ISKUSTVA IZ PRVE RUKE: O benefitima EU projekata, poteškoćama pri apliciranju i provedbi te njihovoj ulozi u razvoju Dalmacije

Financijske injekcije iz fondova Europske unije uvelike se pozitivno odražavaju kako na tvrtke i institucije koje su nositelji europskih projekata tako i na zajednicu u kojoj djeluju. Pokazuju to i iskustva uspješne šibenske tvrtke Republic, specijalizirane za razvoj EU projektnih prijedloga iz segmenta prirodne i kulturne baštine. 

Politologinja i savjetnica u tvrtki Mirna Vulin, koju krasi dugogodišnje iskustvo razvoja i prijave projekata na europske fondove te izrade upravljačkih planova za kulturnu baštinu pod nacionalnom i UNESCO zaštitom, predstavila nam je neke u nizu značajnih projekata na kojima je radila te ukazala na njihove konkretne benefite. U razgovoru za Dalmatinski portal izdvojila je i najveće izazove prilikom apliciranja na natječaje, provedbe i izvještavanja te naposljetku definirala ulogu koju EU projekti mogu imati u dugoročnom razvoju Dalmacije. 

'Osobno sam kao voditelj izrade projektnih prijedloga sudjelovala u razvoju projektnih prijedloga preko kojih je izgrađen npr. Skywalk na Biokovu i  Speleon: Centar za podzemnu baštinu u Rakovici. Samo ova dva projekta vrijedna su oko osam milijuna eura. Najrecentniji je na kojem je tvrtka Republic radila projekt prekogranične suradnje SUSTOUR za Grad Drniš, vrijedan oko dva milijuna eura - u njemu sudjeluju i partneri iz Bosne i Hercegovine te Crne Gore. Radili smo i na još nekoliko projekata razvoja kulturne infrastrukture u ukupnoj vrijednosti od oko dvanaest milijuna eura. Iako su ti projekti još uvijek u fazi ocjenjivanja, jako nas veseli njihov potencijal', otkrila nam je.

Mirna Vulin i Marko Barišić, tvrtka Republic

Republic u puno većem omjeru radi za javna tijela, nego za privatne tvrtke, što nalaže da su posrijedi projekti od javnog interesa. Svakako, uviđaju brojne konkretne benefite, počevši od otvaranja novih radnih mjesta, preko posjetiteljske infrastrukture i novih sadržaja, povećanog priljeva posjetitelja, do posljedično povećanog priljeva prihoda koji se potom, prema njenim riječima, pretaču u druge javne projekte. Sve to, naglasila je, utječe i na brendiranje pojedinih destinacija i jaču prepoznatljivost u javnosti. 

'Lokalna zajednica uvijek je u fokusu europskih projekata. Ona posredno ili neposredno mora imati neke koristi. U slučaju naših projekata, lokalna zajednica dobiva sadržaje i povećan priljev ljudima, odnosno potencijalnog novca koji mogu ostaviti lokalnoj zajednici. Unaprjeđuje se javna infrastruktura, podiže prepoznataljivost destincije, povećava vrijednost zemljišta, podiže stupanj zaposlenosti itd.', pojasnila je. 

Referirajući se na najveće izazove prilikom apliciranja na EU natječaje, upozorila je kako se mnogi naručitelji često upuštaju u projekte bez dovoljno razmišljanja o optimalnom modelu upravljanje. Istaknula je u tom kontekstu kako su pitanja poput osiguravanja financijske održivosti, pravilnog predstavljanja i kreiranja pravih programa ključna te kako se trebaju razjasniti što prije. 

'S timom iskusnih stručnjaka za EU projekte relativno je lako doći do europskog novca, ali pravi izazovi počinju tek nakon rezanja vrpce. Zato se trudimo već u fazi pripreme i prijave projekata anticipirati sve moguće izazove. Na taj način manje iskusni naručitelji imaju jasne smjernice i znaju kako nastaviti kada se reflektori ugase. Poanta je pri prijavi osigurati da svi budu spremni za ono što slijedi kasnije', naznačila je.

Prepreka u provedbi EU projekata, smatra, ne bi trebalo biti ako se sve radi prema pravilima. Napomenula je, međutim, kako se u posljednje vrijeme suočavaju s izazovima poput kašnjenja u isporuci robe i rasta tržišnih cijena, što može ugroziti provedbu i likvidnost poslovanja. Kad je riječ o izvještavanju, nadalje je navela, često se susreću s problemom nedostatka stručnih ljudi, osobito kod javnih naručitelja, što može dovesti do grešaka i kašnjenja.

'Privatnim tvrtkama, s druge strane, provedba EU projekata znatno je teža nego javnim tijelima zbog strogih rokova i rigidnosti izvještavanja, koji im oduzimaju vrijeme koje bi radije posvetili svakodnevnom poslovanju i ostvarivanju profita. U konačnici, izazovi su mnogostruki, ali ih je moguće prevladati uz dobru pripremu i podršku', konstatirala je. 

Zanimalo nas je kako osiguravaju usklađenost projekata s kriterijima koje postavlja Europska unija. U kojoj se mjeri prilagođavaju određeni aspekti projekata tijekom njihova razvoja zbog specifičnih uvjeta financiranja?

'Svaki EU poziv ima definirane uvjete prihvatljivosti, koji se apsolutno i neupitno moraju ispoštovati, tu kompromisa nema. No postoje i tzv. kriteriji odabira koji bodovno vrednuju projekt. Mi obično prije prihvaćanja neke ponude za rad ocijenimo potencijalni broj bodova koje projekt može ostvariti i iskomuniciramo s klijentom ima li smisla da se prijavi. Ako ima, savjetujemo ga oko mogućih prilagodbi i razrađujemo pesimistični, optimalni i optimistični scenarij. Tad se projekt prilagođava dok god on ima smisla i u skladu je s vizijom klijenta. No, ako se bodovi 'bildaju' tako da projekt ima toliko kompromisa i prilagodbi da ne rezonira s originalnom idejom, tad je bolje propustiti natječaj - koliko god on primamljiv bio', napomenula je.

Naša se sugovornica osvrnula i na prostor za napredak u procesu realizacije EU projekata. Apostrofirala je pritom administrativno rasterećivanje klijenata. 

'Olakšanje izvještavanja može znatno poboljšati iskustvo klijenata i rezultirati učinkovitijim projektima. Time bi se omogućilo da se više koncentriraju na ciljeve i rezultate, umjesto da se bave birokracijom. Vidim i da bi već u startu trebalo ozbiljnije promišljati upravljanje u operativnoj fazi, kad završi provedba projekta', obrazložila je,

Zaključno, podcrtala je kako EU projekti, bez imalo sumnje, mogu imati pozitivnu ulogu u dugoročnom razvoju Dalmacije. Stava je kako je Šibenik izvrstan primjer za to.

'Koliko se ljudi još sjeća postrojenja kao što su TLM ili Tvornica Ferolegura, a koliko ljudi zna za tvrđavu sv. Mihovila?! Šibenik se zahvaljujući fondovima transformirao iz neuglednog industrijskog grada u pomno planiranu turističku priču, s velikim uspjehom. Pelješki most - prvi put sam čula taj termin kad sam išla u osnovnu školu (davno prije EU-a), a konačno je izgrađen kad moja djeca idu u više razrede osnovne škole. Ruralni fondovi za poljoprivrednike, ESF za civilno društvo... Mi radimo s fondovima i pratimo provedbe, čudo je što je sve niknulo od 2017. naovamo, možda čak i previše toga. Ljudi percipiraju EU kroz političku ili svjetonazorsku prizmu s kojom se onda slažu ili ne slažu pa podupiru ili diskreditiraju europske politike.

No mi zbilja vidimo i živimo promjene koje je donio europski novac. Svjedočili smo vrlo otvorenim razgovorima u kojem bi klijenti doslovno rekli 'da nema europskog novca, u ovo ne bismo ulazili“ - i to ne zato što ne bi htjeli, nego jednostavno nemaju kako ni čim.

Iako EU ima svojih problema s donošenjem odluka i sav taj novac nije besplatan, jasno je da je isplativ. U konačnici, europski fondovi nisu samo financijski resursi, već i pokretači pozitivnih promjena u društvu. Uz pravilno usmjeravanje i upravljanje, njihov utjecaj može biti dugotrajan i održiv', zaključila je Mirna Vulin iz tvrtke Republic. 

***

Tekst je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.