Jakov Prkić, gradonačelnički kandidat koalicije stranaka Pametno za Split i Dalmaciju, Možemo! i Nove ljevica, odgovorio nam je na pitanje kako bi riješio problem Spaladium Arene.
- Najprije se vrijedi podsjetiti početka problema. Problem je nastao uoči financijske krize koja je ponajviše pogodila građevinarstvo. Upravo su privatne građevinske tvrtke Dalekovod, IGH i Konstruktor, koje su osnovale Sportski grad TPN, od kojih je Konstruktor nažalost vrlo brzo dočekao svoj kraj, skupa s tisućama zaposlenih ljudi, mahom naših sugrađana, predstavljali investitora u slučaju Spaladiuma. S jedne strane, imale su ugovor o javno-privatnom partnerstvu potpisan s Gradom Splitom, tj. s nama, a s druge strane su bile pod pritiskom kredita. Godine 2008. i 2009., na inicijativu banaka, potpisani su dodaci prvotnom ugovoru. Dodaci ugovoru nas građane su stavili u vrlo nepovoljnu poziciju. Slikovito rečeno, za bankare je bilo očigledno kako će privatni partneri sasvim potonuti pa su se dosjetili kako da zaštite povrat kredita - tako da kredit otplaćuju građani jer su građani (koje predstavlja Grad) stabilan izvor financiranja. Koliko bi sada takvo veliko kreditno opterećenje za Grad bilo pogubno ne treba niti spominjati, ostali bismo samo na hladnom pogonu idućih godina, a to znači da bi gradska uprava izgubila primarnu funkciju zbog koje postoji, a to je održavanje i unaprjeđenje svih gradskih djelatnosti od kulture, komunale, školstva, sporta itd. - rekao je Prkić.
Potom nastavio...
- Treba biti racionalan i pronaći rješenje kojim će se prije svega dvorana čiji je hladni pogon skup staviti u funkciju, sve kako bi ovo što već imamo bilo održivo. Na raspolaganju sam pravni instrumenti kojima treba dokazati da Grad nije na legitiman način postao dužnik za kredite koje su uzele tvrtke partneri u projektu, te nakon toga preuzeti i osmisliti nastavak projekta. Uz Spaladium Arenu preostalo je s istočne strane preko 10.000 m2 prazne površine na kojoj se trebala izgraditi garaža i stometarski toranj s komercijalnim prostorima. Aktualni vlasnik (uz nekoliko tereta) je Republika Hrvatska. Najprije bi valjalo da Grad kao pravna osoba dobije pravo vlasništva kako bi suvereno mogao raspolagati nekretninom, a onda da buduća gradska politika osmisli valjan program unutar zadanog volumena. Primjerice, javne garaže za potrebe Poljuda i Kopilice ili gradske stanove za najam. Obzirom na zatečenu okolnu izgrađenost, još uvijek postoji šansa da se Zrinsko-frankopanska ulica obogati drvoredom i šetalištem te postane nova splitska sportska promenada, vrata na sjevernu morsku stranu Splita. U svakom slučaju, realizacija takvog programa bi morala biti isplativa za građane, u prvom redu kao rješenje akutnih gradskih problema, a onda i dugoročni izvor financiranja.