Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: ŠibenikIN KORNATSKA TRAGEDIJA Prije 13 godina poginulo je 12 vatrogasaca, istina se još ne zna

KORNATSKA TRAGEDIJA Prije 13 godina poginulo je 12 vatrogasaca, istina se još ne zna

Jedini je preživio Frane Lučić

Kornatska tragedija jedna je od najvećih mirnodopskih nesreća zabilježenih u Hrvatskoj. Na današnji dan, prije 13 godina, na Velikom Kornatu je smrtno stradalo 12 vatrogasaca od njih ukupno 13, a preživio je jedino Frane Lučić iz Tisnog.

U požaru na Kornatu poginulo je šest vatrogasaca iz vatrogasne postrojbe Šibenik – Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marko Stančić, Gabrijel Skočić i Hrvoje Strikoman, a još sedmero je preživjelo uz teške opekline po tijelu – od kojih je petero prebačeno na liječenje u Zagreb (Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Josip Lučić, Karlo Ševerdija i Marinko Knežević) no zbog težine opeklina nije im bilo spasa.

Ante Juričev-Mikulin bio je posljednji vatrogasac iz kornatske tragedije koji je preminuo zbog teških opeklina u bolnici u Splitu 16. rujna 2007. godine.

Uzrok požara do danas je ostao nerazjašnjen. Frane Lučić je po izlasku iz bolnice rekao da se na mjestu nesreće najprije začuo snažni huk, a zatim je njega i njegove kolege pokosila vatra. Najmlađa žrtva, 17-godišnji Marko Stančić, po dolasku na Kornate poslao je svome ocu SMS-poruku koja je glasila: 'Tata, na Kornatima smo, čekamo da nam dostave vodu' što je potaknulo nagađanja da su vatrogasci ondje ostavljeni bez odgovarajuće opreme.

 S vremenom su se proširile tri teorije o mogućem uzroku požara i tragedije na Kornatima. Osim prve i ujedno službene verzije da se radilo o tzv. eruptivnom požaru, druga teorija kaže da je nesreću odnosno snažan požar prouzročilo curenje goriva iz spasilačkog helikoptera. Treća i najkontroverznija teorija glasi da su vatrogasci stradali od eksplozije jedne ili više bombi koje su zrakoplovi NATO-a odbacili na Jadranu nakon zračne kampanje tijekom koje su bombardirali Srbiju 1999. godine kako bi zaustavili krizu na Kosovu. NATO-ovi bombarderi tada su polijetali iz zračne baze Aviano na sjeveru Italije i s nosača zrakoplova, koristeći hrvatski zračni prostor, neiskorištene bombe ispuštali u Jadransko more.

Na Velikom Kornatu, u znak sjećanja na tragično poginule vatrogasce, postavljeno je dvanaest kamenih križeva.

Vaša reakcija na temu