INTERVJU Mateo Perak: Naš mentalitet svaki neuspjeh izlaže ruglu, dok je na zapadu to samo jedna divna škola

Fotogalerija (37)

Moj današnji gost je Mateo Perak, mladi poduzetnik koji zapošljava 20-ak mladih ljudi. Informatički sektor je najproduktivniji izvozni sektor u kojem radi sve više ljudi. Kad se sve to spoji s projektima na raznim kontinentima onda imamo uspješnu priču, ali ona nije uvijek bila takva. Mateo je pokušavao pronaći posao nakon fakulteta te je očekivao da će ga prepoznati na tržištu i angažirati. Umjesto da čeka i da se nervira obijajući razna 'vrata' odlučio se krenuti sam i postati ulaz za druge mlade stručnjake u poslovni svijet. U Splitu i okolici preko 4000 ljudi radi u IT sektoru. Politika teško shvaća značaj IT sektora na globalnoj razini bilo da se radi o državnoj ili lokalnoj politici. Smanjiti porez za zaposlene u IT sektoru, kao što je to recimo napravila Rumunjska, kod nas je gotovo nemoguće. Evo, kako se bliže novi izbori na državnoj razini, vjerujem da će ona opcija koja ponudi manje od 20% poreza na plaće zaposlenih u IT sektoru dobiti sigurno 4000 glasova u našoj okolici, a vjerujem i od svih onih koji podržavaju IT sektor u hrvatskom gospodarstvu. No, okrenimo se Peraku.

Krenuo si na ovo putovanje još kao student, radio si jedno vrijeme u Zavodu za prostorno planiranje, a sjećam se da si uvijek bio ambiciozan, da si znao što želiš te si spominjao da si kroz demostraturu na FESB-u upoznao mnogo kolega studenata koji su savladavali tada najnovije tehnologije na polju programiranja i izrade aplikacija. Što te zapravo potaklo da kreneš stopama poduzetnika, samostalno, da ne obijaš vrata firmi i pitaš treba li im informatičar?

- Da, zapravo sam svoj put započeo s nekih 16 godina kao srednjoškolac na dobrovoljnoj praksi u tvrtki Enel, tada najvećoj domaćoj tvornici softvera, gdje sam profesionalno odrastao narednih 4-5 godina, razvijajući se u developera. Zatim sam kroz malu privatnu tvrtku Enter ušao u segment geo-informatike (GIS), a jedan od glavnih klijenata tada nam je bio Zavod za prostorno planiranje SDŽ. Paralelno sam s partnerom radio na svom prvom proizvodu, online booking&distribution sustavu za hotele, te sam se na drugoj godini studija odvažio osnovati i prvu tvrtku - Booking IT, oko navedenog proizvoda.

Dolaskom globalne recesije oko 2008. godine klima se promijenila, tvrtka u kojoj sam radio je zapala u poteškoće, a obim poslovanja je iz sličnih razloga smanjivala i moja (naša) prva tvrtka. Otišao sam na nekoliko razgovora za posao u lokalne tvrtke, međutim, unatoč iznimno velikom CV-u za svoje tadašnje godine, prepunom praktičnog iskustva, nitko me nije htio zaposliti.

Nisam imao vremena ni novca za kukanje i jadanje, uložio sam u novi laptop i krenuo dalje. Bavio sam se IT uslugama i u međuvremenu radio na startupu Spotie s kojim smo obišli svijet. Startup je bio komercijalno neuspješan, ali kontakti koji su nakon njega ostali su bili dragocjeni. Pomogli su mi da pokrenem novu tvrtku za razvoj mobilnih i web rješenja - Profico, kao i da s Ivanom Burazinom pokrenemo Shift konferenciju, tada orijentiranu na startupe. Ostalo je povijest. Danas rastemo i imamo tim od preko 20 ljudi, dok je Shift doveo tisuće startupera u Split.

Napravio sam puno početničkih pogrešaka

Koje su bili tvoji prvi dojmovi kada si se upustio u poduzetništvo? Što je ključno za mladog čovjeka kada donosi takvu odluku, je li to ekonomska sigurnost, sama mladost i mogućnost da u početku eksperimentiraš bez straha da bi to moglo utjecati na nekog oko tebe? 

- Moj prvi poduzetnički pokušaj bio je prepun početničkih pogrešaka, što je i normalno. Potpuno neiskustvo i nedostatak bazičnih ekonomskih znanja, kao kod većine inženjera, vodili su me u krivom smjeru. Ipak, bez tog eksperimenta ne bih nikad znao što je moguće i koliko je nešto stvarno teško. Ulazak u poduzetništvo svakako nosi sa sobom rizike, ali isto tako je i potencijalna dobit, tzv. 'risk reward', značajno veća.

Dojma sam da lokalna zajednica još uvijek nema kulturu neuspjeha, odnosno ponovnog pokušaja. Naš mentalitet svaki neuspjeh izlaže ruglu, dok je na zapadu to samo jedna divna škola i životno iskustvo.

Što je danas u IT svijetu trend, što možemo ponuditi upravo iz Splita? Znam da jedni rade na web uslugama, drugi razvijaju mobilne aplikacije, treći se bave integracijama raznih tehnologija, a nije ni strano da se često u IT sektoru angažiraju zaposlenici na pojedinim projektima bilo gdje da zatrebaju u svijetu?

- Trendovi u IT-u su predinamični i dosta disperzirani. Danas uz sveprisutnu 'old school' informatiku baziranu na ERP i sličnim sustavima, imamo poplavu trendova mobilnih i web tehnologija, društvenih mreža, računarstva u oblaku, nosivih gadgeta (tzv. Internet of Things), pa sve do novih područja kao što su umjetna inteligencija i machine learning, big data te virtualna stvarnost na kojima će se tek započeti brojne tržišne bitke. Mi u Hrvatskoj imamo svijetle primjere na svim navedenim poljima, zdrave razvijene tvrtke koje svoja rješenja izvoze vani i 'uvoze' devize. Potražnja razvijenih zapadnih ekonomija za IT uslugama je ogromna i ne vidim razloga zašto u Splitu ne bi bilo više tvrtki fokusiranih na softverski izvoz u bilo kojem od navedenih područja

Što je zapravo od resursa potrebno da bi se čovjek otisnuo u IT poduzetništvo? Prostor, financije, koje tehnologije? Izgleda li to komplicirano i na što treba staviti naglasak kod ovakvog poteza?

- Prednost IT-a je u tome što se često može uči u posao s minimalnim početnim ulaganjima. To je industrija znanja, pa su vještine kojima raspolažete ključne, a oprema minimalna. Naglasak je na kreativnim idejama, detektiranju stvarnih potreba tržišta i rješavanjem stvarnih problema. Radi se o čistoj industriji znanja u kojoj imate dva poslovna modela. Jedan model su usluge gdje mijenjate radne sate za 'kune' (devize), ili proizvodi gdje uz malo kreativnosti može mijenjati ideje za milijune (pod uvjetom da su stvarno skalabilne).

Izostala je reakcija Grada Splita

Kako Grad Split kao institucija, ali i kao poslovna sredina može pomoći novim IT poduzetnicima da stasaju i počnu proizvoditi i zapošljavati? Znam da si se zalagao za 'Point of Meeting' kao mjesto susreta svih koji rade u IT segmentu kojih u našem okruženju ima po nekim statistikama preko 4000, možda bi bilo dobro da imamo mjesto gdje će kompletni IT sektor biti na jednom mjestu? Koje su zapravo vaše potrebe?

- Promatrajući upite kakve često dobivamo od naših partnera ili tvrtki koje dođu do nas preko weba, svi pokazuju interes za lokalni IT & startup community, ali mi realno nemamo nikakva okupljališta istog, izuzev par meetup događaja napravljenih na čistom entuzijazmu lokalnih poduzetnika. Smatram da je za početak izgradnje ekosustava nužno imati mjesto gdje se zajednica sastaje, radi, dijeli ideje itd. Imamo ih u Zagrebu, Osijeku, u svim zapadnim gradovima, međutim ništa slično nemamo u Splitu. Uloga Grada po meni treba biti u pružanju infrastrukture za ovakav ekosustav. Definitivno trebamo nekakav coworking space otvorenog tipa koji može biti dio nekakvog inkubatora ili akceleratora, koji će okupljati sve dionike eko sustava. One koji tek kreću s idejama i projektima, starije i uspješnije poduzetnike, mentore, freelancere itd. A onda će takvo mjesto privlačiti i financijaše, investitore, strane kompanije u potrazi za partnerima, idejama, investicijskim prilikama i slično. Nije topla voda, svi su to već napravili i tako stvari funkcioniraju, ne znam gdje je nama problem. Predstavio sam sa skupinom IT poduzetnika takvu ideju već u Gradu, ali za sada nema pravog feedbacka.

Također je osim izgradnje takvog mjesta susreta IT zajednice, nužno i samo brendiranje grada kao softverskog grada. Imamo izvrstan sveučilišni kampus koji može biti rasadnik talenata sa svih područja. Trebamo ga dovesti u spregu s lokalnim poduzetništvom i predstaviti se kao zajednica znanja i vještina. Male samonikle tvrtke u ovom sektoru u 3-4 godine prerastaju 20 zaposlenih, s izvrsnim plaćama iznad lokalnog prosjeka.

Žao mi je što se Hrvati ne drže čvrsto kao masoni

Aktivan si i na društvenim mrežama na kojima dijeliš svoja iskustva, ali i dojmove s mnogih poslovnih putovanja po cijelom svijetu. Primijetio sam da ste prilikom posjeta SAD-u na Facebooku postali dosta slika i tekstova gdje ste se fotografirali ispred Slobodnozidarskih loža u raznim gradovima. Dosta ljudi je komentiralo te postove pa ste se čak međusobno u šali prozvali 'velikim majstorima'. Koliko zapravo ta putovanja omogućuju da proširite vlastite poglede u smislu osobne kulture te da budete još uspješniji u poslu?

- Ha, ha, nasmijalo me ovo pitanje. Naravno, svako iskustvo pomaže da unaprijediš sebe i donosi nove spoznaje. Svugdje gdje idem promatram potencijalno tržište kroz običaje, cijene elementarnih potrepština i sitnih luksuza (kruh, mlijeko, gorivo, kava, najamnine, itd.). Ili jednostavno učim o drugoj kulturi i gledam što im pomaže da budu uspješni u nečemu. Ali da, nedavno smo se po putovanjima malo zezali s obilaženjem masonskih loža u razvijenim zapadnim gradovima jer nam je uvijek interesantno što se iste nalaze u centrima financijske ili političke moći i otvoreno se reklamiraju. Čak su otvorene za javne posjete i nisu kao kod nas ovijene velom tajne. Natjera te da se zamisliš koliko je to društvo moćno kada može imati takve zgrade na takvim lokacijama. Ali šalu na stranu, što god mislili o masonima, sigurno je interesantno obilježje zajednice koja se čvrsto drži i međusobno gura s ciljem zajedničkog prosperiteta. To mi je kao Hrvatu potpuno strano, na žalost.

Moram te još nešto pitati, s koliko godina se čovjek može uputiti u IT poduzetništvo misliš li da je to privilegija mlađih ili još preciznije postoje li ljudi koji su stari za IT tehnologiju i poduzetništvo?

- Ne vjerujem da je ovo samo igralište za mlađe. Mlađi imaju kreativnost i lakše prihvaćaju aktualne tehnološke trendove, ali stariji imaju bogato životno iskustvo, što je jednako bitno. 

Na kojim projektima trenutno radite i kako opisuješ prilike na tržištu, koje su tehnologije i projekti najtraženiji?

- Trenutno u tvrtki Profico radimo dosta sa stranim tržištem. Imamo poslovanje podijeljeno na usluge za korporativni segment, te usluge za male i srednje tvrtke, uglavnom IT startupe s kojima smo i kroz Shift konferenciju bili jako povezani.

Od većih klijenata tu su International Medical Corps, Allianz, Ericsson, T-mobile, Telenor, s kojima imamo dugoročne suradnje, dok u startup svijetu radimo s brojnim uspješnim startupima koji već imaju dosta dobre rezultate, investicije i velik broj korisnika. Fokus je uglavnom na tržišta SAD-a, te Zapadne Europe, nešto UAE-a i ostatka Azije. Nedavno smo core tim pojačali spajanjem s izvrsnim timom dizajnera iz Zagreba, te ja i moj partner Ante Matijaca sada radimo na skaliranju tvrtke, tima i poslovanja. Naglasak je na izgradnji procesa, snažnog tima i timskog duha, te ulaganju u ljudske potencijale i resurse. Stoga smo i sam novi ured tvrtke oformili na način da bude atraktivno, opušteno i zabavno radno mjesto po uzoru na visoke zapadne standarde.

Bavio si se i sportom, koliko ti pomaže da budeš uspješniji u poslovanju?

- Lekcije naučene kroz borbu, posebno u brazilskoj jiujitsi mi pomažu da se lakše probijam kroz život i posao, te smirene glave efikasno razrješavam kompleksne situacije, bez panike. Analogije između života, posla i sporta su brojne. Tu sam se naučio izdržljivosti, snazi duha, ustajanju i nastavljanju nakon pada, cijeni pogrešaka i poraza, te ljepoti pobjede. Čak i nekim bitnim životnim lekcijama o poniznosti, te borbi protiv najvećeg neprijatelja na putu do bilo kakvog uspjeha - samog sebe i vlastitog ega.