Jerko Trogrlić osvojio je čak dvije nagrade Hrvatske udruga za odnose s javnošću. Struka je najboljim u Hrvatskoj u 2015. godini proglasila njegove kampanje za Srđana Gjurkovića i HNK Split. Pitali smo 31-godišnjem Splićanina, kojeg nakon ovog uspjeha bez zadrške možemo zvati PR stručnjakom, kako komentira odnose s javnošću političkih stranaka u Hrvatskoj, zašto njegova struka nije na dobrom glasu, zašto se Mirely Holy dogodio fantastičan rast popularnosti i katastrofalan pad...
Osvojio si nagradu za kampanju Srđana Gjurkovića, a on nije ušao u Sabor?
- Da, klijentu koji je bio u Saboru pomogli smo da iz njega ispadne, ha, ha. Ulazak u Sabor zahvaljujući preferencijalnim glasovima bio bi čudesan rezultat za Srđana Gjurkovića i za nas kao agenciju, no svi ciljevi koje smo postavili na početku kampanje su bili ostvareni. PR u politici je jako zahvalna kategorija kad govorimo o mjerljivosti rezultata. Imali smo početno istraživanje koje je predstavljalo startnu poziciju i rezultate izbora iz čega je vidljiv napredak te je od relativno nepoznatog postao bitan politički faktor. Dozvolili smo svojoj kreativnosti da se razmaše, iskočili iz okvira klasične političke komunikacije u Hrvatskoj, na pravi način koristili humor koji nije bio sam sebi svrha i stvorili temelje da ne pleše samo jedno ljeto. Imali smo kampanju bez one luđačke psihotične atmosfere koja često obilježava kampanje na ovim prostorima, a nikako nismo postali banalni i neozbiljni. Iskreno, ova kampanja mi je vratila vjeru u komunikaciju u politici i pokazala da uz pomoć naše struke politika može bolje služiti građanima.
Kampanja stranke Pametno Marijane Puljak se također plasirala u finale, što kažeš na posao kojega je odradila agencija Maksima komunikacije?
- Zanimljiva, vidljiva, ali prekratka da bi ju birači doživjeli relevantnom. Ponavljam, u politici nije dovoljno da ste cool i kreativni, bitno je da vas birači prepoznaju i za to nagrade glasovima, u protivnom ste promašili sport. Na lokalnim izborima u Splitu 2013. lista Marijane Puljak imala je 6534 glasa, a na ovim parlamentarnim je lista Pametno u istom gradu osvojila 2360 glasova. To je dosta surov podatak nad kojim će se, nadam se, zamisliti jer su političke vrijednosti za koje se zalažu potrebno osvježenje na političkoj sceni.
Zašto PR agencije često imaju imidž firmi koje su zadužene za izvrtanje i prikrivanje istine, spinove...?
- Zato što su u postolara uvijek najgore cipele. Ne bavimo se dovoljno ugledom struke. Zaboravlja se da je bez PR-a danas nemoguće uspješno realizirati bilo kakav projekt koji uključuje široku javnost bilo da se radi o edukaciji, humanitarnim aktivnostima ili propagiranju određenih vrijednosti. Brojne kolege koje poznajem izrazito drže do etike i ne bi nikad radili na projektima koji su u suprotnosti s javnim interesom. Jedan poznati francuski komunikacijski stručnjak je najbolje rekao kako komunikacija sama po sebi nije porok ni vrlina, ni manipulacija ni čudo. Mi smo razglas koji našim klijentima pomaže da ih se čuje i prepozna u ovoj šumi informacija. Bez tehnike pjevač je nijem, ali tehnika nikad ne može zamijeniti talent.
Koje PR stručnjake u Hrvatskoj cijeniš?
- Imam veliki respekt prema znanju i znanstvenoj podlozi brojnih kolega, ali osobno sam najviše naučio od Krešimira Macana. Promatrao sam njegov rad i kada smo na projektima radili zajedno ili bili na suprotnim stranama, ili pak potpuno sa strane. Moram reći i da bih volio učiti od dr. Marijane Grbeše. Nadam se da će ovo pročitati, ha, ha.
A u svijetu? Možda bi izdvojio neku kampanju...
- Možda zvuči čudno, ali ne poznajem specijalno dobro rad svjetskih PR faca. Inspiraciju tražim u genijalcima koji najčešće nemaju veze sa strukom. Ipak, netko tko mi je privukao pozornost je Jacques Seguela. Blizak mi je način na koji razmišlja o komunikaciji u politici, strast s kojom ulazi u kampanje, izbor kandidata ili stranaka za koje radi, a i sviđa mi se što konačno skida mistiku s našeg posla. Dakle, radi se o kreativnosti i napornom radu, a nikakvoj magiji.
Komentar odrađenog posla u SDP-u?
- Ako ćemo gledati samo 2015. godinu onda je to 'po zanatu'. Alex Braun zna svoj posao i jasno je pokazao koliko se rad i poštivanje struke isplate. Ne mislim da je napravio išta genijalno osim što je postigao da ga do tada neposlušni premijer sluša. Možda je tajna u nulama, možda u engleskom jeziku, ali uspio je u onome u čemu mnogi nisu. Šteta što su se njegovim odlaskom stvari počele vraćati na staro. Poštujem isključivo projekte koji traju duže od jedne kampanje, a to najčešće ne ovisi o savjetnicima.
Bio si dio Josipovićevog PR stožera. Kako je on uspio izgubiti već dobivene izbore?
- To je dokaz da dobra kampanja ne garantira dobivanje izbora, ali i da ih lošom možeš izgubiti. Klijent je bio presiguran u pobjedu i svoje procjene, a savjetnici se nisu uspjeli nametnuti i voditi kampanju po pravilima struke
Kako HDZ komunicira?
- Iskreno, ne prepoznajem nikakav rukopis. Nevjerojatno mi je da se pojedinačno najsnažnija stranka u državi komunikacijom bavi na stihijskoj razini dok su istovremeno organizacijski možda najsnažniji stranački mehanizam na području prostora bivše države. Metode koje vrijede u internoj komunikaciji neprimjenjive su na opću javnost, a koliko god stabilno i gotovo nedodirljivo biračko tijelo HDZ-a bilo brojno, bez pridobivanja neodlučnih ne mogu ostvariti rezultat kojem teže.
Kome odgovara priča o partizanima i ustašama?
- Prije svega političkoj eliti oba predznaka. Puno lakše ih je razlikovati kad obuku različite, nekad i izmišljene svjetonazorske dresove. Nažalost, još uvijek većina biračkog tijela u Hrvatskoj 'pada' na to, glasa i podiže glas isključivo za ideologije, a ne ideje. Nisam pristalica teorija zavjera, ali na te priče gledam kao na maglu, spin i skretanje pozornosti s bitnog.
Kolika je zasluga PR-a u MOST-ovom uspjehu?
- Sigurno velika. Ono što je Živi zid bio na predsjedničkim izborima, to je MOST, na malo sofisticiraniji način, bio na parlamentarnim. Vješto su zajahali val protestnog biračkog tijela koje je se zasitilo 'ustaše vs partizani' politike. Prepoznali su trenutak i na lijepo ispričanoj osobnoj priči Bože Petrova napravili rezultat kojem se nitko, pa ni oni sami nisu mogli nadati. Ipak, puno lakše je bilo komunicirati kao oporba nego sada kada su u poziciji vlasti. Birači od njih očekuju više i bit će puno stroži prema njima i njihovim potencijalnim neuspjesima nego što su prema HDZ-u ili SDP-u.
Mirela Holy se strmoglavila iako je PR stručnjakinja i iskusna političarka, što je pogriješila?
- Svi su oni dio istog fenomena koji se događa u Hrvatskoj u kojem pridošlice pričaju dobru priču i s kojima nemamo nikakvog iskustva, a kao građani ih dobro honoriramo. Nešto manje uspješan, ali možda i prvi takav primjer bio je Dragutin Lesar. Holy je percipirana kao sposobna i poštena žena, s alternativnom pričom o održivom razvoju. Žrtva tada već nesimpatičnog premijera vješto je iskoristila priliku te u kratkom vremenu postala treća politička snaga. Ono gdje su do sad svi takvi pokušaji pali je na ljudima koji se priključe takvim strankama, ali za nju je bio ključan odnos prema SDP-u. Njena popularnost je narasla prije svega na kritici SDP-a i Zorana Milanovića, a njeno najstabilnije biračko tijelo bili su upravo razočarani glasači lijeve opcije. Dok se paralelno kao nova prihvatljiva udavača pojavio tada još ideološki nesvrstani MOST, Holy je počela griješiti u tom odnosu i postalo je jasno da je glas za nju, glas za lijevu postizbornu koaliciju predvođenu SDP-om.
Kako bi komentirao odnose s javnošću Vlade, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita?
- Vladini odnosi s javnošću još uvijek ne funkcioniraju, ali ne krivim ljude koji rade u tom odjelu. Svi izazovi koji su pred novom Vladom tu dolaze do izražaja i nije ih moguće prekriti. Županija pak komunicira na dosta konzervativan način i tu se već dugo vremena nisu dogodili pomaci. Vjerojatno je to rezultat dominacije na izborima i javnosti koja nije prezahtjevna prema njima u tom smislu. Nova gradska uprava je na početku mandata krenula s nekim pomacima. Vidio se entuzijazam i novi standardi, no vrlo brzo su se 'umorili'. Šteta za Grad i Županiju jer među zaposlenicima imaju dovoljno ljudi i znanja.
Radio si s braćom Žužul za Skladgradnju i RNK Split. Kakva iskustva nosiš?
- O klijentima, pa taman i bivšima, sve najbolje, ha, ha. Pet godina smo surađivali, a sigurno ne bismo da mi suradnja nije odgovarala. Bilo je to zanimljivo razdoblje puno izazova, neprocjenjivog iskustva, dobrih projekata, ali i nekih prijateljstava koja će potrajati puno duže od te poslovne suradnje. Kad je došlo do zasićenja i nestanka zadovoljstva odlučio sam da je vrijeme za rastanak. Sve je prošlo korektno na što sam ponosan.