Foto: Pixabay Koronaudar na Hrvatsku: Gotovo 50.000 ljudi ostalo bez posla

Koronaudar na Hrvatsku: Gotovo 50.000 ljudi ostalo bez posla

Ako kraj godine dočekamo s 200.000 nezaposlenih, to će zapravo još biti i optimističan scenarij

Unatoč mjerama Vlade Andreja Plenkovića za održavanje zaposlenosti, u Hrvatskoj je bez posla u prva dva i pol mjeseca koronakrize ostalo gotovo 50.000 ljudi. Tragična je to bilanca dosadašnjeg udara pandemije koronavirusa na hrvatsko tržište rada čije razmjere otkrivaju novi podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), donosi Index.

Prema tim podacima, u Hrvatskoj je 16. ožujka, dana koji HZZ smatra početkom koronakrize kada su počele masovnije prijave novonezaposlenih na burzu rada, bilo ukupno 134.717 nezaposlenih. Do 2. lipnja na burzi rada bile su prijavljene 157.772 nezaposlene osobe, što je 23.055 ljudi više nego sredinom ožujka.

To, međutim, ni približno nije ukupan broj ljudi koji su u koronakrizi ostali bez posla s obzirom na to da je dio nezaposlenih i u krizi našao posao, a dio je brisan iz evidencije. Podaci HZZ-a tako pokazuju da se od 16. ožujka do 2. lipnja na burzu rada prijavilo 49.936 novonezaposlenih, od čega je njih 43.885 došlo iz, kako se to službeno kaže, radnog odnosa ili je, pojednostavljeno rečeno, dobilo otkaz.

Najviše novonezaposlenih, otkrivaju podaci HZZ-a, došlo je iz sektora turizma i ugostiteljstva, ali i trgovine, prerađivačke industrije i ostalih uslužnih djelatnosti, u koje ulaze i pružatelji osobnih usluga poput frizera, kozmetičara i pedikera. Dio ljudi bez posla je ostao i u prerađivačkoj industriji.

'Većina novonezaposlenih dolazi iz mikro i malih tvrtki, od kojih su mnoge u vrijeme karantene bile zatvorene. Izostalo je i sezonsko zapošljavanje. U velikim poduzećima, s druge strane, nije bilo značajnijih otpuštanja radnika', ocjenjuje ekonomski analitičar Damir Novotny.

Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije upozorava, pak, kako su u koronakrizi najviše nastradali zaposleni u djelatnostima poput turizma, ugostiteljstva i osobnih usluga, ali i tekstilne, drvne i automobilske industrije. Te su djelatnosti ne samo žrtve lockdowna nego i ekonomske krize i erozije životnog standarda, do čega je dovela koronakriza.

Analitičari s kojima smo razgovarali slažu se da bi broj nezaposlenih bez vladinih mjera vjerojatno bio znatno veći. Država je, podsjetimo, za ožujak platila 3250 kuna po zaposlenom u svim tvrtkama koje su zatražile vladinu potporu i ispunile uvjete, a potom je u travnju i svibnju taj iznos povećan na 4000 kuna. Međutim, tim je mjerama sada došao kraj, barem kada je riječ o najvećem broju djelatnosti. Umjesto široke ruke prema svima, koju je pokazala u protekla tri mjeseca, država je sada mjere za očuvanje zaposlenosti ograničila na samo nekoliko djelatnosti. U Banskim dvorima, međutim, velika očekivanja imaju od skraćenog radnog tjedna, koji bi trebao zaživjeti već ovog mjeseca, i nadaju se da rezultat svega ipak neće biti lavina otkaza.

I ekonomisti s kojima smo razgovarali slažu se da više ne treba očekivati najcrnji scenarij nezaposlenosti, koji je još do prije nekoliko dana bio prilično izvjestan. Upozoravaju, međutim, da će nezaposlenost u Hrvatskoj nastaviti rasti.

'Bojim se da možemo očekivati otkaze, a nadam se da ih neće biti. No ako kraj godine dočekamo s 200.000 nezaposlenih, to će zapravo još biti i optimističan scenarij', kaže Bejaković.

'Do kraja godine može se očekivati da ćemo imati do 200.000 nezaposlenih', smatra i Novotny.

Sve će, naravno, ovisiti o razvoju situacije s koronavirusom, kao i o tome koliko će Hrvatska ekonomski duboko potonuti u narednom razdoblju. Ovisit će, naravno, i o tome koliko će potonuti drugi, posebno naši glavni vanjskotrgovinski partneri -  Italija, Njemačka, Austrija i Slovenija.

Ovdje valja reći kako je dio hrvatskih tvrtki već počeo smanjivati plaće zaposlenima. To je, moglo bi se reći, svojevrsna prva linija obrane od masovnih otpuštanja izazvanih koronakrizom. Bejaković smatra da će se trend smanjivanja plaća u narednim mjesecima nastaviti.

'Ako se ne smanje plaće, mnoge tvrtke neće imati novaca za isplatu plaća jer su im već sada jako pali prihodi. No i to je bolje od masovnog otpuštanja', ističe Bejaković.

Ekonomisti vjeruju i da bi pojedini sektori koje je koronakriza manje ugrozila mogli apsorbirati dio nezaposlenih i tako ublažiti koronaudar na tržište rada. Riječ je prije svega o graditeljstvu, koje će i narednih mjeseci realizirati infrastrukturne projekte, koji se dijelom financiraju iz fondova EU, kao i o prehrambenoj, farmaceutskoj i kemijskoj industriji. Početak trenda 'prebacivanja' radnika u druge djelatnosti potvrđuju i podaci HZZ-a, prema kojima je u razdoblju od 16. ožujka do 2. lipnja 19.828 nezaposlenih ipak uspjelo naći posao, piše Index.

Vaša reakcija na temu
Aloooo article_emotions(66801, "");
Pregledaj komentare
29