Željan Jurlin, član stranke Javno Dobro i gradski vijećnik u Gradu Kaštela reagirao je na izjavu predsjednika Vlade prilikom posjeta Splitu, 30.11.2024. godine.Priopćenje prenosimo u cijelosti.
'Predsjednik vlade Andrej Plenković u svom predizbornom posjetu Splitu na upit novinara kada i kako se riješiti prometne gužve na splitskom području odgovara: 'Ovaj mandat je prioritetan baš, ja bih rekao za Splitsko-dalmatinsku županiju. Dakle, taj proces se već vidi izgradnjom tunela Kozjak koji će olakšati pristup u Split, koji će kad dođe na južnu stranu povezati Zračnu luku i Kaštela sa Splitom'.
Ne znamo je li na ovu izjavu utjecalo kašnjenje g. Opare na aerodrom i njegova opaska, ali potrebno je ponoviti da smo mi kao Javno Dobro u ime velikog dijela zainteresirane javnosti institucijama već uputili javni zahtjev za hitnom obustavom svih nezakonitih radova u Kaštelima, a isto tako tražili i reviziju projekta za kojega tvrdimo da je pod bitno promijenjenim okolnostima, kao novonastali projekt izgradnje spojne ceste od Kaštel Kambelovca do čvorišta Vučevica, izgubio sve značajke projekta od strateškog interesa kojeg je kao takvog izglasala tadašnja Plenkovićeva Vlada 2019. godine.
Projekt pod nazivom: 'Novi ulaz u Split: Čvor Vučevica na A1- tunel Kozjak- čvor na DC8-Trajektna luka Split' vodi se na Listi strateških od 12. prosinca 2019.godine.
Projekt koji je ove 2024. g. započeo incidentnom gradnjom i za koji je izdana Lokacijska dozvola 29.7.2022. god. vodi se pod nazivom: Izgradnja državne ceste OD čvora na državnoj cesti DC8 u Kaštel Kambelovcu DO čvora 'Vučevica' na autocesti A1, infrastrukturne namjene prometnog sustava (cestovni promet), na katastarskim česticama u k.o. Vučevica na području Općine Klis, u k.o. Kaštel Lukšić, k.o. Kambelovac, k.o. Kaštel Gomilica i k.o. Kaštel Sućurac na području Grada Kaštela u Splitsko - dalmatinskoj županiji.
Već iz samih naziva projekata evidentno je da se ne radi o istom projektu, niti o povezivanju autoceste sa Splitom, a kamoli trajektnom lukom. Dakle, cesta od Kambelovca prema tunelu Kozjak i Vučevici, a za koju tražimo reviziju projekta nije na listi strateških po nazivu. Nije ni novi ulaz s autoceste u Split, već naprosto cesta koja vodi od Kaštel Kambelovca preko Kaštel Sućurca prema tunelu Kozjak i Vučevici. Što se potom implicira i na njeno društveno i gospodarsko značenje za koje je teško reći da je državno, već bi puno adekvatniji bilo reći županijsko, bar za cestu koja spaja naselja sa sjeverne i južne strane Kozjaka.
Ako se pak vratimo se na spomenutu izjavu, činjenica da tunel Kozjak ide skoro vertikalno od stare magistrale do Vučevice. Pa se onda postavlja i logično pitanje kako se izgradnjom 'vertikalne' trase od Kambelovca do Vučevice može prometno rasteretiti 'horizontalna' trasa DC8 od kaštelanskog aerodroma do Splita te kako bi se zbog južnog izlaza iz tunela Kozjak i ceste koja od njega vodi nizbrdo i prema zapadu trebao rasteretiti ulaz u Split, kad je Split istočno i ne postoji neka nova veza prema njemu, osim već preopterećene DC8.
Je li Plenkoviću netko uopće pokazao kuda ovi novi putevi vode jer sudeći po ovakvim izjavama predsjednik Vlade ili nije upoznat ili doslovno svjesno iznosi neistine i govori gluposti. Nadalje, ako je gospodinu A.P. do prometnog rasterećenja onda se trebalo započeti sa izgradnjom novog ulaska u Split od mosta, a ne pod krinkom navodnog povezivanja sa Zračnom lukom stvarati dodatno prometno opterećenje i to na već iznimno preopterećenom prometnom području.
Dapače, iz svega je jasno da se ovdje radi o novom ulasku u Kaštela, ne u Split, a sve to pod krinkom 'strateškog projekta'. Glede prioriteta Splitsko-dalmatinske županije, ali isto tako i Vlade RH, smatramo da bi bar jedan od prioriteta trebala, i to prije svega, biti zakonitost i transparentnost cijelog postupka.
Upravo iz tih razloga smo izrazili opravdanju sumnju na zločinačko udruživanje jer ako je Josip Škorić kao predsjednik Uprave Hrvatskih cesta potpisivao sve ugovore i rješenja, a danas je pod istragom USKOK- a, isto kao i ministar graditeljstva Darko Horvat i bivši ministar Paladino, i to na temelju prijave Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH), onda se dobiva puno jasnija slika o pozadini ove strategije nazvane 'strateška investicija' Splitsko-dalmatinske županije.
Nažalost, ovdje se još jednom provlači i jedna nadasve žalosna teza, to da grad Kaštela gotovo pa da nema nikakve atribute grada, posebno ne drugog grada po veličini u Splitsko-dalmatinskoj županiji, već ga mnogi, posebno kaštelanski obnašatelji vlasti, uporno tretiraju kao 7+2 mjesta. Nasuprot tome drugi ga isto tako, posebno splitski pa i županijski obnašatelji vlasti tradicionalno tretiraju predgrađem Splita, a tako se nažalost prema Kaštelima i odnose.'