Ivica Rakušić: Europska unija je najvažniji mirovni projekt u povijesti, to je vrjednije od sredstava iz njezinih fondova

Ivica Rakušić, zamjenik solinskog gradonačelnika, sudjeluje u HDZ-ovoj kampanji za Europski parlament, a u razgovoru za Dalmatinski portal naglašava da Europski uniju ne treba gledati kao na bankomat, iako se njegov grad može pohvaliti s projektima financiranim iz europskih fondova....

Izbori za Europski parlament su pred vratima. Primjetno je kako među biračima ne vlada velika zainteresiranost, baš kao i na izborima 2014. Zašto?

- U pravu ste, ukupna izlaznost na izborima za Europski parlament 2014. bila je tek 25%, a mladih još i niža. Puno ljudi Europsku uniju doživljava kao daleku, apstraktnu tvorevinu, a i često se javlja antieuropski refleks. Zbog toga u razgovorima uvijek naglašavam  kako se 1.7.2013. Republika Hrvatska vratila kući. Kao narod i kao država povijesno, kulturno i geografski pripadamo srednjoeuropskom i mediteranskom civilizacijskom krugu. Čak 500 godina osmanlijske okupacije, kao i dvije umjetne tvorevine zvane Jugoslavija, nisu i ne mogu to promijeniti. Kao narod koji je puno patio kroz povijest, pogotovo u Domovinskom ratu, olako shvaćamo da je Europska unija najvažniji mirovni projekt u povijesti. Niti jedna država članica nikad nije bila napadnuta, izuzev okupacije trećine Cipra. Ipak, obilazeći teren s kandidatima Hrvatske demokratske zajednice shvatili smo kako blagodat članstva ljudi percipiraju prvenstveno kroz projekte financirane europskim strukturnim i investicijskim fondovima.

Spominjete europske fondove. Dojam je kako Hrvatska nije dovoljno dobra u povlačenju novca iz briselske blagajne. Je li to točno?

- Ono što čitatelji Dalmatinskog portala moraju znati je da su postojeći operativni programi ugovoreni u vrijeme premijera Milanovića, dakle stvari su prilično zadane. Od 2016. godine do danas postotak ugovorenih sredstava narastao je s 10% na 68%, a vrijednost trenutno objavljenih poziva predstavlja 88% ukupne alokacije za ovo programsko razdoblje. Znam da ove suhoparne brojke čitateljima ne znače puno, ali ESI fondovima se financira gradnja Čiovskog i Pelješkog mosta, obnova šibenskih tvrđava, zapošljavanje nezaposlenih žena kroz program 'Zaželi', gradnja ili rekonstrukcija 500 vrtića, vatrogasnih domova, kanalizacijskih i vodovodnih sustava i brojni drugi projekti. Sve te stvari jednostavno ne bi bilo moguće realizirati bez članstva u Europskoj uniji. 

Kao zamjenik gradonačelnika Solina tome svjedočim iz prve ruke: u posljednje dvije godine ugovorili smo i provodimo sedam projekata ukupne vrijednosti više od 50 milijuna kuna! Spomenut ću dva financijski najizdašnija. Prvi je 'Jadro - izvor života' vrijednosti 24 milijuna kuna, radovi na uređenju prekrasnog izletišta upravo kreću kroz desetak dana. Drugi je 'Unaprjeđenje usluga Dječjeg vrtića Cvrčak' vrijednosti 13,7 milijuna kuna kojim smo zaposlili 51 osobu na produljenom boravku djece u 18 vrtićkih objekata. S obzirom na zadanost proračuna, ne vidim kako bi Solin ove financijski izdašne projekte mogao financirati vlastitim sredstvima.

Osim europskih fondova, koja još pitanja smatrate važnima u kontekstu Europske unije?

- Proračun Europske unije ima uistinu veliku redistributivnu i razvojnu korist za sve krajeve EU, ali bilo bi loše i neozbiljno promatrati EU samo kroz prizmu proračuna i fondova. Jedna od temeljnih svrha EU je zajedničko tržište, ali i zajednička vanjska politika, kao i monetarna i druge politike. Ovdje želim staviti naglasak na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. EU se susreće s brojnim izazovima na koje je nekada vrlo teško dati odgovor, primarno zbog različitosti u stavovima. Migracijska kriza, agresivna politika susjednih zemalja, cyber sigurnost, vrlo važno pitanje energetske politike i neovisnosti Europske unije (s naglaskom na sporno i prilično diskutabilno pitanje gradnje plinovoda Sjeverni tok 2). Sve su to pitanja na koja će se jednostavno morati dati odgovor. Hrvatska se kroz članstvo u Europskoj uniji, a posebno i kroz članstvo u NATO savezu dugoročno strateški pozicionirala. Ali proces političkog i međunarodnog pozicioniranja nikada nije završen i upravo zato je važno u svim europskim institucijama imati ozbiljne ljude koji shvaćaju kojim smjerom Hrvatska ide i treba i dalje ići. Kada bi u europske institucije poslali ljude koji zagovaraju suprotan smjer, koji zagovaraju izlaske iz euroatlantskih integracija, to bi za nas bilo pogubno i značilo bi grešku koju nam povijest nikada ne bi mogla oprostiti.

Kakve rezultate očekujete u Hrvatskoj, a kakve na razini Europske unije?

- U Hrvatskoj očekujem uvjerljivu pobjedu liste Hrvatske demokratske zajednice, a takvim očekivanjima doprinose sve relevantne ankete koje smo imali priliku vidjeti. Na razini Europske unije svjedočimo velikom broju novih političkih opcija (koje su, doduše, prilično heterogene i razjedinjene), ali unatoč tome očekujem da će Klub zastupnika Europske pučke stranke i dalje biti uvjerljivo prva opcija u Europskom parlamentu, a predstavnici stranaka EPP-a činiti većinu i u drugim europskim institucijama.