Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Je li reljef u crkvi sv. Ivana prikaz krunidbe Zvonimira? Andro Krstulović Opara misli da jest

Je li reljef u crkvi sv. Ivana prikaz krunidbe Zvonimira? Andro Krstulović Opara misli da jest

Naglasio je kako je 8. listopada važan datum u hrvatskoj povijesti i jer se tada održala sjednica Sabora na kojoj je donesena odluka o razdruživanju

Saborski zastupnik i bivši splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara današnju je objavu na društvenim mrežama posvetio 8. listopadu i krunidbi kralja Dmitra Zvonimira.

'Na današnji dan pred 949 godina, legat pape Grgura VII., opat Gebizon okrunio je Dmitra Zvonimira u nedjelju, 8. listopada 1076., u Solinu, u krunidbenoj bazilici sv. Petra i Mojsija kraljevskom krunom i predao mu druge znakove kraljevske vlasti (žezlo i mač) i papinsku zastavu.

Reljef na krstionici u crkvi svetoga Ivana u Dioklecijanovoj palači, prikazuje, po mojemu mišljenju, upravo taj trenutak. Makar postoje različita mišljenja stručnjaka o ovome prikazu kralja, osobito u ovoj jubilarnoj godini kralja Tomislava, ipak se priklanjam tezi da je ovo Zvonimir. Pluteji od kojih je sačinjena krstionica su bili oltarna pregrada iz krunidbene bazilike u Solinu, crkvi sv. Petra i Mojsija - Šupljoj crkvi, kako je danas nazivaju Solinjani', piše Krstulović Opara.

Dodaje kako smo na današnji dan ušli u obljetničku godinu, 950 godina od krunidbe kralja Zvonimira te naglašava kako je to značajan datum za hrvatsku povijest.

'Na današnji dan, 8. listopada 1991. bio sam među onim zastupnicima Hrvatskog državnog sabora koji su donijeli odluku o razdruživanju od Jugoslavije. Sjednica je bila u podrumu INA-e u Šubićevoj budući da su dan prije velikosrbi izvršili atentat na predsjednika Tuđmana raketirajući Banske dvore. (Postojala je opasnost da velikosrbi raketiraju Sabor kako bi spriječili našu odluku o razdruživanju. To je bio razlog zašto smo sjednicu održali na 'tajnom mjestu'). No to je već neka druga priča', zaključuje Opara.

Vaša reakcija na temu