Koliko su mladi 'povoljniji' na tržištu rada?

Zapošljavanje mladih i njihov ostanak u Hrvatskoj ciljevi su koje vladajući godinama pokušavaju ostvariti. Međutim, prema najavljenoj poreznoj reformi ukida se jedna od značajnih olakšica za poslodavce koji zapošljavaju mlade. Kojim će onda instrumentima država poticati zapošljavanje osoba mlađih od 30 godina i koliko su mladi povoljniji na tržištu rada?

Mjere  HZZ-a: Potpore za zapošljavanje mladih 

Hrvatski zavod za zapošljavanje provedbom mjera aktivne politike zapošljavanja, potiče i usmjerava mlade osobe na aktivno uključivanje na tržište rada. Mjere su usmjerene na poslodavce te na zaposlene i nezaposlene osobe. Mjerama se, među ostalim, nastoji olakšati poslovanje dodjelom potpora za zapošljavanje, podržati poslodavce u proširenju poslovanja te ubrzati pronalazak posla mladima.

Mjerama na koje se mogu aplicirati poslodavci cilj je smanjiti razinu nezaposlenosti mladih kroz financijsku potporu poslodavcima za zapošljavanje mladih osoba, prijavljenih u evidenciju nezaposlenih koju vodi Zavod, za razdoblje od 12 do 24 mjeseca. 

Mjerama za zapošljavanje, HZZ  poslodavcima sufinancira trošak mjesečnog bruto iznosa plaće, u skladu sa zadanim kriterijima. Iznosi potpore značajniji su ako se radi o poslodavcu koji zadovoljava kriterije zelenog ili digitalnog radnog mjesta. Visina subvencije za mjeru Potpore za zapošljavanje u 2024. godini se kreće od 330 eura do 950 eura mjesečnog paušala, a Mjerom za pripravništvo poslodavcima je sufinanciran trošak plaće u iznosu od 460 eura do 810 eura.

Osim potpora za zapošljavanje, HZZ mjerama za obrazovanje i osposobljavanje, koje su namijenjene poslodavcima i zaposlenicima, također potiče na zadržavanje zaposlenosti.

Olakšica za poslodavce: Oslobođenje obračuna doprinosa na plaću u trajanju od 5 godina

U najavljenoj poreznoj reformi, Prijedlogom Zakona o izmjenama zakona o doprinosima, ukida se mjera kojom su do sada poslodavci koristili oslobođenje od obračuna doprinosa na plaću. Mjera se mogla koristiti 5 godina u nizu, i to za radnike koji u trenutku zapošljavanja na neodređeno imaju manje od 30 godina.

Cilj ove mjere bio je smanjiti stopu nezaposlenosti, poticanjem poslodavaca na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme. Međutim, u Prijedlogu izmjena Zakona i Ocjeni stanja, obrazloženo je kako se mjera ukida zbog poboljšanja uvjeta na tržištu rada i pada stope nezaposlenosti, s naglaskom na problematiku održivosti sustava zdravstvenog osiguranja. 

Jedan od razloga za ukidanjem je, prema navedenom, i to što pravo oslobođenja plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje nije utjecalo na visinu primanja mladih osoba. Pritom je zanemaren značaj poticaja za poslodavce koji zapošljavaju mlade osobe, posebno one bez iskustva.

Prema Prijedlogu Zakona, od 1. siječnja mjera neće vrijediti za nove zaposlenike, ali neće utjecati na stečena prava, kao ni na prava koja stječu oni poslodavci koji zaposle mlade osobe do kraja 2024. godine, zadovoljavajući sve uvjete za oslobođenje obračuna doprinosa. 

Oslobođenje od obveze doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje na plaću radnika koji se prvi put zapošljava, do jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa ostaje nepromijenjena. 

Povrat poreza na dohodak: umanjenje godišnjeg poreza na dohodak osobama do 30 godina života

Nadolazećom poreznom reformom ostaju nepromijenjena rasterećenja fizičkih osoba mlađih od 30 godina, a koje ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada (plaću). 

Mladi do 25 godina života, za dohodak od nesamostalnog rada imaju pravo na umanjenje  godišnjeg poreza na dohodak za 100 % razmjernog dijela porezne obveze, obračunate na dio godišnje porezne osnovice, na koju se plaća godišnji porez po nižoj stopi. Mladi od 26 do 30 godina imaju pravo na umanjenje za 50 %. 

Pravo na umanjenje utvrđuje i obračunava Porezna uprava, u godišnjem obračunu poreza na dohodak, za cijelo porezno razdoblje u kojem mlada osoba navršava određenu godinu života.

Porezna olakšica ne bi trebala imati utjecaja na odluku poslodavca o visini plaće mlade osobe, ali bi trebala biti korisna informacija za mlade prije pregovora o plaći kao i značajna informacija za poslodavce.

Zaključak

Unatoč statistici koja nedvojbeno ukazuje na ubrzano smanjivanje udjela mladih u ukupnom stanovništvu, Vlada još uvijek nije pronašla rješenje kako zadržati mlade u Hrvatskoj. Što više godina prolazi, sve veće su i posljedice za ekonomski sustav države. Dosadašnji modeli kojima se poticalo zapošljavanje nisu dovoljni, a otegotna okolnost je i najava ukidanja mjera kojima se do sada poticalo zapošljavanje mladih kroz rasterećenje poslodavaca i oslobođenje plaćanja doprinosa na plaću. 

Ove odluke demotivirajuće su za poslodavce, ali i šalju potpuno pogrešnu poruku mladima.