INTERVJU Josip Škorić: Prometna slika Splita uskoro će se potpuno izmijeniti, ove godine ulažemo skoro 700 milijuna kuna u ceste Splitsko-dalmatinske županije

Iznenađujuće zvuči podatak da su ulaganja tvrtke 'Hrvatske ceste' od 2016. do 2019. u Splitsko-dalmatinsku županiju veće nego u drugim županijama, izuzev Dubrovačko-neretvanske gdje se gradi Pelješki most. Konkretno: 555 milijuna kuna iznosile su 'investicije u izgradnju', a 178 milijuna je potrošeno na investicijsko održavanje i rekonstrukcije. Te informacije nalaze se u internom dokumentu Hrvatskih cesta, što nam je bio povod za razgovor s Josipom Škorićem, predsjednikom uprave te firme zadužene za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta.

- Istina je da smo izrazitu pažnju posljednjih godina posvetili upravo cestovnoj infrastrukturi u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a taj trend će se nastaviti i u godinama pred nama kada će i najvažniji projekti biti realizirani i pokazati svoje učinke, kao što je most kopno-otok Čiovo u potpunosti promijenio život ljudima tog kraja. Već smo gotovo zaboravili kako je bilo bez njega. Rast turističkog prometa u RH posljednjih desetak godina donio je sa sobom mnoge izazove u smislu dimenzioniranja infrastrukture, pogotovo cestovne infrastrukture. Ako negdje cestovna infrastruktura ne odgovara stvarnim potrebama, onda je to upravo na području ove županije, a na poseban način i na području splitske aglomeracije. O tome jasno govori struka, podaci o prometu, a kao što ste primijetili naše namjere se najbolje vide u brojevima koje iznosite i planovima nabave za ovu i iduću godinu. Definirali smo kritične točke i prioritete na bazi struke i rješavamo ih projekt po projekt. 

U 2020. godini će se uložiti skoro 700 milijuna kuna u ceste Splitsko-dalmatinske županije, a građani nemaju percepciju da se puno toga gradi...

- I ove godine ulažemo jako puno i to baš u projektiranje, ali i izvođenje projekata koji će značajno unaprijediti protočnost prometa, no imam puno razumijevanje prema građanima. Gužva na ulazu u Split je sigurno čitanija vijest od rezultata javne nabave za križanje Širina ili Stobreč. Ili završetka obilaznice Ložišća. Prometna zagušenja na ovom području su  svakodnevica desetljećima, pogotovo u ljetnim mjesecima. Kad se voziš od Makarske do Splita dva ili tri sata, onda te ne zanima to što je netko prije par godina pustio da sve dozvole za brzu cestu Omiš-Split isteknu i što smo morali krenuti u postupak od nule. No, nema smisla tražiti krivce i alibije. Idemo rješavati problem maksimalno brzo i po pravilima struke. Javno smo komunicirali svoje planove, planirane rokove i usprkos koroni nastojimo ih se držati, pogotovo u onom dijelu koji se odnosi na obveze Hrvatskih cesta. Također, EU sredstva su nam velika prilika i ponosno mogu reći da smo ih do sada iskoristili u maksimalnom mogućem iznosu, a spremni smo i za novo programsko razdoblje. Ako je most Pelješac bio najvažniji projekt prošle omotnice, onda je brza cesta Omiš-Split nešto što po svemu zaslužuje biti nominirana u ovom razdoblju. Tako ćemo vlastita sredstva istovremeno moći usmjeriti u druge projekte u ovoj županiji koji ne odgovaraju kriterijima EU, ali će bitno unaprijediti kvalitetu života građanima. Ipak, ni u percepciji nije sve crno. Prošle godine smo dobili brojne nagrade, pa i priznanje lokalnih zajednica za provođenje projekata na koje smo izuzetno ponosni.

Hrvatske ceste upravljaju Poljičkom, Zvonimirovom, cestom kroz Trajektnu luku i natrag uz Pojišansku do Poljičke. Mogu li Splićani očekivati nekakva rješenja na tim cestama, često se zazivaju gradnje nadvožnjaka ili ukopa kojima bi se omogućilo lakši protok vozila kroz te glavne splitske prometnice. 

- Upravo je u tijeku nabava za projektiranje Poljičke ceste od Trondheimske do Ulice slobode. Uključili smo u izradu projektnog zadatka komunalne tvrtke od Prometa, Čistoće i Split parkinga, kotareve, KBC Split i sve zainteresirane kako bismo izašli s najboljim ulaznim podacima i vjerujem dobili novi ulaz u Split s kvalitetnijim križanjima, biciklističkim stazama, prikladnim autobusnim postajama.  Urbana mobilnost u 21. stoljeću zahtjeva strateško promišljanje, studije i odluke koje onda moraju biti vidljive u prostorno planskoj dokumentaciji. Upoznati smo s Masterplanom kojim je ponuđena jedna vizija sveobuhvatnog rješenje splitskog prometnog sustava i njegovo funkcioniranje u svim sastavnicama. Ponavljam, to zahtjeva izmjene važeće prostorno-planske dokumentacije te izradu i usvajanje potrebnih planova (ili urbanističko-arhitektonskih natječaja) niže razine. Ti procesi su u nadležnosti lokalne samouprave i realno za realizaciju navedenog potreban je višegodišnji period. 

Tunel do Koteksovog nebodera

Što je s projektom spajanja trajekte luke i Pojišanske ulice, odnosno gradnje tunela do Koteksovog nebodera?

- Prihvatili smo inicijativu kojom bi se premostilo vrijeme potrebno do realizacije čitavog projekta te su Hrvatske ceste u suradnji s Gradom Splitom i Lučkom upravom izradile idejno rješenje interventnog izlaza iz gradske luke. U naravi isti predstavlja dvotračnu jednosmjernu prometnicu od izlaza iz trajektne luke preko željezničkog kolodvora, Biankinijeve ulice do spoja s Pojišanskom ulicom. Ovaj zahvat nije u koliziji s Masterplanom, te se po realizaciji projekta iz tog dokumenta može u potpunosti uklopiti u planirane sadržaje.

Što kažete na problem gužvi u Zvonimirovoj ulici, kako ga riješiti? 

- Već lani s uvođenjem nove regulacije prometa se situacija drastično promijenila. Svega nekoliko puta smo svjedočili zastojima i to više pri izlasku iz luke što je bilo vezano i uz istovremeni dolazak više velikih trajekata. Ove godine gužve nije bilo iako je u srpnju i kolovozu promet kroz luku bio na visokoj razini. Radimo što možemo u zadanim okvirima. Prema postojećoj organizaciji prometnih tokova sav promet s autobusnog i željezničkog kolodvora te trajektnog terminala je usmjeren preko Bačvica koje imaju ograničavajuće prostorne karakteristike. Svakako će realizacija interventnog izlaza, a na koncu i konačnog definiranja prometa na području Gradske luke i Bačvica ponuditi još kvalitetnije rješenje.

Vaše mišljenje o splitskom 'metrou' i pokušaju da se tako olakša pritisak na centar grada?

- Razvoj gradskog i prigradskog željezničkog prometa je logičan smjer i uspješno su ga realizirali brojni europski gradovi. Potrebno je ponuditi alternative osobnim automobilima kroz multimodalnost koja podrazumijeva povezivanje velikih parkirališta na obodu grada, željezničkog, autobusnog ili biciklističkog transfera do centra koje mora biti brzo i jeftino. Centar Splita je izuzetno atraktivan u turističkom i gotovo nezaobilazan u prometnom smislu i nije logično da je još uvijek optimalna opcija za dolazak u centar grada ona s osobnim vozilom. S te strane podržavam namjeru koja, koliko znam, postoji u prostornim planovima desecima godina, a o realizaciji nemam dovoljno informacija. Hrvatske ceste aktivno će kao i do sada sudjelovati u svim segmentima rješavanja gužvi u centru Splita imajući u vidu sve specifičnosti koje utječu na realizaciju projekata, te naravno svojim iskustvom i znanjem u vođenju velikih projekata pomoći svima koji isto zatraže.

Jedna prometna nesreća blokira grad

Jedna manja prometna nesreća blokira ulaz u najveći grad na našoj obali. Kada će se to promijeniti?

- Vjerujem kroz par godina kada se realiziraju projekti koji su sada u tijeku. Idemo u dva smjera; prvi je maksimalno iskorištavanje postojećih ulaza kroz nadogradnju i otvaranje alternativnih. Radi se o velikim investicijama koje su međusobno povezane. Uskoro završavamo nabavu za izgradnju čvora Širina u Solinu. Završili smo s istočnom rampom kod izlaza s Poljičke ulice na Zbora narodne garde, uskoro završavamo s projektiranjem zapadne i odmah idemo s natječajem za gradnju koja će rasteretiti najkritičniji ulaz u grad prema ulicama Domovinskog rata i Poljičkoj cesti. Paralelno smo od grada preuzeli Solinsku cestu i Zagorski put čija realizacija dugo godina stoji, a predstavlja logičan alternativni pravac. Šteta je što dokumentacija za taj projekt ima manjkavosti pa ćemo tu izgubiti neko vrijeme, ali s realizacijom ovih projekata prometna slika Splita će se potpuno izmijeniti. 

Most Split-Kaštela kao da se spominje samo u predizborno vrijeme...

- Taj most ima svoju stratešku i sigurnosnu logiku te je potrebno nastaviti razvijati taj projekt, no sklon sam govoriti o onome što pouzdano možemo realizirati u srednjoročnom razdoblju, a uvjeren sam da će dati željene efekte.