INTERVJU S EUROZASTUPNIKOM VEŠLIGAJEM 'Stambena kriza van je svake kontrole, zagovaramo dodatnih 50 milijardi eura godišnje za zbrinjavanje'

Upravo je izglasan financijski mehanizam za pomoć lokalnim zajednicama pogođenima prirodnim katastrofama. Da se na tome ubrzano radilo i na koji način će pomoći pogođenim državama članicama Europske unije, lokalnim zajednicama i poljoprivrednicima - otkrio nam je u intervjuu Marko Vešligaj, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, predstavnik Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata, ujedno dugogodišnji gradonačelnik Pregrade iz redova SDP-a. 

Sa zastupnikom Vešligajem porazgovarali smo i o niz drugih tema, ponajprije o početku mandata - koji se zbio nakon iznenadne smrti Predraga Freda Matića, čije je zastupničko mjesto upotpunio. Dotaknuli smo se i najvažnijih njegovih ciljeva koje planira ostvariti na europskoj razini, poglavito u aspektima poljoprivrede, ženskih prava, borbe protiv nasilja nad ženama, ali i vizija za ostvarivanje priuštivog stanovanja te glede reforme Europske unije.

'Teško je bilo doći nakon dragog kolege Matića i svjestan sam odgovornosti koja mi je povjerena. Moj fokus je oduvijek - i kao gradonačelnika Pregrade, zastupnika u Hrvatskom saboru te predstavnika Hrvatske u Odboru regija - bio na politikama jednakosti i ravnopravnosti. S obzirom na to da dolazim iz manjeg mjesta važni su mi ravnomjeran regionalni razvoj, jednake šanse svih stanovnika po pitanju zdravstvene skrbi, obrazovanja, javnih usluga - bili oni u urbanim ili ruralnim sredinama. Upravo sam s tom idejom došao u Europski parlament, s mišlju da moram učiniti sve u svojoj moći da stanovnici manjih mjesta, općina i gradova - poput moje Pregrade, otoka, Zagore, Slavonije, Gorskog kotara i svih drugih - imaju jednak pristup svim uslugama te okvire za kvalitetan život. 

Osim jednakih šansi za sve građane, tu je i rodna ravnopravnost, na čemu radim kao potpredsjednik Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost iz redova Socijalista i demokrata. Apsolutna rodna ravnopravnost jedan je od ključnih ciljeva. Među ostalim na čemu radim priuštivo je stanovanje - želim učiniti da mladi ljudi mogu kupiti svoju nekretninu i stambeno se osamostaliti. Kao jedini hrvatski predstavnik u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj želim osigurati manje administracije te veće potpore za mlade poljoprivrednike', uvodno je istaknuo zastupnik Marko Vešligaj. 

Nova Europska komisija stavlja naglasak na poljoprivredu - Zajednička poljoprivredna politika čini čak 31% proračuna EU-a. Poljoprivreda se, međutim, suočava s niz izazova kao što su poremećaji opskrbnih lanaca, trgovinskih sporazuma te sve češćih nepogoda. Budući da je član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, predstavio nam je - pored spomenutog europskog interventnog fonda za pomoć lokalnim zajednicama pogođenima prirodnim katastrofama - ključna pitanja koja trenutačno dominiraju njime i na što se najviše fokusira u svom radu. 

'Naša grupacija Socijalista i demokrata kontinuirano se zalagala za povećanje sredstava namijenjenih poljoprivredi, s posebnim naglaskom na mlade poljoprivrednike - i u tome smo uspjeli. Sredstva za mlade poljoprivrednike povećana su za 30 milijuna eura te je dodatnih 40 milijuna eura osigurano za aktivnosti koje promiču održive i visokokvalitetne proizvode iz Europske unije - kako unutar nje tako i na globalnom tržištu. Ovo je važna prilika za mlade poljoprivrednike, uključujući one u Hrvatskoj.

Europska komisija dodatno je olakšala situaciju podizanjem gornje granice minimalnih poljoprivrednih potpora s 25 na 50 tisuća eura, naravno uz ispunjenje određenih kriterija. Cilj je ovog poteza ublažavanje utjecaja rastuće inflacije i visokih cijena sirovina. Također, uvodi se obvezni središnji registar za minimalne potpore na nacionalnoj razini, čime se administrativni teret prebacuje s poljoprivrednika na državu. Kao što sam već naglasio, smanjenje administrativnog opterećenja poljoprivrednika ključno je, a ovaj korak predstavlja početak tog procesa. Nastavit ćemo raditi na daljnjem pojednostavljivanju procedura.

Osim toga, važno je ojačati javne usluge u ruralnim i manjim lokalnim sredinama. Potrebno je unaprijediti cestovnu infrastrukturu, osigurati bolju skrb za djecu, javni prijevoz i druge osnovne usluge. To su nužni preduvjeti za ostanak stanovništva u tim krajevima. Uz to, važno je raditi na povećanju konkurentnosti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-ova) i njihovom lakšem pristupu tržištu. Ovo će biti jedno od područja na kojem ću se osobno angažirati kako bi se postigli konkretni rezultati za naše poljoprivrednike i zajednice', iznio je. 

Referirajući se na ulogu Europske unije u u suočavanju s globalnim trgovinskim sporazumima koji utječu na poljoprivredu, istaknuo je kako je izrazito važna. Štoviše, napomenuo je kako je predvodnik trgovine robama i uslugama, potkrijepivši i podacima - trenutačno je sklopljeno više od od 40 trgovinskih sporazuma koji su na snazi, i to s više od 70 zemalja i regija, dok su za dodatnih 20-ak u tijeku donošenje i ratifikacija. 

'Pozicija je EU-a osobito važna kada govorimo o zaštiti određene razine standarda u globalnoj trgovini, u što spadaju, primjerice, borba protiv diskriminacije i pošteno tržišno natjecanje. Kada govorimo konkretno o poljoprivredi, prioritet mora biti zaštita naših domaćih poljoprivrednika i proizvođača i osiguravanje da, bez obzira gdje prodaju svoje proizvode, nisu primorani to raditi ispod proizvođačke cijene. Također, usmjerenost mora biti na pravima radnika u cjelokupnom poljoprivrednom sektoru te na zelenoj i održivoj poljoprivrednoj proizvodnji. Na to, kao EU, osobito moramo paziti', naznačio je. 

Uviđa prostor za pomoć poljoprivrednicima kroz formiranje brzih načina financiranja za jedinice lokalne i regionalne samouprave. Pojasnio je o čemu je riječ te naveo konkretne mjere koje smatra neizostavnima za podršku poljoprivrednicima u EU-u. 

'Jedan od konkretnih prijedloga koji sam često spominjao u kampanji odnosio se na uspostavu dodatnih kanala za pomoć lokalnim zajednicama pogođenim prirodnim katastrofama. S obzirom na sve češće prirodne nepogode, uništeni usjevi i infrastruktura često onemogućuju normalan život u pogođenim područjima. Radimo na inicijativama koje će omogućiti državama članicama, lokalnim zajednicama i našim poljoprivrednicima obnovu nakon katastrofa.

Prvi prijedlog uključio je usmjeravanje neiskorištenih sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj prema državama članicama koje će ih distribuirati na lokalnu razinu, s naglaskom na pomoć poljoprivrednicima. Drugi prijedlog predvidio je dodatne tri milijarde eura za brže i izravnije kanale financiranja obnove te za ublažavanje socioekonomskih posljedica katastrofa. Svjesni smo da postoje dvije razine problema - šteta na zemlji, urodu i infrastrukturi te socioekonomski utjecaji na zajednice. Naš je cilj osigurati da ljudi koji ovise o poljoprivredi dobiju podršku i sredstva kako bi prebrodili ove izazove. To su konkretni i opipljivi koraci koje poduzimamo kako bismo unaprijedili kvalitetu života u ovim sredinama', obrazložio je naš sugovornik.

Marko Vešligaj prepoznatljiv je i kao inicijator rezolucije 'Sigurno mjesto za žene', čijim su se usvajanjem brojni gradovi obvezali na još jaču borbu protiv nasilja nad ženama. Sada je, pak, potpredsjednik Odbora za ženska prava i rodnu ravnopravnost Europskog parlamenta. Zanimalo nas je što smatra najvećim izazovima u borbi protiv nasilja nad ženama unutar Europske unije kao i kakve njegove inicijative možemo očekivati na europskoj razini. 

'Prema podacima za Europu, 2300 žena u prosjeku svake godine ubiju partneri ili bivši partneri. Jedna od tri žene doživjela je neki oblik fizičkog ili seksualnog nasilja a svaka druga žena doživjela je neki oblik seksualnog uznemiravanja. U Hrvatskoj je situacija jednako alarmantna. 27% žena izjavilo je da je doživjelo psihološko nasilje od sadašnjeg ili bivšeg partnera, dok je 8% njih bilo žrtva tjelesnog nasilja od partnera, uključujući prijetnje. Objavljen je novi indeks rodne ravnopravnosti na kojem je Hrvatska pala za četiri mjesta i sada je na 24. mjestu od 27 država članica, iza nje su samo Mađarska, Grčka i Rumunjska. Podaci govore sami za sebe. No ništa nije nastalo iz ničega. Sve počinje nejednakošću, seksizmom i diskriminacijom. 

Izazova je mnogo. Gotovo svaki dan svjedočimo da se teškom mukom stečena prava dokidaju ili se s njima licitira. Vidimo anti-rodne i anti-demokratske grupe koje bi zabranile ženama ne samo pobačaj, nego i vlastitu volju. Konzervativni pokreti u Europi rastu, ekstremna desnica jača, a tu su uvijek prava žena među prvima na udaru. Brojke su femicida u Hrvatskoj strašne. Stoga borba nije ni približno gotova - ni protiv nasilja, ni protiv seksizma. Borba traje i mora trajati - od lokalnih, nacionalnih do europskih razina. To je problem svih nas. I sve će inicijative ići u tom smjeru.

Naša grupacija Socijalista i demokrata uspjela se izboriti da mađarski povjerenik Olivér Várhely ne bude nadležan za seksualno i reproduktivno zdravlje jer to bi sigurno predstavljalo opasnost za postignuta ženska prava i sve ono što smo radili kao grupa u prethodnome mandatu. I trenutačno traje velika europska kampanja pod nazivom 'My voice, my choice' koja od Europske komisije traži da podnese prijedlog za financijsku potporu državama članicama kako bi mogle provoditi sigurne prekide trudnoće. Ovim putem ponovno pozivam sve da potpišu tu inicijativu; radi se o temeljnom pravu i pristupu zdravstvenoj skrbi diljem Europe. Ljevica, socijalisti i demokrati nikad nisu bili potrebniji za zaštitu stečenih prava, ali i za ispravljanje novih nepravdi kojima nažalost neprestano svjedočimo', naglasio je Marko Vešligaj. 

Direktiva o nasilju nad ženama postavila je temelje za borbu protiv nasilja. Upitali smo ga kako percipira trenutačni napredak na tom području. Budući da  ostaje pitanje priznavanja silovanja kao EU kaznenog djela, zanimalo nas je i koje bi konkretne mjere, prema njegovu mišljenju, trebalo poduzeti da bi se ono u potpunosti riješilo.

'Naš je trenutačni zadatak nadzirati provedbu Direktive o suzbijanju nasilja nad ženama u državama članicama. U predstojećem razdoblju ključno je posvetiti posebnu pažnju gorućem pitanju online nasilja te ispraviti određene manjkavosti direktive poput spomenutog neuključivanja silovanja kao kaznenog djela na razini EU-a. Taj propust rezultat je nedostatka konsenzusa u Vijeću jer sve države članice ne prihvaćaju pristup prema kojem je svaki čin bez izričitog pristanka silovanje. Komisija je u svom prijedlogu predvidjela odredbu koja bi osigurala da seksualni čin bez pristanka bude kažnjiv, no tijekom pregovora ta je odredba uklonjena iz konačnog teksta. Glavnu ulogu u tome odigrale su države poput Francuske i Njemačke, uz podršku pravnih službi Vijeća koje su zaključile kako za takvu odredbu ne postoji dovoljna pravna osnova. Ovaj propust predstavlja ozbiljan problem koji zahtijeva hitno ispravljanje u ovom mandatu. Ne smijemo dopustiti relativizaciju seksualnog nasilja niti odstupati od temeljnog načela da 'samo DA znači DA'', konstatirao je.

Dotaknuli smo se i implementacije Direktive o jednakim plaćama koja uvodi mjere za transparentnost i uklanja njihovu tajnost kako bi se smanjio rodni jaz.  Eurozastupnik smatra da je potrebno, kada je riječ o ravnopravnosti, obuhvatiti i ekonomsku dimenziju. Napomenuo je kako i dalje postoji značajan jaz u plaćama muškaraca i žena za jednako vrijedne poslove - i u Europi i u Hrvatskoj. 

'Primjerice, prema podacima Europske komisije, rodni jaz u plaćama članica EU-a u prosjeku iznosi 13%, što znači da za svaki euro koji muškarac zaradi - žena zaradi 0,87. Stavljajući statistiku u svakodnevni kontekst, žene od sredine studenog pa do kraja godine žene rade besplatno. 

Zato je donesena direktiva koju Hrvatska mora prihvatiti kroz manje od dvije godine a koja obuhvaća uvođenje transparentnosti, pri čemu će poslodavci morati objavljivati podatke o razlikama u plaćama između muškaraca i žena te ukinuti tajnosti plaća. Time očekujemo smanjivanje tog jaza. 

Direktiva je direktiva, nju su zemlje članice EU dužne implementirati u svoje zakonodavstvo. Volio bih vidjeti u Hrvatskoj da se ne čeka zadnji rok za prihvaćanje, nego da se to učini što prije i što prije ukloni ta apsurdna nepravda', podcrtao je. 

Vešligaj je dugo aktivan u zalaganju za pristupačno stanovanje za mlade, stoga se na naš upit i ovog puta osvrnuo na tu tematiku. Evo što je rekao na pitanja što EU treba poduzeti po tom pitanju te kako gleda na kontroverzni porez na nekretnine u Hrvatskoj, za koji predstavnici Vlade kaže kako bi trebao doprinijeti upravo većoj dostupnosti nekretnina mladima. 

'Ne bih rekao da će takvi porezi vrlo skoro utjecati na priuštivost stanovanja mladima, pogotovo ako on ne bude pravedan i usklađen s interesima građana. Mi smo kontinuirano isticali da postoje mnoge opasnosti s ovom Vladom i takvom vrstom poreza jer je vrlo očito da će se tu štititi velike igrače, strahujemo da će ispaštati naši sugrađani slabijeg socioimovinskog statusa. Primjerice, u priobalnim područjima to je opasnost koja bi mogla nauditi malim obiteljskim iznajmljivačima umjesto da se ciljaju stranci koji kupuju goleme količine nekretnina diljem obale. U tom kontekstu, ne smatram da je ova Vlada dovoljno sposobna da riješi problem nepostojeće stambene politike, kamoli s tim jednim zakonom koji opet može dovesti do pogoršanja stanja. 

Posrijedi je ogroman socijalni problem koji zahtijeva sveobuhvatna rješenja. U Europskoj uniji trenutačno se radi na planu za priuštivo stanovanje. Komisija bi prijedlog trebala predstaviti unutar prvih 100 dana njihova novog mandata i mi u tom dijelu očekujemo konkretne financijske mehanizme za gradnju novih stambenih jedinica i obnovu postojećeg stambenog fonda te prenamjenu dijela stambenih kapaciteta. To je nešto o čemu sam u više navrata govorio i mislim da je krajnje vrijeme da se kao Unija pozabavimo stambenom krizom koja je van kontrole. Mi - kao socijalisti i demokrati - zagovaramo dodatnih 50 milijardi eura godišnje za stambeno zbrinjavanje u novom Višegodišnjem financijskom okviru, ali cijeli plan za stanovanje mora obuhvatiti više dimenzija; od one rodne pa sve do tržišne. Potrebne su i nove financijske linije za stambene politike kojima bi pristup imale lokalne  razine. Trebamo pronaći način da se jedinice lokalne samouprave uključe u taj dio što izravnije. Sve to možda zvuči apstraktno i daleko, no to je gorući problem u cijeloj Uniji i hitno moramo kreirati rješenja koja će biti vidljiva jako brzo', naveo je.

Na koncu razgovora dotaknuo se potrebe reforme Europske unije. Upravo je njegova grupacija Socijalista i demokrata predložila niz točaka.

'Budući da se društvo, geopolitička situacija i tehnologija mijenjaju velikom brzinom, promjena i prilagodba novonastalim situacijama stalno je potrebna i to će biti ključni izazov u svim tim područjima. Svjesni toga, i mi kao grupacija Socijalista i demokrata predložili smo niz točaka za reformu Europske unije, to će također biti jedna horizontalna tema u ovom mandatu. Podržavamo ciljane izmjene Ugovora EU-a. Prijedlozi za izmjene Ugovora izravno proizlaze iz preporuka građana EU-a koji su sudjelovali u Konferenciji o budućnosti Europe i rezultat su intenzivnih pregovora koji su trajali više od godinu dana između svih političkih skupina, osim krajnje desnice. Grupa S&D predvodila je zagovaranje konkretnih promjena, uključujući uvođenje obveze socijalnog napretka u tekst Ugovora, kako bi se osiguralo poštivanje socijalnih prava i ostvarivanje obećanja o socijalnom napretku. Također i izmjene koje se odnose na zdravstvenu politiku - zajedničku nadležnost u području javnog zdravlja, oporezivanje, ulaganja, borbu protiv klimatskih promjena, politike protiv diskriminacije te jačanje postupka prema članku 7. o vladavini prava. Europska unija je od svojih početaka obećanje mira i napretka te moramo vratiti to u fokus', zaključio je eurozastupnik Marko Vešligaj.