INTERVJU S BRANKOM RAMLJAK 'To što Split nije birao gradonačelnicu smatram svojom prilikom, biste li ikad rekli da će žena biti predsjednica NO-a Hajduka?'

Branka Ramljak je potvrdila da ulazi u utrku za gradonačelnicu Splita. Sveučilišna profesorica na splitskom Ekonomskom fakultetu,  bivša predsjednica Hajdukovog Nadzornog odbora i donedavna državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja nezavisna je kandidatkinja, a u razgovoru za Dalmatinski portal nam je otkrila što je motiviralo za ulazak u politički ring, kako vidi funkcioniranje gradske uprave, što u Splitu treba mijenjati... 

Krećete u utrku za gradonačelnicu Splita, što je bilo ključno u toj odluci? Kada su Vas nedavno novinari pitali hoćete li kandidirati za predsjednicu Hajduka, rekli ste da imate svoj posao na Ekonomskom fakultetu...

- Ključno je nezadovoljstvo upravljanjem i razvojem grada. Istina je da sam u kontekstu izbora za predsjednika uprave Hajduka odgovorila tako, no isto tako sam prilikom odlaska iz Ministarstva znanosti i obrazovanja objavila kako se vraćam u Split s 'punom škrinjicom iskustava, spremna podijeliti ih sa svojim gradom'. Frustracija postojećim stanjem i ljudi koji me okružuju i s kojima mislim da mogu promijeniti stvari u ovom gradu su utjecali na moju odluku. Ova odluka nije od jučer. Razmišljam o njoj gotovo dvije godine i sad sam sigurna da je pravo vrijeme za objavu. Aktivno se spremam za tu odgovornost sa svojim budućim suradnicima. Spremna sam svoja znanja i iskustvo dijeliti sa sugrađanima, slušati i raditi za njihovu dobrobit.

Tko Vas je u te dvije godine ohrabrio u toj odluci?

- Najveću podršku imam od svoje obitelji. Da oni nisu uz mene sto posto, sigurno se ne bih odlučila za ovo. Uz njih svakako to su ljudi koji dijele frustraciju stanjem, ali i ljubav prema gradu te mu imaju što ponuditi.

Tko je već sada u Vašem timu? I koje osobe biste željeli vidjeti na svojoj listi ili u ekipi?

- Bit će zanimljivih pojedinaca i vjerujem da će neki od njih biti veliko iznenađenje, no oni će sami odabrati vrijeme kad će svoju podršku javno obznaniti. Moja kandidatura je i poziv za sve one koji se do sada nisu aktivirali, a imaju želju i znanje s kojima bi mogli doprinijeti Splitu. Izlazim iz komforne zone sada kako bih na vrijeme pozvala sve ostale da se usude sa mnom kreirati program, složiti platformu i  promijeniti ovaj grad. Samo zajedno možemo puno toga, a po meni male stvari čine grad velikim. 

Čim se Vaše ime spomenulo u kontekstu izbora, čuli smo da ste 'HDZ-ova igračica'. Kako to komentirate?

- Imam 58 godina, iza sebe dugu profesionalnu karijeru i veliko životno iskustvo. Cijeli život sam svoja. Nikad nisam imala niti jednu stranačku iskaznicu niti namjeravam. Da sam htjela biti stranački kandidat, mogla sam to biti prije, a i na izborima koji slijede. Da su dosadašnje gradske upravljačke strukture dobro radile svoj posao, nikad se ne bih ni upustila u ovo. Bitno je, a to će biti jasno i kad vidite druge osobe koje idu sa mnom u ovu priču, da smo potpuno neovisni i da nas jedino Split veže, a ne nikakva stranka niti ideologija.

Plenkovićeva Vlada Vas je imenovala povjerenicom za Split, bili ste državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, brat Vam više od dva desetljeća obnaša dužnost HDZ-ova načelnika Sukošana. Može li se iz toga zaključiti da ste bliska HDZ-u?

- Više puta  u svom životu sam bila birana. Tri puta za prodekanicu na Ekonomskom fakultetu, jednom za prorektoricu na Sveučilištu, za člana Nadzornog odbora Hajduka, pa onda i predsjednicu NO-a Hajduka. Svaki put kao nestranačka osoba, pa tako i za mjesto povjerenice za grad Split. Izabrana sam tada ne jer sam bliska nekoj stranci nego jer se u tom trenutku u podijeljenom gradu oko niti jedne osobe nisu mogli usuglasiti. U MZO sam pozvana kao stručnjakinja u tim Blaženke Divjak, ponovno kao nestranačka osoba što sam i ostala do kraja svog mandata. Na brata sam ponosna i podrška sam mu u njegovom djelovanju, no on je i meni podrška u mojoj nezavisnoj kandidaturi. Svatko od nas ima svoj put, a stranka nije moj put.

Tko se najviše boji Vašeg ulaska u ove izbore, kome ćete 'ukrasti' glasove?

- Moja želja je da svojom kandidaturom ponudim građanima priliku ne samo da promijenimo jednog čovjeka, već da promijenimo cijelu strukturu i način na koji smo do sada birali. Gradski izbori nisu ideološki već puno više komunalni izbori. Nema potrebe za podjelama na koje su nas navikli, tako da zapravo moj poziv ide biračima svih opcija, ali i onima koji do sada nisu izlazili jer su smatrali da nemaju kvalitetan izbor.  Pozivam baš i njih, ne samo da izađu na izbore, nego da se i aktivno uključe. Volimo prigovarati, volimo navijati, ali ovo je vrijeme kad se s tribine trebamo spustiti na teren i preuzeti svoju ulogu.

Možemo lokalne izbore nazvati komunalnim, ali svejedno bi građani trebali znati kako biste se Vi politički opisali: lijevo, desno, liberalno...

- Split sam po sebi znači podjelu, ali duboko vjerujem da lokalni izbori moraju biti lišeni te tematike. U mom timu već sada su uključeni ljudi izrazito različite ideološke orijentacije, ali to nije razlog da na lokalnoj razini i gradskim temama ne radimo zajedno. Kad kažem da trebamo promijeniti način na kojim biramo, onda upravo mislim na to. Moja želja je da se natječemo u idejama i kvalitetnim ljudima, a ne u niskim strastima vezanim uz ideološke podjele. To nas je na koncu i dovelo do ovakvog stanja u gradu.

Nemate stranačku infrastrukturu, koliki će iznositi trošak kampanje i tko će je financirati?

- Nemam stranačku infrastrukturu ni mecenu. Brojni ljudi s kojima sam do sad razgovarala na tu temu su spremni nesebično dati svoje vrijeme i znanje. Kampanja nešto košta tako da koristim i ovaj intervju za poziv svima na uključivanje, pa tako i na financijsku podršku. Imat ćemo sve transparentno objavljeno i svi koji nas žele podržati, neovisno o visini iznosa koji smatraju prikladnim, bit će dobrodošli i javno objavljeni.

Rekli ste da je Split grad najvećeg neiskorištenog potencijala u Hrvatskoj. Na što konkretno mislite?

- Mislim na ljude i prostor koji su potpuno zapušteni. Ovaj grad vrvi od sposobnih i uspješnih ljudi kojima nije dopušteno, a i dio njih se ne želi javno angažirati zbog atmosfere koja je stvorena u politici. Kad pogledate prostor ovog grada koji je prevrijedan čak i u smislu cijene kvadrata, a kad promislite da imamo GUP iz 2006. godine koji ni tada nije bio adekvatan, onda je sve jasno. Kad sam došla u ovaj grad 80-ih onda je to bilo veliko gradilište i grad u punom zamahu. Već preko 20 godina nismo napravili gotovo pa ništa i to je ono što tišti i mene i mnoge moje sugrađane. Čak smo i u devedesetima, u težim okolnostima nego danas, uspijevali realizirati puno više projekata nego što je to slučaj zadnjih nekoliko mandata. 

Kao što ste rekli za grad, može li se za Sveučilište u Splitu kazati da je to sveučilište najvećeg neiskorištenog potencijala u Hrvatskoj?

- Na mnogim međunarodnim ljestvicama kvalitete Sveučilište u Splitu je najbolje hrvatsko sveučilište. Po meni veza grada i sveučilišta je najvažnija karika u lancu uspjeha. Slažem se s Vama da bi i akademska zajednica, još više nego do sada trebala izaći iz ugodne teorije. Evo na primjer kad govorimo o prostoru. U našem gradu imamo pozitivnu i kreativnu mladu ekipu u DAS-u. Zašto Sveučilište ne bi zajedno s njima preuzelo odgovornost da se novi GUP izradi u skladu s najboljim svjetskim praksama? Oni mogu i trebaju u ime grada biti stručni koordinator koji će jamčiti stručnost i neovisnost u tom procesu. Takvih primjera gdje bi se Sveučilište trebalo aktivnije uključiti u rad lokalne zajednice je sve više i to također predstavlja jedan od kriterija uspješnosti sveučilišta. Moj tim i ja sigurno ćemo okupiti i uključiti sve ono što vrijedi u našem gradu, dat ćemo priliku svima, jer što meni i nekolicini koriste dosadašnja osobna ostvarenja ako nema općeg napretka zajednice u kojoj živimo?

Koliko ste uspjeli skenirati stanje u Banovini dok ste bili povjerenica? 

- Istina, imala sam iskustvo koje mi je u ovom trenutku dragocjeno. Doduše, u 68 dana nisam mogla upoznati sve, ali dobila sam dojam i detektirala nedostatke u samim procesima. Nažalost, koliko sam upoznata, danas je situacija unutar Banovine još lošija, što se odražava na nezdravu atmosferu, a onda i na nisku efikasnost. Činjenica je da u gradskoj upravi ima prevelik broj ljudi, ali je puno veći problem to što se njima loše upravlja. Dupliraju se funkcije, procesi ne funkcioniraju i najčešći odgovor je 'Ne može se', na što ja ne pristajem. Postoje u Banovini ljudi koji znaju i s kojima se može raditi, ali jednostavno nisu motivirani. Politike Grada i način upravljanja su nam ostali u prošlom stoljeću i to se odražava na nezadovoljstvo građana i dobrog dijela zaposlenika gradske uprave. Pogledajte ljestvice uspješnosti gradova, Splita nema u niti jednoj kategoriji.

Gradska uprava ima viška zaposlenih, kako taj broj dovesti u realne okvire? 

- Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ima svoja ograničenja, no postoje i lokalne uprave koje su to uspjele regulirati. Imate svake godine prirodni odljev zaposlenih, ali što kad se zapošljava više od toga. Zato govorim da je potrebno izvući maksimum iz ljudi koje danas imate na raspolaganju, iskoristiti suvremena digitalna rješenja gdje god je to moguće i zaustaviti praksu uhljebljivanja. Kroz par godina samo time bi broj značajno opao.

Masterplan?

- U Splitu se sve događa slučajno. Ni sami ne znamo što želimo i onda nam dođe netko tko ima znanje, ali ne može nadomjestiti naš nedostatak vizije. Masterplan su radili stručnjaci temeljem podataka i naputaka koji su im bili dostupni. Tu dolazimo do prvog problema, a to je kvaliteta ulaznih podataka, što je odgovornost Grada. Neke od stvari koje se njime predlažu zdravorazumske su za bilo koji grad u Europi u ovom trenutku, a koji ima dva toliko velika i zapuštena brownfield obuhvata. Analize koje su napravljene također su vrijedne i treba ih iskoristiti kako bi se u široj raspravi revidirali zaključci i zajedno sa strukom odlučilo na koji način pristupiti izmjenama GUP-a. Raditi to svega nekoliko mjeseci prije izbora i bez šire stručne i političke podrške je naprosto pogrešno i baca negativno svjetlo i na one elemente tog dokumenta koji su potencijalno iskoristivi za daljnje korake. Nisam protiv takvog planiranja niti protiv samog dokumenta, ali djeluje mi kao predizborni smokvin list za nove bajke o tunelima i mostovima. 

Glavna tržnica?

- Kroz Pazar se na najbolji način oslikava upravljanje gradom. Jedan od najvrjednijih prostora u gradu koji u ostalim mediteranskim sredinama predstavlja najatraktivniji gastronomski i turistički sadržaj, kod nas je sveden na ruglo koje imamo danas, smješteno neposredno uz više od 1700 godina staru UNESCO-om zaštićenu Palaču. Dovesti grad u situaciju da u zadnjoj godini koncesije odlučuje što dalje je grijeh propusta koji ćemo očito plaćati svi mi.

Što konkretno napraviti: produžiti Hipposu koncesiju, kupiti tu tvrtku, osnovati novu gradsku...?

- Ovo je kao i GUP tema s kojom se potrebno baviti u prvoj, a nikako u zadnjoj godini mandata ili pred istek ugovora. Potrebno je uključiti građane u donošenje odluke što uopće s tim prostorom i kako tu zelenu tržnicu, tržnice po kvartovima, ali i ribarnicu podignuti na razinu koja ovom gradu priliči. Nažalost, trogodišnjim nečinjenjem gradska vlast se očito svjesno dovela na izbor između tri loše odluke. Koju god donesu je kriva i treba tražiti rješenje koje neće nanijeti dugoročnu štetu već ostaviti prostor novoj vlasti koja će biti spremna to urediti na dugoročno prihvatljiv način.

Koliko ste zadovoljni funkcioniranjem gradskih tvrtki? 

- Gradske tvrtke utječu na kvalitetu življenja u gradu moguće i više nego sama gradska uprava. Nisam zadovoljna načinom izbora dijela tih ljudi, kao ni gomilanjem stranačkih kadrova što je postala praksa. Iz onog što mogu vidjeti kao građanka i iz financijskih izvješća, mogu kazati da postoji velika razlika među njima. Zahvaljujući EU fondovima i boljem menadžmentu primjetne su pozitivne promjene npr. u Prometu, Vodovodu, Parkovima i nasadima, Rastu te Split parkingu. Postoje dobre tvrtke, ali i nekoliko onih koje da ih nema mislim da nitko ne bi ni primijetio.

Monumentalna fontana?

- Kao građanka sam sa suprugom prije nekoliko godina podržala inicijativu za obnovu fontane. Čak smo i financijski potpomogli tu akciju kao i brojne druge akcije u ovom gradu. Moj stav kao gradonačelnice bi bio da se uređenje tog prostora prepusti konzervatorskoj, urbanističkoj i arhitektonskoj struci. Vjerujem da taj prostor zaslužuje posebnu pozornost i sigurna sam da u ovom gradu imamo znanja i pameti ponuditi najbolje rješenje. To je prevrijedan prostor da bi bio rezultat nečijeg prohtjeva.

Je li Žnjan dobar ili promašen projekt?

- Kad govorimo o prostoru kao potencijalu grada Splita onda je Žnjan sigurno jedan od najvrjednijih. Prve akcije koje je ova gradska administracija poduzela bile su podržane od cijele javnosti, no realizacija daljnjih koraka je izostala i danas imamo prazan i neiskorišten prostor. To je utjecalo na nezadovoljstvo građana i gubitak povjerenja te su čak počeli zazivati staro stanje. Danas imamo arhitektonsko rješenje, no ne i način kako će se ono u stvarnosti financijski izrealizirati. Moj način rada je da volim jasno komunicirati rokove i završavati stvari koje je realno moguće završiti u predviđenom roku.

Andro Krstulović Opara je povećao prirez. Je li to bio dobar potez?

- Bitno je što s prirezom radite. Nije dobra poruka da Split ima jedan od najvećih prireza u Hrvatskoj, ali kad pogledate naš proračun od preko milijardu kuna, mislim da je postojalo prostora i bez podizanja prireza.

'Kerumova' Zapadna obala se napravila sredstvima prikupljenim za drugu svrhu. Je li bolje da se tako isfinancirala ili da se uopće nije išlo u realizaciju tog projekta?

- Zbog toga tada nismo imali sredstva za sanaciju Karepovca, a nenamjensko korištenje javnih sredstava je varanje građana. To nije moj način rada, ali pozdravljam uređenje i to što se projekt doveo do kraja.

Treba li vratiti vrtiću ime Palmina Piplović?

- Da, bez ikakvih dilema. To nije pitanje ideologije nego civilizacijsko pitanje. Rijetko oko koje žene u povijesti ovog grada postoji veće suglasje.

Samo je jedna žena bila gradonačelnica Splita. Gordana Kosanović od 1987. do 1990. Zašto Split bira muškarce, smatrate li to svojim hendikepom u izbornoj utrci?

- Ne, to smatram svojom prilikom. Splitu treba promjena, pa možda i u tom smislu. Biste li ikad rekli da će žena u Splitu biti na koncu predsjednica NO-a Hajduka? U sedam zemalja koje se vrlo uspješno nose s pandemijom žene su liderice.

Kad smo kod Hajduka, kako gledate na model upravljanja klubom kada niste više 'unutra'?

- Članica sam Našeg Hajduka od početka i podržavam model. Upravo prolazi deset godina funkcioniranja modela i vrijeme je da se podvuče crta i utvrde prednosti i nedostaci s ciljem unaprjeđenja.

Smatrate li da je bio dobar potez smjena Marina Brbića smjena i izbor Ivana Kosa za predsjednika 'bijelih'?

- Po meni ne, ja sam to jasno rekla tada na Ćakuli.

Vidite li Brbića kao suradnika u gradskoj upravi?

- Marin živi u Tučepima i nisam u niti jednom trenu promislila na njega u takvoj ulozi.

Kerum, Baldasar i Krstulović Opara su vodili grad zadnjih skoro 12 godina, kako biste ih ocijenili kao profesorica?

- Dvojicu su birači već ocijenili, a uskoro će i trećeg. Mislim da je ta ocjena zaslužena. 

Ako pobijedite na izborima za gradonačelnicu, morat ćete vjerojatno koalirati s HDZ-om, SDP-om ili HGS-om. S kime osigurati većinu u Gradskom vijeću?

- Do sada nismo imali vlast u Splitu koja nije bila koalicijska i nažalost rezultati su bili loši. Ne zbog koalicija kao takvih, koje uredno funkcioniraju u nekim drugim gradovima, nego načinu upravljanja i prioritetima koje su imali. Moj način je potpuno suprotan od onoga kako oni vide upravljanje gradom. Pogodovanje, nepotizam, uhljebljivanje i propuštanje prilika. Nije realno za očekivati da će se oni mijenjati, barem ne u kratkom roku, tako da ni koaliciju s njima ne vidim kao moguću. Vjerujem da je građanima dosta takvog upravljanja i da u ovom gradu postoji kritična masa koja može pokrenuti promjene. Ono što Vam danas mogu obećati je da na koalicije kao što su ove u prethodnih 12 godina sigurno neću pristati.

Koga priželjkujete u eventualnom drugom krugu - kandidata ljevice ili desnice?

- Najviše bih voljela da drugog kruga nema, ali nerealno je to očekivati iz ove perspektive. U tom smislu mi je svejedno.

Za kraj pitanje koje bi prije par godina bilo među prvima, a odgovor bi vjerojatno bio u naslovu. Kurikularna reforma? O njoj se više ne priča, kako gledate na taj odrađeni posao?

- Vrlo sam ponosna što sam sudjelovala u pokretanju i provedbi kurikularne reforme i zajedno s timom ambiciozne ministrice Blaženke Divjak hrabro i ustrajno radila na unaprjeđenju našeg obrazovanja jer naglašavam da u posljednjih 30 godina u obrazovanju nije uvedena ni jedna suštinski reformska promjena. Žao mi je da se u ovoj školskoj godini malo ili gotovo ništa radi na tome. Nije korona razlog da svi skupa u obrazovanju ne težimo suvremenim načinima učenja i poučavanja, istraživačkoj nastavi i kritičkom razmišljanju, učenju o tome kako ocjenjivati i vrednovati te kako na najbolji način koristiti suvremene tehnologije. Obrazovanje je pokretačka snaga društva i uvijek mora biti top tema, a pogotovo u vrijeme krize.