KOMENTAR DAMIRA PETRANOVIĆA Ponoćno silovanje u Gradskom vijeću

Kad ti je većina u Gradskom vijeću toliko tanka da dobro paziš kad će tko otići na zahod, a kamoli hoće li se eventualno izgubiti u smjeru Sabora ili Himalaja, onda je najbolje zgusnuti raspored i odvaliti sav posao u jednom danu, pa makar se izložio blamaži i makar do kraja izvrgnuo ruglu i demokraciju i proceduru.

Jer tko će pratiti što se u Banovini događa iza ponoći i tko će se, zaboga, već sutradan toga uopće sjećati?

U ponedjeljak navečer, nakon petnaestak sati relativno konstruktivne rasprave, dogodilo se upravo to: oporba se pobunila zbog činjenice da su u jednom danu stisnute tri sjednice koje se ni u teoriji ne mogu kvalitetno odraditi, pa je krenula odugovlačiti kako bi se posao prekinuo i nastavio u normalnom terminu, dok su vladajući - na izmaku snaga i s vrlo živčanim Martinom Paukom kao zadnjim osiguračem kvoruma, uz navodno lutajućeg Antu Zoričića - silno željeli sve privesti kraju.

Tko zna kada bi se opet uspjeli okupiti na broju.

Baš tada, nešto prije ponoći, na red je došla rasprava o stanju u gradskim komunalnim tvrtkama koje su i mimo lopovluka u Čistoći opterećene teškim problemima, minusima i dugovima, neracionalnim poslovanjem i ponekad potpuno besmislenim postojanjem. Zdrav razum i politička kultura nalažu da bi se ovoj raspravi trebala posvetiti dužna pažnja u normalnom terminu, no vladajući su forsirali, a oporba potom namjerno otezala, u igri živaca u kojoj se čekalo tko će prvi popustiti.

I taman kad smo očekivali da ćemo umjesto argumentirane rasprave gledati barem solidan i legitiman politički igrokaz - jer ekipa s lijeve strane krenula je teatralno i polako čitati kilometarske izvještaje iz gradskih firmi, a ovi s desne gubiti kontrolu - ukazao se Petar Škorić s manevrom dostojnim najvećih parlamentarnih silovatelja.

Nagurao je sve gradske firme u jednu točku kako bi se brže riješio krpelja iz Pametnog, Mosta i SDP-a, pa čak i natjerao pristojnu pravnicu Gradskog vijeća da zamuckuje pred mikrofonima i pokušava objasniti da je ovakav potez teoretski moguć, iako čak ni ona nije uspjela pronaći članak u poslovniku koji to dozvoljava. 

Drugim riječima: bilo mu je važnije da se sjednica privede kraju i da oporba melje što manje, a o samim gradskim tvrtkama njegova ekipa ionako nema ništa pametno za kazati. 

Sve ovo zvuči dosadno, pa možda treba stvar dodatno pojednostavniti i kazati da su HDZ, HGS, HNS i onih nekoliko priljepaka u ponedjeljak navečer izvrgnuli ruglu samo Gradsko vijeće, što najbolje dokazuje dosta drska izjava njegovog predsjednika Igora Stanišića:

'Kad nismo imali većinu, bilo je po vašem, a sad kada je imamo, bit će po našem.'

U tradicionalnoj podjeli političkih uloga ovakav ishod normalan je i očekivan, samo što uvijek postoji granica korektnosti i ograničenje procedure, pa makar to značilo da koji put treba istrpjeti rušenje kvoruma, višesatno kvocanje sa suprotne strane ili eventualno popustiti, u ovom slučaju raspravu produljiti za jedan ili sedam dana.

A nervozni Škorić i ekipa nisu to uspjeli, nego su manirom siledžija odvalili šamar demokraciji. Koliko god joj posao bio neusporedivo lakši, oporba je ovaj put naprosto u pravu.

I nije kriva što ćemo o gradskim firmama, često leglu nekompetencije i nerada, ponovno moći raspravljati tek tamo negdje za godinu dana. 

Ako i tada.