INTERVJU S JELENOM TABAK Razgovarali smo s osobom koja stoji iza članaka objavljenih u ime Udruženja ugostitelja Split, odgovorila je i na pitanja kritičara kampanje

Mnogi su se pitali tko stoji iza članaka objavljivanih po novinama i portalima, potpisanim s 'Udruženje ugostitelja Split', kojima se kritiziralo gradsku vlast zbog najavljenih promjena u centru Splita.  Jelena Tabak, inače vlasnica restorana Dujkin dvor, nam je dala intervju u ime Udruženja, a odgovorila je i na neka pitanja koja bi u komentarima dosadašnjih članaka znali postaviti čitatelji koji ne dijele stavove ugostitelja...

Tko su članovi Udruženja ugostitelja Split i zašto djelujete izvan okvira Hrvatske gospodarske komore?

- Zasad okupljamo predstavnike preko 100 ugostiteljskih objekata u Splitu, a broj članova raste iz dana u dan. Naši su problemi vrlo specifični i reakcija na njih mora biti brza, a agilnost u poduzimanju potrebnih koraka lakše je ostvariti kroz manju organizaciju poput udruge, koja je potrebna i za posebne korake i pravne radnje. S HGK surađujemo, kroz radne skupine ugostiteljstva, tako da nas komora i dalje nastavlja podržavati.

Kakve su vam reakcije na javne istupe u medijima u kojima kritizirate gradsku vlast? Je li bilo reakcija iz Banovine?

- Reakcije su šarolike, kao i kod apsolutno svake teme na portalima. Namjera je bila upoznati javnost s problematikom ugostiteljstva u gradu Splitu, jer je turizam ovdje značajan čimbenik svakodnevnog života. Vjerujemo da se tiha većina slaže s našom borbom protiv nepoštenog odnosa Banovine prema građanima, ugostiteljima, jer je svakome jasno da se poslovanje ne može planirati ako vam netko u bilo kojem trenu može oduzeti prava, kao što nama prijeti sa štekatima. Iz Banovine nam se nitko nije obratio, pa ne znamo ima li reakcija, iako bi nam bilo drago da razmotre mogućnost alternativnih rješenja ovog pitanja.

Puno ste primjedbi rekli u tim člancima, ali možete li u tri rečenice reći što točno želite od gradske uprave?

- Želimo da Plan korištenja površina javnih namjena bude jasan i nedvosmislen, čime bi se postigla transparentnost uvjeta za zakupce štekata te da se isključi mogućnost retroaktivne promjene propisa. Tražimo pravnu sigurnost, a ne da nam veličina štekata može biti smanjena iako je ugovor o zakupu sklopljen za određenu veličinu ili da nam se usred ugovora povisuje zakupnina, te je potrebno produžiti vrijeme zakupa, umjesto da se svake godine iznova prijavljujemo za štekat. U konačnici, želimo da u odlukama koje se tiču ugostiteljstva riječ dobije i struka - naša, turistička, pravna, ekonomska itd, a ne da se gradska vlast vodi samo slikom iz konzervatorskog kuta.

Zašto napadate odluku Grada koja uvelike ide na ruku ugostiteljima, ako ćemo gledati da je velik broj smjernica konzervatora ignoriran?

- Odluka apsolutno ne ide na ruku ugostiteljima, dapače, Plan se vodi isključivo smjernicama konzervatora. Promjena je, prije svega, donesena izdvojeno od cjelokupne gospodarske strategije Grada Splita, a na mnogim lokacijama gdje je predviđeno smanjenje ili ukidanje štekata isti su stajali desetljećima bez ikakvog problema i štete za povijesnu baštinu. Gradonačelnik, prema predloženom, ima pravo veta na sklapanje ugovora, iako je pozitivno mišljenje doneseno natpolovičnom većinom komisije. Takva nepravda može u nekom sličnom obliku kad-tad pogoditi i druge poduzetnike, a onda vjerojatno i ostale stanovnike jezgre, ako sad ne stanemo iza prava ugostitelja.

U tim tekstovima ste dosta kritizirali gradsku upravu, možete li istaknuti nešto što su pozitivno napravili? Ili ste vi trenutačno 'zaraćene' strane?

- Nema govora ni o kakvom 'ratu', riječ je o objektivnoj kritici na koju kao građani Splita, kao poduzetnici i poslodavci koji u gradski proračun uplaćuju ozbiljne novce, imamo pravo. 

Vidi se da je ugostiteljska scena na puno većoj razini, ali je dojam i da Splićani imaju sve manje mjesta za izlazak. Kao da je sve namijenjeno turistima, odnosno njihovoj platežnoj moći. 

- Mi ugostitelji iz iskustva znamo da Splićani izlaze u centar grada, u barove, klubove i restorane, negdje su čak i stalni gosti, a negdje zalaze u skladu s mogućnostima. Rijetka su mjesta koja imaju izraženo visoke cijene, a pogotovo ne bespotrebno skupe usluge, jer treba uzeti u obzir što sve jedan ugostitelj plaća da bi tu uslugu uopće smio i mogao izvršiti. Porezi koje jedan splitski ugostitelj plaća državi su PDV od 25 posto, porez na potrošnju od tri posto, porez na dohodak 36 posto, doprinos za mirovinsko 15 posto, doprinos za zdravstveno 16,5 posto, doprinos za REGOS od pet posto, plaćamo parafiskalne namete, komunalnu naknadu, komore, šume, vode, spomeničke rente, ZAMP, HRT… Nas neće pomagati država ako propadnemo, niti će netko drugi našim radnicima isplatiti plaću. Svatko bi radije imao povoljne cijene i pun lokal, nego cjenik od kojeg boli glava i neki otužni prizor s dva zauzeta stola u 8 navečer. Nažalost, nekad nije moguće ploviti u smjeru u kojem želimo, već kako vjetar države i Grada puše.

Kakva vam je suradnja sa stanovnicima stare gradske jezgre? Pitamo to zato što su građani nezadovoljni općim stanjem u tom dijelu Splita organizirali i preuzeli vlast u centru grada...

- Postoje nadležne institucije koje se trebaju baviti našim problemima i pitanjima, u krajnjoj liniji su za to i plaćene, i iz našeg džepa. Zakoni su tu da se poštuju, a za njihovu provedbu je opet netko plaćen iz proračuna. Nema potrebe da se neformalne skupine uključuju u taj proces, izvan zakonom propisanih načina poput javnog savjetovanja, ali ćemo uvijek rado saslušati konstruktivne ideje. Pa naš posao praktički i je razgovor i druženje s ljudima.

Kakav imate stav prema festivalima koji se održavaju u Đardinu? Smatrate li da stanari koji su organizirali prosvjed imaju pravo na miran san? Ili trebaju pretrpjeti ljetne mjesece zbog višeg interesa?

- Takvi su festivali uobičajeni svugdje, i izvan ljetne sezone, kao što je slučaj i u Zagrebu koji bez obzira na kontinentalnu klimu i zimi privlači brojne turiste, ali i domaće stanovnike, upravo zbog brojnih sadržaja. Ako centar Splita u ljetnim mjesecima nije mjesto za koncerte urbane glazbe, gdje je onda to mjesto? 

Kako biste opisali turizam u Splitu? Razvija li se u pravom smjeru? Neki ga nazivaju 'brlja turizmom'.

- Ne možemo znati ide li se u pravom smjeru, kad Grad Split nema strategiju razvoja turizma. Teško da u takvom slučaju možemo govoriti u održivosti, a nedostaju i neke temeljne pretpostavke uređenosti, kao dovoljno parkirališnih mjesta, što situaciju u gradu čini još više kaotičnom nego što bi u biti trebala biti. To što se na razini cijele države turizam u pravilu 'događa', ne bi smjelo biti izgovor za grad ovakvih mogućnosti i prirodnih i kulturnih preduvjeta.

Treba li zabraniti pub crawl ture?

- A priori zabrane nikad nisu rješenje, već to pitanje treba urediti u skladu sa strategijom razvoja turizma, koju Grad Split, kako sam napomenula, još uvijek nema.

Kritizirate gradsku upravu, a zaslužuju li kritiku neki ugostitelji?

- Svatko tko svoj posao ne radi prema propisima, ustaljenim pravilima - pravilima struke i, rekla bih, etičkim standardima, zaslužuje kritiku i treba snositi odgovornost za svoje postupke i njihove posljedice. U ugostiteljstvu propuste u, primjerice, kvaliteti hrane i usluge najčešće sankcionira tržište. Ljudi jednostavno neće dolaziti kod onog tko im jednom servira staru ribu, niti će druge sezone raditi kod osobe koja se ne drži ugovora o radu, i još će se uplest inspektorat, sud. Kod gradske uprave korektiv bi trebali biti lokalni izbori, no to je u cijeloj Hrvatskoj još utopija, jer prevladava populizam, pa pobjeđuje onaj tko zahvati dovoljno veliku interesnu skupinu, bez obzira na održivost cijele priče.

Nedavno je eksplodirao plin na Pjaci. Tko bi bio odgovoran da je došlo do ranjavanja? 

- Na to pitanje najbolje mogu odgovoriti stručnjaci zaštite na radu i osobe koje su sudjelovale u istrazi nesreće.

Je li normalno da u Dubrovniku mjesečna najamnina košta skoro koliko u Splitu godišnja?

- Nisam upoznata s tim podatkom, ali potencijal za zaradu na nekoj lokaciji u središtu Dubrovnika izgledno je znatno veći od našeg.

Kako komentirate to što pojedini splitski ugostitelji nisu spremni barem skinuti suncobrane na mjestima gdje se zaklanja pogled na kulturnu baštinu, kao što se radi u nekim drugim turističkim destinacijama?

- Kad bi postojale konkretne, objektivne smjernice, za svaku lokaciju pojedinačno, što se smatra zaklanjanjem pogleda na baštinu, onda bi se moglo govoriti je li netko spreman na uklanjanje ili ne. U velikoj većini turističkih destinacija, posebno mediteranskih gdje je nemoguće ljeti sjediti na štekatu bez suncobrana ili tende, suncobrani su normalna stvar. Eventualno se propisuje njihov izgled kako bi se postigla svojevrsna ujednačenost.

Koliko posto trgova i pjaceta bi prema vama trebalo biti čisto, a koliko pod štekatima?

- Budući da Plan ne nudi nikakvu alternativu za predviđene promjene postojećim korisnicima, analizu trenutnog stanja, niti projekciju očekivanog razvoja u budućnosti, prijedlog je da se zadrže svi postojeći štekati, a da se na trgovima osigura minimalno 50% površine za obavljanje gospodarskih djelatnosti, kao i da se izradi gospodarska strategija Grada Splita s kojom će Plan biti usklađen. Inače, grafički prikaz na koji se Plan poziva, ne odgovara stvarnom stanju u više primjera, što je pokazatelj da se ovom, za ugostitelje prevažnom pitanju, nije pristupilo ozbiljno. 

Zašto je većina ugostitelja uklonila pločice koje su označavale dimenzije štekata?

- Nisam upoznata s podatkom tko je uklanjao pločice, pogotovo ne da bi se radilo o većini. Odgovor na to pitanje mogu dati samo oni, jer nema objektivnog razloga za uklanjanje osim ako je naknadno s Gradom ugovorena drugačija veličina štekata.

Kako komentirate da u Dubrovniku nemaju zvučnike na štekatima i čini se da im to ne šteti turizmu.

- U Dubrovniku je glazba na otvorenom dopuštena do 23.30 sati. Takva odredba ne mora štetiti masovnom turizmu, turistima koji će u to doba već odavno sjediti na kruzeru, nakon što su bez neke potrošnje razgledali zidine. To nije turizam koji treba našoj obali, ako želimo održivost. Gosti koji su spremni izdvojiti nešto više novca za svoj odmor u gradu, zasigurno neće cijeniti večernje piće u tišini, jer bi po to išli drugdje. Ljudi najviše i troše u razdoblju između 23 i 24 sata, ukoliko se radi o baru, i tih 30 'oduzetih' minuta ustvari za ugostitelje znači jako puno. Što se tiče restorana, počelo se sve kasnije izlaziti na večere, oko 22 sata, i tu je važno imati mogućnost tiše, ambijentalne glazbe.

Ne treba na štekatu u ponoć biti rave party, ali tome služi dijalog, da se pronađe jačina koja objektivno ne smeta najvećem broju ljudi, a ne isključivosti i zabrane. Unplugged city, kako bi rekao gradonačelnik Andro Krstulović Opara, nema nikakvog smisla u gradu veličine i značaja Splita.

Smatrate li da bi Grad Split s obzirom na prenapučenost jezgre ugostiteljskim obrtima trebao početi ne produžavati ugovor za neke gradske prostore i staviti ih u namjenu obrta kojih fali u jezgri?

- Ako je jezgra prenapučena ugostiteljskim obrtima, znači da će neki onda i tako propasti i osloboditi prostor za druge sadržaje. No, vjerojatno u ponudi i potražnji stoji razlog zašto su ti obrti uopće otišli iz jezgre.

Je li bilo više reda u gradskoj jezgri za vrijeme gradonačelnika Baldasara ili Krstulovića Opare?

- Ne želimo politizirati rad Udruženja komentirajući tko je 'bio bolji', jer naš problem postoji sada, u ovom trenutku, i može ga riješiti bilo tko na gradonačelničkoj poziciji - samo ako pokaže da ima sluha za realne poduzetničke izdatke, potrebe u poslovnom planiranju i ostale izazove koje dijele svi hrvatski poslodavci.

Spominje se da je Željko Kerum na strani ugostitelja, jeste li u kontaktu s njim? Što on kaže?

- Vjerujem da je dobar dio oporbenih stranaka u gradu na strani nas i naših radnika, jer se pokazuje, ne samo na primjeru ugostiteljstva, da sadašnja vlast ne poznaje dovoljno sektore kojima silom želi upravljati.

Imate li problema s radnom snagom? Što se tu može napraviti?

- Imamo izazove, kao i mnogi drugi sektori u Hrvatskoj, posebno kad se radi o kvalificiranoj radnoj snazi. Prije svega nam je potrebno smanjenje poreza, kako bismo radnicima mogli ponuditi veće plaće, a naravno i sigurnost u pogledu potrebe za radnicima - da, ako zaposlimo konobara za štekat, taj konobar zna da mu radno mjesto neće biti naprasno ukinuto zbog neke nove odluke iz Banovine.

Koliko će se ugostiteljska ponuda promijeniti kada se otvori hotel Marjan i Split dobije značajan broj gostiju koji mogu platiti boravak u hotelu s pet zvjezdica?

- Otvaranje novih hotela s četiri i pet zvjezdica uvelike će promijeniti klijentelu, a ponuda će se morati prilagoditi i njima, što je dobro jer je takva vrsta hotelskog smještaja jedan od jačih generatora razvoja. Naravno, uvijek će ostati mjesta gdje će cijene biti bliže domaćem džepu.

Kakvo je vaše mišljenje o Ultri? Hoće li grad puno izgubiti ako taj festival ode iz Splita?

- Vjerojatno hoće, jer je ovaj festival doprinio mnogo za promociju Splita u svijetu.

Split još uvijek nema restoran s Michelinovom zvjezdicom, za sada se možemo pohvaliti 'samo' preporukom. Što splitskim restoranima nedostaje?

- Nedostaje publike, kojoj pak nedostaje novca, a možda nema ni dovoljno hrabrosti vlasnika da se krene u smjeru koji u Hrvatskoj nije popularan, u situaciji kad i manje ambiciozni restorani imaju kratak životni vijek.