gradovima. Globalno zagrijavanje je stvarnost na koju možemo utjecati širenjem zelenih zona i sadnjom mikro šuma u svakom kvartu. Uz to, svakako bismo poticali naše sugrađane da se bave urbanim vrtlarstvom i permakulturom općenito.

Za kraj, želim pozvati naše sugrađane da izađu na izbore. Izbori nisu svaki dan već jednom u četiri godine. A svaki glas na izborima uistinu može donijeti promjenu. Jedan glas čini razliku.

Vaša reakcija na temu
Aloooo article_emotions(97408, "");
Pregledaj komentare