Kalinić: Hrvatske dobrovoljce iz Mariupolja pozivam da odmah izađu. Neće biti zarobljavanja

U Ukrajini se trenutno bori 1000 dragovoljaca, a Moskva je danas spomenula one iz Albanije i s Kosova. Stručnjak za međunarodne odnose Pavle Kalinić rekao je za RTL Danas da im je te informacije netko sigurno dojavio.

- Sigurno im je to netko dojavio. Ali, bez obzira koliko je tih dragovoljaca, to ne može bitno utjecati na ishod samog rata. Kad spominjete ljude koji su došli iz Hrvatske, pozivam ih da odmah izađu iz Mariupolja, jer tamo zarobljavanja neće biti, jer Rusi imaju takav odnos prema onima koji su se došli boriti, nemaju državljanstvo... Oni moraju ići iz Mariupolja u proboj.

Za manjak snimki borbi okrivio je apsolutnu kontrolu i sjedne i s druge strane koje puštaju informacije koje u datoj situaciji odgovaraju. Dodaje da je to razumljivo jer se radi o žestokom sukobu koji će, po svemu sudeći, potrajati.

- Kad pogledate samo Krim, on je pola veličine Hrvatske i s nešto manje od 2,5 milijuna stanovnika... To su ogromna područja nad kojima je kontrolu preuzela ruska vojska, iako istovremeno ruska vojska nije ostvarila ciljeve onako kako je namjeravala, usporilo se. A to zato što, ne samo što su krenuli s nedovoljnim brojem vojnika, računajući da će to biti puno jednostavnije, nego i zato što glavnina njihove tehnike nije održavana zadovoljavajuće. Usto su linije razvučene, ogroman je prostor, vi imate situacije da logistički ne možete pokriti potrebe za gorivom i za hranom.

- Ono što će Europu pogoditi su izbjeglice. Već su stigle do Hrvatske, ljudi se smještaju kod nas. Pozivam da im pomognu svi koji to mogu, u vezi smještaja, donacijama. Svojedobno, kad su izbjeglice dolazile iz Sirije, Grad Zagreb je to rješavao na Velesajmu. Međutim, ovi ljudi ovdje će ostati dugotrajno, taj rat će trajati i velika je mogućnost da će puno tih ljudi koji su sada napustili Ukrajinu, više nikada neće vratiti.

Smatra da je Hrvatska nepripremljena za sukob i da moramo pripaziti da se to ne prelije i kod nas, tipa sjeverno Kosovo, tipa sjeverna Crna Gora, Republika Srpska i tako dalje. Dodao je da količina vojnika u Hrvatskoj nije baš najslavnija.

- Pa imamo 15.000 vojnika, od kojih je velika većina mlada i perspektivna kao ja, što čekaju kad će im doći mirovina, jer nigdje drugdje nisu mogli otići. Nemamo obavezni vojni rok. Ja sam oduvijek tražio ne da se uvede, nego da se ne ukine, on je bezrazložno ukinut. Isto kao što sam se bunio protiv ovoga kad su lumeni govorili da Hrvatskoj ne trebaju skloništa za sklanjanje stanovništva, jer da tog rata više nikad neće biti.

Vjeruje da se Kijev može obraniti, osobito zato što Ukrajinci pokušavaju spasiti civile.

- Onda kad civilno stanovništvo izađe, imat ćete situaciju da će to želja za obranom bitno splasnuti, pogotovo ako Rusi budu bili pametni, kao što Srbi nisu bili pametni kad su napadali Vukovar, oni su jednostavno trebali ostaviti jedan koridor kuda se može izlaziti, tako bi se svi više manje izvukli. Činjenica je kod Rusije da ovo što se događa, što se napravilo, da nije to od jučer, da ta priča teče od 1904. Onda, znaju da su i četiri puta napadnuti sa zapada, isto kao što nesretni Poljaci znaju da su četiri puta u povijesti dijeljeni, iako imaju iste susjede kao prije. Moraju paziti gdje se nalaze i što se radi.

Za kraj je komentirao prijetnje nuklearnim napadom, rekavši da za Putina poraz nije opcija.

- Nadam se da se to neće dogoditi. Međutim, kad bi Rusija bila pred porazom, oni ne razmišljaju, on ne vidi svijet u kojem ne bi postojala Rusija. Poraz nije opcija. Mislim da što hitnije trebaju sjesti za stol Washington i Moskva i dogovoriti mir. Ukrajina je ovdje, isto kao mi 1991. do 1995., kolateralna žrtva. Oni to sami ne mogu riješiti. Pogotovo kad se NATO drži sa strane i kao Ukrajinci će nešto... Poruka NATO-a je, mi se borimo za nezavisnu Ukrajinu do posljednjeg živog Ukrajinca. Ukrajini treba pomoć. Ako ne ide drugačije, neka svi Ukrajinci pređu u Europu. Oni ne mogu tu silu sami pobijediti.