INTERVJU Siniša Viđak: Egipat i Šri Lanku treba doživjeti, a moj Split se mora okrenuti oko sebe da bi iskoristio sav potencijal
Ćakula za bolji Split Piše: Tomislav Alujević Grgas / nezavisni gradski vijećnik

INTERVJU Siniša Viđak: Egipat i Šri Lanku treba doživjeti, a moj Split se mora okrenuti oko sebe da bi iskoristio sav potencijal

Gradski vijećnik Tomislav Alujević Grgas predstavlja ljude za koje smatra da ih je vrijedno čuti

Poštovani čitatelji, ja sam gradski vijećnik Tomislav Alujević Grgas te pokrećem novi serijal razgovora. Grad Split ima bogatu povijest, a na mnogim područjima je ostavio duboki trag ne samo u Hrvatskoj nego i u razvoju europske civilizacije. Sve to pokazuje da se iz palače razvio pravi grad koji brodi kroz vrijeme nekad manje, a nekad više uspješno. Gdje je Split danas? Jesmo li taoci prošlosti ili sadašnjosti? Kakva je naša budućnost? Upravo zbog toga želim predstaviti ljude, naše građane ali i prijatelje Splita koji su uspješni, optimistični, ambiciozni, drugačiji, čija razmišljanja mogu biti poticaj drugima da zauzmu svoje mjesto u društvu i potaknu stvaranje nove vrijednosti na svim poljima ljudskog djelovanja. Kao što dijete u početku ne zna govoriti ni pisati te počne lagano sricati, govoriti pa pisati, tako i svatko od nas ima šansu da bilo kada u svom životu započne nešto novo i drugačije. 

Moj sugovornik je osoba koja je doslovno gotovo evolucijski izašla iz mora da bi danas osvajala svjetska kopna. Vrhunski plivač, član ondašnjeg POŠK-a, a danas poduzetnik i po mom sudu jedan od najkompetentnijih i najboljih turističkih vodiča koje sam do sada upoznao. Strastven u poslu, načitan, svakoj svojoj akciji bilo poslovnoj ili hobiju pristupa s emocijom tako da su njegove ture zapravo prava umjetnička djela. Piše putopise, okušao se i na radiju, a kako su mu počeci vezani uz plivanje nije čudno da je danas strastveni zaljubljenik u akvaristiku i aquascaping u čemu je i iznimno uspješan. Moj gost je bivši plivač danas poduzetnik, umjetnik u svom poslu, putopisac, fotograf, akvarist, a povremeno i avanturist - Siniša Viđak.

Prije skoro četiri godine okušao si se kao radijski voditelj na kultnom radiju KL gdje si sa Zlatkom Bokom bio voditelj emisije pod nazivom Explora. Ta te emisija zapravo brendirala u radio putopisca gdje si svoja iskustva s organiziranih putovanja na jedan interesantan način prezentirao slušateljima. Jesi li u kontaktu sa Zlatkom i kako ti se danas čini nakon četiri godine, koliko je upravo ta emisija doprinijela u tvom profesionalnom ali i ljudskom razvoju?

- Emisija Explora, putopisna ćakula dogodila se gotovo slučajno. Njen dobar prijem kod slušateljstva dao nam je krila da što je bolje moguće prezentiramo putopisne teme u formi dijaloga. Glazba je pratila sadržaj koliko je to bilo moguće. Prema komentarima slušatelja bila je istinsko osvježenje u eteru, potpuno drukčija i zanimljiva onima koji vole putovanja. Emisija se rodila u vrijeme mojih osobnih i profesionalnih dilema - ustrajati na kvaliteti i percipirati putnike kao inteligentne i kvalitetne ljude ili se savinuti pod teretom komercijalizma i prikloniti se kvantiteti (uz neizostavno mijenjanje stava o svojim putnicima). Reakcija slušatelja na sadržaj i formu Explore mi je pomogla odabrati, a to je izbor kojeg sam podsvjesno priželjkivao. Ustrajao sam u stavu da sa mnom putuju ili me u emisiji slušaju divni, inteligentni i ljubopitljivi ljudi. Utoliko me Explora ljudski i profesionalno izgradila. 

Izaberi dva za tebe najinteresantnija putovanja pa ih opiši u stilu kako si to radio u Explori.

- Teško je to napraviti unutar limita pisanog teksta. Ono što mogu je podijeliti nekoliko svojih razmišljanja o različitim lokalitetima svijeta, ili odgovoriti ukratko na pitanje gdje bih rado odveo neke svoje drage prijatelje. Prvo bi to bila Sakara pokraj Kaira koja je uistinu posebno mjesto. Tamo se nalazi Zoserov kompleks s najstarijom monumentalnom građevinom u kamenu koju smo kao rasa podigli. Tu su, u zoru civilizacije, misli i vjerovanja uobličene u matematiku, a zatim materijalizirana u arhitekturu. Uz Stubastu piramidu pronalazimo pripadajuće hramove, pristupne rampe, zidine i sve ono što je briljantno osmislio Imhotep, arhitekt i liječnik. Snažna je to poruka o snazi čovjeka i njegovom intenzivnom tragaju za besmrtnosti. Danas je Egipat prilično nedostupan, ali kolo sreće se okreće i nadam se da će ta interesantna zemlja otvoriti vrata gostima i da će ti milijuni stranaca pronaći uz Nil onu sigurnost koja je postojala nekada, kako bi nesmetano otplovili u putopisnu bajku, u drevna vremena i prihvatili ushit pred veličanstvenim ostacima jedne unikatne civilizacije.

Nakon Egipta poveo bih u ovom slučaju čitatelje na Šri Lanku, tropski otok nešto južnije od Indije. Pitomi i ljubazni domaćini, povijesna baština od koje zastaje dah, egzotična priroda koja nudi neprekidni niz različitih scena i krajolika, te udobni i topli Indijski ocean u kojemu plivaju nježni gorostasi, plavetni kitovi dugi do 33 metra. U Anuradhapuri su stupe koje paraju nebo i raste smokva iznikla od grančice drveta pod kojim je Buda doživio prosvjetljenje. U Sigiriyi smo kao na drugom planetu, uspinjući se uz kamenu gromadu otkrivamo sjaj drevnog kraljevstva i konačno, na vršnom platou, stotinama metara iznad okolne tropske šume otkrivamo kraljevske odaje, bazene i palače. Vožnja Šri Lankom posebno je iskustvo – nepregledna rižina polja, čudesan biljni pokrov, divlji slonovi i iguane, ptice prekrasnih boja i pjeva, a kada krenemo u planine scenografija se mijenja. Plantaže čaja, sakupljačice lišća u sarijima toplih jarkih boja, vodopadi i drevna umjetna jezera. Kao da to nije dovoljno, folklor, pjesma, glazba, ples i gutači vatre zadivljuju. Zatim je tu, na skoro dvije tisuće metara nad morem Nuwara Eliya, kolonijalno utočište Britanaca. Kao da smo na drugoj planeti. A samo par sati južnije dolazimo do razine mora i ulazimo u čudesni svijet nacionalnog parka Yala. Ovo je dom najgušće koncentracije leoparda da Zemlji, ali i raznih vrsta jelena, bivola, krokodila i gmazova, ptica močvarica i veselih ptica pjevica. 

Ovo su samo dva koraka na mapi svijeta koja bih tako rado ponovio, iako znam da je prekrasnih mjesta još puno, puno više.

Zadnjih godina kao kompenzaciju za emisiju koja se ugasila gašenjem Radio KL-a si nabavio fotoaparat i počeo si se baviti fotografijom?

- Fotografija je oduvijek bila moj interes. Nedavno sam shvatio da je šteta nemati kvalitetnu opremu kada već toliko putujem. Nisam požalio. A vjerujem nisu ni moji putnici. Naime, fascinira me preobražaj koji se događa na ljudskim licima kada se opuste i prepuste čarima putovanja. Volim ih fotografirati kada i ne znaju da to radim. Ono iznenađenje nakon puta, kada im pošaljem fotografije dodatna je radost i njima i meni. Isto tako volim olakšati svom sjećanju spomen na zemlje i krajeve koje sam obilazio ili obilazim. Fotografiram znamenitosti i krajobraze, urbane cjeline i ljude. Ponekad mi sretni trenutak pokloni kakvu iznimnu fotografiju, ponekad jedan sramežljivi osmijeh netom fotografirane djece razgali dušu. Vjerujem da ću i dalje 'tegliti' svoju tešku torbu, fotoaparat, objektive i ostalu opremu jer jednostavno volim bilježiti divne trenutke svojih putovanja.  

Grad Split zadnjih godina postaje turistička destinacija, kakvo je tvoje mišljenje i što bi predložio da napravimo kako bi bili još uspješniji. Kako gledaš na gradske resurse kao što su Marjan, Dioklecijanovi podrumi i Palača, splitska luka, gradski muzeji? Surađivao si čak i na nekim projektima vezanim za kulturnu baštinu financiranim iz EU fondova.

- Split ima veliki potencijal. Nepotrebno je nabrajati sve dijelove tog mozaika od kojeg se sastoji ovo dražesno mjesto u kojem živimo. Bitno je što ćemo s tim napraviti. Ja ne volim govoriti 's oltara' pa stoga predlažem da se malo okrenemo oko sebe. Nedaleko Splita je Šibenik. Tamo postoji jedna sasvim drukčija klima u upravljanu gradom. Tamo su mladi i sposobni ljudi već ostvarili puno toga na revitalizaciji kulturne baštine i korištenju velikih financijskih kapaciteta EU fondova. Najvrjednije od svega, oni priželjkuju poziv u pomoć iz Splita. Ne iz egocentričnih razloga već zato što su to ljudi koji su svoj grad stavili ispred sebe i koji vjeruju da pozitivni pomaci u Splitu mogu dodatno osnažiti poziciju njihovog Šibenika na turističkoj mapi svijeta. Za takav stav je potreban karakter, čestitost i inteligencija. Oni je očigledno imaju. No, imamo li je mi ovdje? Propuštanje prilike gubitak je bolje budućnosti, jačeg turizma, većeg zadovoljstva gosta, gubitak je novca i slabljenje napretka. Nismo nažalost iskoristili fondove EU, a ljudi koji to rade spektakularno dobro voljni su nam pomoći. Sve ostalo samo je na nama.

Osim u putovanja pasionirani si zaljubljenik u akvaristiku. Zašto akvaristika jeli to ima veze s tvojom okrenutošću vodenim sportovima s obzirom da si bio plivač u POŠK-u te voliš ronjenje? 

- Akvaristika je moja strast i moj hobi već trideset godina. Uistinu sam, barem po stažu, među najstarijim akvaristima u Hrvatskoj. Teško je kazati zašto me podvodni svijet fascinira, ali dovoljno mi je da jest i da slijedim trag te ljepote i njome pokušavam okititi svoj životni prostor, kako kod kuće tako i u poslovnici moje turističke agencije. Prije par godina sam zakoračio u jedan jako napredan vid baljenja akvaristikom koji se zove aquascape. Oblikovanje podvodnih krajobraza na koje se nadograđuje podvodna hortikultura uistinu su mi otvorili vrata jednog kreativnog svijeta. Spoj je to umjetničke kreativnosti (oblikovanje, igra bojama i oblicima bilja, slaganje dekorativnog materijala) i znanosti (uspješan rast biljaka, prosperiranje faune, zatvaranje cjelovitog biološkog kruga). Sudjelovao sam na najvećoj svjetskoj smotri aquascapea 2015. i postigao visoki plasman (156. mjesto među 2545 sudionika) koji je i uvjerljivo najbolji plasman u Hrvatskoj i regiji u danoj godini. Ovo me potaklo da osnažim suradnju s ostalim hrvatskim 'scaperima' i da guramo dalje. Upravo je ta suradnja već sada rezultirala velikim napretkom, ali i sjajnim prijateljstvima. Dijelimo istu strast, a svjesno smo počeli dijeliti vrijeme u analizi naših radova, sugeriramo jednim drugima kreativna rješenja i jednostavno rečeno istinski uživamo u našem hobiju bez obzira na natjecateljske rezultate koji će sigurno doći. Ipak, najbitnije od svega je da ovaj prekrasan hobi, prilagođeniji suvremenom ritmu života puno više od držanja ostalih kućnih ljubimaca, promoviramo dalje. Bavim se svojim akvarijima kada to meni odgovara, uživam u pogledu neprestano, baš kao što se radujem sazrijevanju nekog postava. Akvarij vrlo učinkovito otklanja stres, zabavan je i miran hobi i najtoplije ga preporučujem svima. 

Od nedavno si se odlučio u profesionalnom smislu osamostaliti i postati poduzetnik. Što te zapravo ponukalo da kreneš u poduzetničke vode i koje si ciljeve sebi zadao? Kako vidiš svoju agenciju u budućnosti i kako bi ti sredina u kojoj živiš mogla pomoći da budeš što uspješniji?

- Od jeseni 2015. godine krenuo sam u osnivanje svoje tvrtke za turizam. Razlozi za to su brojni, a jedan od glavnih je sloboda u odabiru svojih poslovnih suradnika i tima koji sa mnom radi. Ja vjerujem u ljude. Okupio sam oko sebe one koji dijele moj svjetonazor, vole putovati i učiti, spremni su ulagati trud u izgradnju svojih profesionalnih kapaciteta. Kao bivši državni prvak i rekorder u plivanju jako davno sam naučio da status quo ne postoji - čovjek ili kroz rad i trud napreduje ili zbog lijenosti nazaduje. Ova nova profesionalna situacija je odraz upravo tog mog stava. Prihvatio sam novi izazov i nadam se da ću uz svoj tim osmisliti brand Explora na tragu onoga što sam bio i što jesam već 18 godina u turizmu. 

Vaša reakcija na temu
Aloooo article_emotions(12091, "");
Pregledaj komentare