INTERVJU Stipe Čogelja: Nisam zadovoljan radom državnog inspektorata, nelegalne objekte možemo ukloniti sami

Splitsko-dalmatinski dožupan Stipe Čogelja najviše se isprofilirao projektom 'Pomorsko je dobro', koji je ušao u petu godinu, no i dalje u medijima možemo čitati o 'privatnim' plažama, devastaciji i nelegalnim objektima diljem Jadrana. No u razgovoru smo se dotaknuli i drugih tema: od Lećevice, odnosa s gradonačelnikom Splita Ivicom Puljkom, 'vječnoj' želji gradske uprave da dobije ovlasti Županije, prometnim problemima za koje odgovornost imaju HDZ-ove strukture...

Projekt 'Pomorsko je dobro' nije u cijelosti spriječio devastaciju obale, država sporo reagira pri uklanjanju nelegalnih objekata.

- S ovim sveobuhvatnim projektom izašli smo prvi u Hrvatskoj i od tada zajedno s gradovima, općinama i građanima vodimo javnu bitku za pomorsko dobro iz pozicije teritorijalno najveće morske županije. Slažem se s vama u dijelu koji se tiče sporosti sustava, odnosno reakcija državnog inspektorata. Pokušali smo ostvariti veće inspekcijske ovlasti, ali ih nismo dobili. Osobno nisam zadovoljan brzinom i načinom rada inspektorata i zalažem se za model u kojem će Županija sufinancirati uklanjanje nelegalnih objekata gradovima i općinama na njihovom teritoriju. Drugim riječima, nelegalne objekte možemo ukloniti sami. Naravno, svjestan sam objektivnih kadrovskih i financijskih prepreka za efikasnije djelovanje, ali mi ipak aktivno nudimo rješenja i pružamo ruku pomoći. Volio bih da se ona s druge strane napokon i prihvati.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji sve je više turističkih kreveta. Što je s naplatom turističke pristojbe? 

- To je još jedna bolna točka u svezi inspektorata jer su se naša potraživanja u proteklih godina popela na više od 8 milijuna eura. Usporedbe radi, takvi su iznosi dostatni za izgradnju jedne škole, a u kontekstu turizma za realizaciju važnih projekata poput Salone. Ukratko, to je za mene neprihvatljiva situacija. Ako inspektoratu nedostaje kadra, nudimo im pravnu pomoć u svrhu brže naplate.

Split će za četiri godine biti domaćim Europskih sveučilišnih igra. Je li to prilika za snažniju suradnju Županije i Grada? 

- Ne samo prilika, već nešto najbolje što se Splitu te gradovima i općinama iz šire okolice moglo dogoditi nakon Mediteranskih igara. Trebamo razvijati velike sportske infrastrukturne projekte i siguran sam da sinergijskim učinkom svih dionika, od jedinica lokalne samouprave, preko Županije i Sveučilišta pa do Vlade i resornog ministarstva, možemo ostvariti planirane zahvate čije će benefite zajednica uživati dugo nakon završetka igara. 

Kad smo kod Splita, kako ocjenjujete rad gradonačelnika Puljka? Što je najbolje i najgore iz njegovog dosadašnjeg mandata?

- Najgora posljedica po Split i njegove građane su osobne ambicije Ivice Puljka na nacionalnoj razini koje, srećom, nije ostvario pa je svoj fokus vratio tamo gdje je od početka trebao i biti. S aspekta stanovnika kotara Split 3 mogu pohvaliti povratak fokusa na gradske komunalne projekte koji donose neposrednu korist našim sugrađanima. U Gradskom vijeću Puljak ima apsolutnu većinu, a pokušava nametnuti dojam da ga uvijek netko sputava. Mislim da je to pitanje vlastite sposobnosti, a kako nisam pobornik populizma mesijanskog tipa, vjerujem da njegova splitska priča ima kraći rok trajanja. 

Zašto HDZ toliko naglašava da Puljak nema svojih projekata, zar nije važnije dovršiti započete?

- Gradonačelnik Puljak se u svojim istupima nerijetko izrazito negativno odnosi prema onima čije projekte nastavlja. Smatram da je to, iako možda politički oportuno, na ljudskoj razini plitko. Kritika gradonačelniku ide zbog političke isključivosti i nedostatka osobne upravljačke vizije, a ne zbog kontinuiteta projekata čiju realizaciju građani definitivno zaslužuju, neovisno o tome tko je vlasti. 

Idemo malo na Županiju. Koju biste ocjenu dali aktualnom županu Bobanu?

- Blaženko Boban prvenstveno je čovjek je s velikim 'Č', političar s iznimnim upravljačkim iskustvom i zato je prepoznat kao najbolji kandidat u posljednja dva izborna ciklusa. Nezahvalno mi je ocjenjivati aktualni mandat u kojem i osobno participiram kao zamjenik uz kolegu Antu Šošića, ali ako moram dati ocjenu neka bude vrlo dobar. Mogu samo kazati da sam uz župana Bobana i zamjenika Šošića stekao neprocjenjivo iskustvo i na neki način 'ispekao zanat' za budućnost. 

U javnom prostoru spominjete se kao kandidat za župana, ima li istine u tome i hoćete li se kandidirati?

- Pitanje kandidature nameće se kao logičan nastavak mog dosadašnjeg rada. Ne bježim od političke odgovornosti. Konačna odluka o kandidaturi ipak je na županu i predsjedniku županijskog HDZ-a, odnosno tijelima stranke sukladno statutu. Ono u što vjerujem i što iskreno osjetim na terenu svakako je podrška članova i građana što me posebno ispunjava.

Prometni problemi u Splitu su ogromni, a o prometu odlučuje HDZ. Investicije se realiziraju na riječkom i zadarskom području, dojam je da država Split ignorira?

- Ne bih rekao da se Split ignorira, ali da sam zadovoljan prometnom infrastrukturom, nisam. Građani su s pravom nestrpljivi i to je u potpunosti razumljivo. Potreban je širi konsenzus među strukom i političarima različitog predznaka kako se isti projekti ne bi predstavljali nekoliko puta. Očekujem da se procesi na nacionalnoj razini maksimalno ubrzaju i smatram da moramo imati 'svoje ljude' na ključnim pozicijama, a kandidate imamo. 

HDZ godinama u županiji koalira s Kerumom, podržavate li tu suradnju? Je li Domovinski pokret dugoročni prirodni koalicijski partner HDZ-u? Oni su redovito u kampanji žestoki kritičari HDZ-a.

- Uvjeren sam da HDZ ima dovoljno kvalitetnih ljudi s kojima je moguće, uz podršku građana, ostvariti izborni uspjeh. To ne znači da smo isključivi ili da ćemo a priori biti isključivi prema partnerima sličnih svjetonazorskih vrijednosti i političkih programa. 

Splitska gradska uprava godinama želi dobiti status velikog grada i nadležnost nad dosta stvari koje su sada u rukama Županije. Koji su argumenti da HDZ to ne sprovede?

- Županija je jedan od najvećih investitora na području grada Splita. Niz je primjera i projekata koji to potvrđuju i o kojima redovito komuniciramo s javnosti. Što se ovlasti tiče, sve što Županija radi, radi uz suglasnost svih jedinica lokalne samouprave pa tako i Grada Splita i njegovih legitimno izabranih predstavnika. Načelno nisam protiv većih ovlasti velikih gradova, ali na primjeru Splita vidimo da Grad ne koristi alate koje ima na dispoziciji. Mandat gradonačelnika Puljka ide svom kraju, a čak i uz apsolutnu većinu još nije donesen novi GUP kao najvažniji gradski dokument. 

Županija je preuzela na sebe izgradnju azila za životinje, trebao je to biti projekt kojim bi se pokazalo Puljku kako se provode projekti? Nema se Županija, za sada, s čime pohvaliti...

- Osobno nisam involviran u ovaj projekt, ali koliko mi je poznato riječ je o projektu koji je Županija preuzela tek koncem prošle godine. Struka je uključena u projektni tim, a DAS priprema urbanističko-arhitektonski natječaj. Dajmo im još malo vremena.

Lećevica je odgovornost HDZ-a, odnosno Županije. Zašto se taj projekt toliko godina radi, odnosno stoji? 

- Županija ima svoju odgovornost u kontekstu rokova realizacije ovog projekta, od toga ne bježimo. Međutim, treba sagledati i širu sliku, a to je društvena odgovornost i odgovornost svih jedinica lokalne samouprave. U Lećevici po zakonu ne može i ne smije, niti ćemo mi dopustiti, ići miješani komunalni otpad kao što ide na Karepovac. Dakle, tamo ide otpad koji je razdvojen, a vi znate kolike su stope razdvajanja otpada. Ako govorimo o Splitu, stopa razdvajanja se mora barem poduplati da bi Lećevica uopće mogla biti u toj funkciji. 

Možemo li reći da je nemogućnost kupovine stana problem cijele županije, ne samo Splita. Ima li SDŽ kakvo rješenje?

- Kao što znate, već nekoliko godina provodimo projekt pod nazivom 'Tu je tvoj dom' kroz koji mladim obiteljima osiguravamo potporu za kupnju građevinskog zemljišta, odnosno kupnju ili adaptaciju kuće ili stana. Vrijednost zaprimljenih zahtjeva u okviru posljednjeg natječaja viša je od 3 milijuna eura što dovoljno govori o tome da su mladi ljudi prepoznali ovu mjeru. Osim toga, potičemo općine i gradove na izradu vlastitih programa zbrinjavanja obitelji na svom području kako bi im Županija sufinancirala projektnu dokumentaciju potrebnu za dodjelu državnog zemljišta. To nam je omogućeno decentralizacijom samog postupka dodjele državne imovine kojeg sada provodi Županija. Dodatno, provodi se i analiza prilagodbe za stanovanje napuštenih područnih škola u Dalmatinskoj zagori i na otocima.

Županija dobar posao radi sa startupima, a dojma sam da ne znamo što bismo s industrijom? Treba li Split biti lučki grad pa uložiti u Sjevernu  luku i razvoj tog sektora ili se trebalo skroz usmjeriti na turizam, možda u tom slučaju i redefinirati Sjevernu luku?

- Istina, imamo Damira Brčića koji radi odličan posao u okviru projekta Digitalna Dalmacija. Smatram da sve voće ne treba držati u jednoj košari. Turizam je vrlo važna gospodarska grana i uz kvalitetnu ponudu obiteljskog smještaja treba istaknuti i potrebu za još nekoliko hotela s višom kategorizacijom. Tu moram pohvaliti i kolegicu Mateu Dorčić i njen snažan doprinos u kulturnom turizmu. Industrija na području Splita i Sjeverne luke ima svoju budućnost, međutim, ona zahtijeva značajnija ulaganja u zaštitu okoliša i zelenu infrastrukturu. Prometna ulaganja preduvjet su za daljnji razvoj industrije i tu treba pohvaliti činjenicu da je Split naporima Vlade uvršten u TEN-T koridor što će omogućiti značajna ulaganja u modernizaciju i izgradnju željezničke infrastrukture.