Jakov Prkić: Rekonstrukcija Istočne obale mora se raditi prvenstveno za građane i otočane
Ako rješenje za nas bude kvalitetno, onda će sigurno biti dobro i za turiste
Za rekonstrukciju Istočne obale koja je u GUP-u označena kao gradski projekt br. 2 rješenje se, kako i priliči, tražilo na natječaju koji je proveden davne 2012. godine. Tada su pristigla 34 rada, a žiri je dodijelio tri jednakovrijedne nagrade. Samo je za te nagrade bilo utrošeno pola milijuna naših kuna. Nakon toga se po pitanju suvislog planiranja prometa, izgradnje, rekonstrukcije Istočne obale više nije radilo. Vrijedi se podsjetiti kako je u vrijeme natječaja gradonačelnik bio Kerum koji je svoje interese u žiriju natječaja zastupao putem Jure Šundova. Iako je planiranje stalo te 2012. godine, u međuvremenu se na Istočnoj obali ipak gradilo: vezovi za kruzere na vanjskom lukobranu, rekonstrukcija zgrada na njemu, uklanjanje nekih zgrada, a sada je počela i predizborna rekonstrukcija dijela obale u aranžmanu protukandidata Vice. Dakle, nije se planiralo nego se gradilo bez plana, tj. koristeći, možda čak i zloupotrebljavajući, odredbu iz GUP-a koja dopušta mogućnost realizacije nužnih infrastrukturnih projekata koji su jedan po jedan transformirali luku, a da cjelinu nitko nije sagledao. Problemi pješaka, biciklista, automobila, javnog prijevoza i parkirališta, ilegalno postavljenih štandova, kioska nisu riješeni. Dovoljno je sjetiti se kako taj prostor izgleda ljeti. Slikovito rečeno, koristilo se rupe u planu. Osim toga, sudski proces utvrđivanja vlasništva nad Autobusnim kolodvorom je okončan, i to u korist privatnog vlasnika; utvrđeno je vlasništvo nad zgradom Dalmacijavina - u korist pomorskog dobra. Nedavno je zamalo došlo i do prenamjene Dalmacijavina u hotel. Iz svega nabrojanoga očigledno je da se od natječaja do danas stanje na Istočnoj obali prilično promijenilo, kako u naravi, tako i u 'papirima'. Radi toga natječajna rješenja više nisu toliko relevantna - rekao je Jakov Prkić, gradonačelnički kandidat koalicije stranaka Pametno za Split i Dalmaciju, Možemo! i Nove ljevice.
Potom je otkrio što bi on napravio...
- Kao osoba koja bi mogla doći u poziciju da provodi prostorne politike u ime i za račun građana Splita, bilo bi neozbiljno da obrazlažem bilo kakva urbanistička, prometna, tehnička i druga rješenja. To treba biti predmet profesionalnog rada. Međutim, kao političar zastupam put do suvislog planiranja prostora, a to je ponovno provođenje javnog urbanističkog natječaja, ali ovaj put s realizacijom. U natječaju bi se profesionalci trebali rukovoditi s nekoliko bitnih informacija.
Zgrada Dalmacijavina koja je upisana u Registar kulturnih dobara čime je potvrđena njena izuzetna vrijednost mora ostati javnog karaktera, tj. u službi građana.
Toć i Katalinića brig su predjeli koji imaju važnost za identitet grada pa treba pronaći primjeren način kako će se uklopiti u planiranu intervenciju, odnosno kako će ih planirana intervencija afirmirati.
Gordijski čvor Istočne obale koji se sastoji od brodskih linija, željeznice koja se sve manje koristi i, kako stvari stoje, ne izgleda da joj dolaze bolji dani, autobusnog kolodvora i velikog broja automobila, mora se raspetljavati prema smanjenju kolnog prometa jer za nj nema cestovnog kapaciteta kao i povećanju javnog gradskog prometa, kako autobusnog, tako i brodskog i onog podzemnog - koristeći željeznički tunel. Pri tome je daleko najbitnije da rješenje mora biti korisno za stanovnike i grada i otoka. Dakle, rekonstrukcija Istočne obale mora se raditi prvenstveno za građane, tj. otočane. Ako rješenje za nas bude kvalitetno, onda će sigurno biti dobro i za turiste jer samo je grad koji je ugodan građanima, poželjan i ugodan i turistima.
