Ivica Grković: Način rješavanja problema 'Kopilica' koristit ću kao paradigmu rješavanja svih urbanističkih problema u našem gradu

Što učiniti s Kopilicom? Drugim riječima, što učiniti s prostorom od milijun kvadrata, kako riješiti otvorena pravna pitanja s kojima se nose naši sugrađani, stanovnici Kopilice, te nudi li prostor Kopilice priliku da se odgovori na realne potrebe Splita i Splićana - rekao je Ivica Grković, Mostov kandidata za gradonačelnika Splita, kada smo ga pitali smo što učiniti s tim dijelom grada.

- Način rješavanja problema 'Kopilica' koristit ću kao paradigmu rješavanja svih urbanističkih problema u našem gradu. Kao gradonačelnik, urbanističku politiku Splita želim temeljiti na najvišim stručnim standardima, građani moraju biti informirani o urbanističkim procesima, a svi zainteresirani trebaju imati priliku aktivno sudjelovati. Nedavnim zaključkom Gradskoga vijeća, nadležni upravni odjel zadužen je da na temelju analize prostorno planske dokumentacije sagleda potrebe za reaktivaciju Zavoda za urbanizam ili osnivanje Savjeta za urbanizam, kao savjetodavnog tijela gradonačelnika. Odluke koje donosi pred Gradsko vijeće i koje zastupa u javnosti, gradonačelnik mora izvoditi iz rada stručnog tijela koje bi se prostorom bavilo sustavno, ali i tijela koje bi se jednako tako bavilo temeljnim potrebama građana. Nije uloga gradonačelnika da bude izvršni gradski urbanist, niti je uloga stranaka pozicije ili opozicije da budu predstavnički urbanisti, nego je njihova zadaća u tome da uspostave sustav generiranja najboljih rješenja za Split i Splićane. To su ona rješenja koja će izrađivati isključivo neovisna stručna tijela u javnom interesu - rekao je Grković. 

Još je dodao:

- Primjer kako ne postupati je dosadašnji način odnosa prema prostoru Kopilice. Od ideje privremenog autobusnog kolodvora gdje je Most pravovremeno upozoravao na otvorena pravna pitanja i neodgovornost u pristupu i trošenju javnog novca, do ignoriranja građana. Nažalost, nastavilo se i izradom Masterplan studije koju je struka kritizirala i gotovo tajnog (vertikalnog) Sporazuma o suradnji za urbanu regeneraciju Grada Splita kroz razvoj Istočne obale i Kopilice.  Na parceli koja je bila predmetom gradskog interesa, tek odnedavno se Republika Hrvatska upisala kao vlasnik (čest.zem. 10217/1), a HŽ Infrastruktura d.o.o kao upravitelj. Sve to temeljem Zakona o željeznici, koji je omogućio da se na upis željezničke infrastrukture u zemljišnu knjigu ne primjenjuju propisi kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja. Tim zakonskim rješenjem izbjegnut je pravni put koji bi zahtijevao da se prvo urede vlasnički odnosi na nizu objekata koji se nalaze u pravnom ili stvarnom vlasništvu fizičkih osoba, a koji se nalaze unutar navedene čestice. 

Slijedom toga, dolazimo do osnovnog ljudskog i pravnog pitanja s početka, kako riješiti otvorena pitanja naših sugrađana na Kopilici, a odgovor treba tražiti u mogućnostima koje daje Zakon o željeznici. To nužno znači barem tri stvari (1) uključivanje Vlade RH i HŽ Infrastrukture, (2) rješavanje pitanja vlasništva nekretnina stjecanih različitim pravnim poslovima, koji nisu formalno pravno valjani temelj za upis vlasništva i (3) konstruktivnu suradnju sa stanovnicima Kopilice.

Prostor Kopilice vidim kao priliku da pokažemo da Grad može biti partner stručnjacima i građanima, da se odluke donose temeljem uvida u pravo stanje stvari i da se daje jedan realan okvir u kojem se može izvršiti realizacija. Dobro upravljanje nipošto nije samo planiranje nego i izvršenje te odgovornost za neizvršenje.