Politički analitičar Jerko Trogrlić komentirao nam je, do sada, nezabilježen potez, održavanje izbora usred tjedna, pri čemu se dan izlaska na biralište proglašava neradnim danom. Predsjednik Zoran Milanović odredio je izbore za 17. travnja, u srijedu. Raspisao ih je u najkraćem roku, odmah 30 dana nakon raspuštanja Sabora. Iako je predsjednik SDP-a Peđa Grbin govorio kako bi bilo dobro da oporba dobije vremena, Milanović je odigrao po svome. Trogrlić smatra da je on ovim potezom dao na važnosti svojoj funkciji, jer do sada je raspisivanje izbora bilo puko ispunjavanje forme.
Pitali smo ga kome predsjednik više ide na ruku ovim potezom.
- Predsjedniku je prioritet bio dati važnosti svoje funkcije. Kakve će to imati efekte po gospodarstvo, jedan neradni dan više i, na koncu, što to znači oporbi koja se još uvijek nije sastavila ni još formirala liste, a kamoli odredila tim s kojim izlaze na izbore, mislim da je to za njega u ovom trenutku i sporedno - smatra Trogrlić.
S druge strane, napominje, i Plenković je išao na 'blitzkrieg', zazivao je brze izbore, tako da Milanovićev potez može ići na ruke postojećoj vlasti.
- U konačnici njihov tim se poznaje, izašli su s nositeljima lista, imaju ministre koji će u kampanji braniti resorne teme i, teoretski, njima je ta priča kraće kampanje nešto što im odgovara - obrazložio je.
Zanimalo nas je i kako bi se brzi izbori mogli reflektirati na birače, jesu li mobilizirani 'lex AP-om', Turudićem...
- Po rejtingu nije ih mobiliziralo, iako je činjenica da je Plenković tim potezima dao oporbi temu u kampanji koju do tog trenutka nije imala. S 'lex AP', Turudićem i u konačnici i sa sukobom s Europskim tužiteljstvom, dao je temu opoziciji. Međutim, uče nas prošli parlamentarni izbori kao i prethodne četiri godine vlasti da tema korupcije nije dovoljna za pobjedu i pokretanje kritične masu - mišljenja je.
Kako kaže, negativna kampanja je nešto potrebno opoziciji, ali je neophodan konstruktivni moment, ne ' srušit ćemo pa ne znamo što ćemo dalje'. Nego, 'srušit ćemo ih i ovo je Hrvatska koju nudimo'.
- E, taj drugi dio oni nisu stigli ispričati i pitanje je hoće li ga stići reći u mjesec dana, ako danas ne znamo tko su im timovi, tko je na listama i tko će na sučeljavanjima braniti teme opozicije - argumentira.
S obzirom na to da manja izlaznost odgovara velikim strankama, izuzev situacije u Splitu na ponovljenim izborima, ovaj put se izbori održavaju sredinom tjedna. Hoće li se time potencirati možda veća izlaznost?
- Do sad nismo imali takvu situaciju da je zaista gatanje govoriti što će napraviti za izlaznost. Ovo je presedan - kaže.
Inače razni vanjski faktori, dodao je, više utječu na lijevu opciju, dok su HDZ-ovi birači prilično konstantni kada je izlaznost u pitanju.
Govori se da HDZ neće moći dovoditi glasače autobusima, ali mislim da smo, uz dužno poštovanje, prerasli tu fazu u kojoj su autobusi iz Bosne i Hercegovine odlučivali izbore. Ako pogledamo i brojke na prošlim izborima, onda je to bilo nebitno u ukupnom omjeru snaga.
Oporba će u ovome sigurno vidjeti nadu za veću izlaznost 'evo 'naš Predsjednik' vam je dao slobodan dan, vratite nam to izlaskom, ali nismo sigurni hoće li zaista to tako biti - smatra.
Naglasio je kako višu izlaznost moraju zagovarati svi koji žele dobro demokraciji, no uvjerenja je da ona ovisi prije svega postoji li dovoljno snažna emocija prema onima koje biramo kao i onima koje potencijalno želimo srušiti.
- Pokazalo se kad je nešto od toga snažno prisutno, onda je datum sporedan - ustvrdio je.
U svakom slučaju, događa se novi moment.
- Karte se miješaju, ali jedini poriv za ovaj potez vidim u tome da predsjednik pokaže koliko i s malim ovlastima može biti bitan - poručio je Trogrlić.