Jerko Šarić pohvalio povećanje satnice, ali i upozorio: 'Studenti postaju neisplativi, Nepalci će raditi za manje'

Jerku Šariću, studentu treće godine Pravnog fakulteta, povjeren je novi mandat na čelu Studentskog zbora Sveučilišta u Splitu.

U intervjuu za Dalmatinski portal novi/stari predsjednik otkrio je planove predsjedništva - koje uz njega čine i Domagoj Bendić, Vladimir Ercegović, Katarina Alilović te Sara Kulić - za naredno razdoblje. Osvrnuo se ujedno na najzapaženija postignuća u prethodnom, progovorio o suradnji s nadležnim institucijama, drugim studentskim zborovima kao i perspektivi studenata u Splitu. Bilo je riječi i o gorućim studentskim problemima u Hrvatskoj, balansiranju između fakultetskih i 'predsjedničkih' obveza, pasivnosti studenata...

'Stavit ćemo naglasak na povezivanje studenata s velikim tvrtkama'

'Potaknuti dosadašnjim dobrim iskustvima, zasigurno ćemo staviti naglasak na povezivanje studenata s velikim tvrtkama. Upravo vodimo razgovore s pojedinim telekomunikacijskim kao i bankama kojima su studenti ciljna populacija za određene pakete. Upravo takve stvari najčešće nailaze na odobravanje kod naših kolega jer im se nude konkretne pogodnosti. Kroz ovu akademsku godinu krenut ćemo s predstavljanjem programa koje nude. 

Tu su i suradnje s većim ugostiteljskim objektima koji su nas prepoznali kao dobru platformu za povećanje vidljivosti, odnosno približavanja studentima. Oni, pak, na taj način mogu ostvariti popuste, što znači da se postiže obostrano zadovoljstvo', naveo je. 

Za svoje ideje itekako uživa podršku i popularnost - dokazuje to i činjenica da je jednoglasno izabran. Na upit čime je točno zadobio povjerenje, uzvratio je kako je zasigurno riječ o predanosti - kako njegovoj tako i ekipe kojom je okružen. 

'Svakodnevno smo posvećeni projektima iako smo svi redom volonteri. Premda nam velik dio vremena otpada na birokraciju koja se ne vidi na van, studenti primjećuju pregršt aktivnosti koje prije nisu imali prilike vidjeti. Vide i cijene našu ulogu u rastu standarda - od otvorenja novih restorana do renovacije postojećih studentskih domova. K tome, svakodnevno smo među njima, što je izostajalo kod prethodnih studentskih predstavnika. Nas, naime, mogu sresti u menzama, kafićima, na sastancima sa studentskim udrugama', iznio je naš sugovornik. 

Istaknuo je kako su upravo u prošloj akademskoj godini ulagali napore kako bi postali što bliži kolegama jer prethodno to nije bio slučaj. Ukazao je kako je ranije vladala predrasuda da je zbor poligon za političke mladeži, od čega su se htjeli odmaknuti. Pored rebrendinga, izdvojio je još postignuća na koja je ponosan.

'Među većima su dodatno subvencioniranje privatnog smještaja koji je prihvatila Splitsko-dalmatinska županija, suradnja s Uberom, Tommy studentska srijeda… Spadaju tu i direktna besplatna autobusna linija za studente, večere povodom Valentinova i Dana žena, dan dobrodošlice itd.', nabrojao je Jerko Šarić. 

Kako prostora za napredak uvijek postoji, pitali smo ga i što je moglo bolje. On je, međutim, ustvrdio kako su doista ispunili gotovo sve što su zacrtali. Jedino bi volio da su ranije ostvarili veću medijsku pozornost pri provedbi svojih aktivnosti. Prema njegovim riječima, dogodila se tek zadnjih mjeseci, a važna im je kako bi se šira javnost upoznala s konkretnim mjerama koje zagovaraju i do kojih dolaze. 

Zanimalo nas je i jesu li ovlasti zbora, prema njegovu mišljenju, dovoljne za značajnije iskorake kakve bi eventualno htio napraviti. 

'Prije 10-ak godina studentski zborovi imali su pravnu osobnost, ali je to promijenjeno zbog određenih malverzacija. Svakako nije dobro prepustiti im apsolutno sve, potreban je nadzor sveučilišta. Stoga smatram da imamo taman dovoljno da napravimo nešto konkretno. Zadovoljni smo što je Ministarstvo znanosti i obrazovanja uvažilo naše prijedloge te u novom zakonu o visokom obrazovanju i dalje imamo svoje predstavnike u senatu i fakultetskim vijećima', uzvratio je. 

Govoreći o financijama, podsjetio je kako Studentski zbor Sveučilišta u Splitu dvaput godišnje raspisuje natječaje za financiranje projekta - kako pojedinaca tako i studentskih udruga. Samo prošle godine u njihovu je okviru raspodijeljeno oko 360 tisuća eura. 

'Split je vjerojatno jedini grad u Europi koji ukida potpore za sveučilište koje nosi njegovo ime'

Studentskim predstavnicima u opisu je 'posla' i redovita komunikacija ponajprije s upravama sveučilišta i studentskih centara te potom i s nadležnima u Ministarstvu znanosti i obrazovanja kao i jedinicama regionalne i lokalne samouprave. U tom aspektu posebno je pohvalio svesrdnu podršku rektora Sveučilišta u Splitu Dragana Ljutića kao i 'preporod' u okvirima SC-a, osobito kada je prehrana posrijedi, otkako je funkciju ravnatelja preuzeo Ivan Žižić. Njegove su zamjerke adresirane isključivo na Grad Split. 

'Potrebna je bolja komunikaciju s lokalnom vlašću, nema sluha ni za kakve ideje i projekte. Predlagali smo, primjerice, dodatno subvencionirano stanovanje, na što se Grad nije odazvao. Paralelno, imamo primjer ukidanja sufinanciranja troškova prijevoza erasmusovcima s prebivalištem van splitskog područja. Split je vjerojatno jedini grad u Europi koji ukida potpore za sveučilište koje nosi njegovo ime. Usporedbe radi, na natječaj za stipendije Grada Zagreba mogu se prijaviti svi studenti Sveučilišta u Zagrebu, neovisno o prebivalištu.

Sramotno je što studenti ostaju bez 250 eura. Ukupan je iznos bio otprilike 30.000 eura, što i nije značajno uzmemo li u obzir sredstva kojima Grad Split raspolaže. Vjerojatno je razlog tome što ova skupina nije na biračkom popisu pa gradska vlast nema izravne koristi od nje. Vladajući gledaju, dakle, previše usko, ali ako sagledaju dugoročno - uvidjet će kako će velik broj njenih pripadnika upravo ovdje ostati', konstatirao je Šarić. 

Usput smo se i dotaknuli njihove perspektive u ovome gradu. Opisao ju je uglavnom pozitivnom za vrijeme studiranja. Napomenuo je pritom i kako se za ovu akademsku godinu povećao iznos stipendija Sveučilišta u Splitu za 40 posto, odnosno na 150 eura mjesečno pojedinačno, što je najveće povećanje u Hrvatskoj. Izuzeo je tek problematiku stanovanja, zbog koje je Studentski zbor i predlagao skraćivanje kalendara nastave.

'Studenti mogu boraviti u domovima i jesti u menzama do 15. srpnja, sukladno odluci Ministarstva znanosti i obrazovanja, ali imamo primjere fakulteta koji provode ispite i nakon tog datuma. Ukazivali smo na to pojedinim dekanima, no ne pridržavaju se', naglasio je. 

Istovremeno, stava je kako je perspektiva daleko od blistave od trenutka kada dobiju diplomu u ruke. 

'Gotovo da ne postoji mogućnost zapošljavanja u nekim strukama - primjerice, problem s pronalaskom posla imaju kemijski tehnolozi te inženjeri strojarstva. I osobno poznajem visokoobrazovane kadrove koji su ovdje ostali, a rade kao konobari ili u skladištima. Uvjerenja sam kako svi zajedno, uključujući Grad, trebamo poraditi na tome. 

Uz to, stambeno je pitanje generalno najveći problem ovdje. Apsurdni su iznosi najamnina od 500 do 700 eura mjesečno za male stanove. Nismo jedini s tom boljkom, na Sveučilištu u Dubrovniku svake se godine iz tog razloga smanjuje broj studenata, turizam ih pojede. Postoje, međutim, turistički gradovi koji mogu poslužiti kao primjer poticanja stanodavaca na dugoročno iznajmljivanje, uz mjere uz koje će im ono biti isplatljivo', komentirao je. 

'Studenti postaju neisplativa radna snaga'

Razgovor smo proširili na probleme koje dijele svi studenti u Hrvatskoj. Podcrtao je pritom spomenute problematike zapošljavanja po završetku studija kao i stanovanja te im pridodao i potplaćenost. 

Kada je studentski rad posrijedi, minimalna satnica nije mizerna kao nekada - s prvim danom nove godine porasla je na rekordnih 5,25 eura. Šarić je izdašnije plaćanje studenata s jedne strane itekako pozdravio, no upozorio je na njegove potencijalne posljedice. 

'Studenti postaju neisplativa radna snaga. Poslodavci će dovoditi Nepalce i druge strane državljane koji su spremni raditi za manje iznose. Moram naglasiti kako za jedan sat minimalno plaćenog rada studenti u menzi mogu jesti gotovo šest obroka - to ne postoji nigdje u Europi', naznačio je. 

Očekuje se i povećanje cijena kako studentske prehrane tako i smještaja na razini Hrvatske. Nisu se mijenjale, kako je naveo, već deset godina. 

'Nije to nužno ni loše jer će se, recimo, moći nabavljati i kvalitetnije namirnice.  Ipak, predmet je rasprava. Naime, svi studentski restorani pripravljaju obroke po istoj 'kuharici', a u Zagrebu se studenti žale dok su u Splitu, po svim anketama, najbolji u državi. Zborovi u Zagrebu i Rijeci iz toga neće pristati na poskupljenje jer im ono, dakle, neće donijeti bolju prehranu, a nas će kočiti u daljnjem razvoju. 

Što se tiče smještaja, ponovno je problem što odluke donosi ministarstvo. Za nas je loš pravilnik o smještaju u studentske domove. Svako bi sveučilište trebalo imati autonomiju pri donošenju jer se potrebe u različitim gradovima razlikuju. U nekima je, na primjer, važnije STEM područje, a u drugima ekonomija i turizam. U tom smo segmentu i apelirali prema ministarstvu - ideje nam nisu prihvaćene, ali se nadam da će se to promijeniti', kazao je. 

S obzirom na to da se dotaknuo drugih sveučilišnih gradova, upitali smo ga i o odnosima s tamošnjim studentskim zborovima. Izrazio je zadovoljstvo suradnjom s novim predsjedništvom Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, osječkog Studentskog zbora te s Vijećem studenata veleučilišta i visokih škola. Dobre suradnje izostaje jedino sa Studentskim zborom Sveučilišta u Rijeci. 

Studenti sve pasivniji?

Iako štošta imaju na raspolaganju, uvriježen je stav kako su studenti sve pasivniji. Naš sugovornik obrazložio je to konstatacijom kako imaju drugačije preferencije nego prijašnje generacije. 

'Manje se druže, drugačije su vrste zabave. Recimo, trenutno klubovi loše rade studentskim srijedama, a kviz večeri odlično. 

I ja primjećujem da su manje politični. Baš iz tog razloga ih pokušavamo potaknuti kroz djelovanje Studentskog zbora. Ako, pak, govorimo o studentskim izborima, možemo se pohvaliti trendom porasta na fakultetima. Na Ekonomiji, Medicini i Građevini na posljednjim je izišlo više od 400 ljudi, što je gotovo 40%.

Pasivnost dolazi do izražaja u volonterskoj domeni. Puno je teže pronaći one koji su spremni na volonterski angažman. Možda razlog tome leži u činjenici da im nije teško pronaći studentski posao, no i visoke su ambicije posrijedi. Profesori pa i poslodavci s kojima surađujemo svjedoče tome. Nisu motivirani doprinositi udrugama ako to vrijeme mogu utrošiti u, primjerice, trgovini za 5,25 eura po satu', komentirao je. 

Jerko Šarić ipak volontira. Na pitanje o njegovoj motivaciji za 'besplatan' u sklopu studentskog predstavničkog tijela, dotaknuo se stanja aktivizma i standarda kad je počeo studirati. 

'Nije se radilo na konkretnim stvarima za studente. Mi smo pokazali da se to može promijeniti. Aktivizam mi je ujedno dio 'prirode'; još sam kao srednjoškolac sudjelovao u debatnim klubovima, na natjecanjima, na simuliranim sjednicama Sabora. Uostalom, dobra je priprema za ono što me čeka kad završim sa studijem - odvjetništvo ili sudstvo. Stvaranje mreže kontakata, također, neizmjerno je važno za mlade', ustvrdio je. 

Priznao nam je kako nije lako uskladiti sve obveze koje ima. Uz dobru organizaciju i podršku kolega i profesora ipak uspijeva. Morao se odreći, primjerice, bavljenjem sportskim aktivnostima, ali zato predsjedavanje zborom percipira kao novi hobi. Možda će i morati produljiti studiranje, ali ne doživljava to dramatičnim uzme li se u obzir ono što je za njegovo vrijeme ostvario, pa i činjenicu da je prosjek studiranja u Hrvatskoj sedam godina. 

Na koncu smo se dotaknuli i budućnosti Sveučilišta u Splitu. Jerko Šarić smatra kako bi cilj trebao biti infrastrukturni razvoj. 

'Potrebne su nove menze i domovi. Osigurana su sredstva, kako je rektor potvrdio, za projektnu dokumentaciju za izgradnju novog doma na kampusu. A vrijeme je i da sve sastavnice imaju svoje zgrade. Kada, recimo, Umjetnička akademija, na čemu se već radi, i Kineziološki fakultet dobiju svoju 'kuću' za rad - bit će to zaokružena priča', zaključio je.