Mali brodari pred izazovnom sezonom: Dvije ključne luke idu u rekonstrukciju

Iduća turistička sezona bit će u najmanju ruku izazovna, ako ne i kritična za cijeli jedan sektor hrvatskog turizma: mali brodari vrlo će teško uspjeti pronaći vez za svoje brodove, kolokvijalno nazvane 'mini kruzerima', zbog radova koji će se istovremeno odvijati na dvije za njih ključne lokacije.

U splitskoj gradskoj luci, koja im uglavnom služi kao polazišna i završna točka putovanja i home port za jednotjedna ili dvotjedna krstarenja Jadranom, započinju radovi na rekonstrukciji i proširenju ključnog Gata svetog Petra, pa će im ondje biti uglavnom onemogućen pristup na dvije godine.

Istovremeno će se odvijati radovi na rekonstrukciji luke u mjestu Krilo Jesenice, u kojoj je stacioniran najveći dio flote turističkih brodova, pa će vezivanje i ondje biti otežano ili potpuno onemogućeno na otprilike tri godine.

Radi se o vrlo propulzivnoj industriji koja je u prošloj godini ostvarila promet od 369,4 milijuna eura (22 posto više nego godinu ranije), a po vlastitim tvrdnjama, kroz različite poreze i druga davanja u proračun su uplatili 67,7 milijuna eura. Oko 95 posto gostiju na njihovim putovanjima dolazi iz inozemstva.

Preko svoje udruge oni napominju da im se model poslovanja uglavnom bazira na obiteljskom poduzetništvu - brodovlasnici su ujedno brodari te su članovi njihovih obitelji često posada - a svi plove pod hrvatskom zastavom i na plovilima koja su u potpunosti hrvatski proizvod. Dobit u pravilu reinvestiraju u modernizaciju flote i razvoj poslovanja.

Kompletna hrvatska flota mini kruzera zapošljava 2900 ljudi i ukupno broji 482 plovila, od čega je njih 260 okupljeno u Hrvatskoj udruzi privatnih brodara (HUPB) iz mjesta Krilo Jesenice, što dokazuje ozbiljnost problema nedostatka vezova koji bi već za koji mjesec mogao eskalirati.

'Pozivamo nadležne institucije i donositelje odluka da prepoznaju važnost ovog stručno organiziranog i pouzdanog sektora te ubrzaju infrastrukturne investicije i osiguraju dodatne vezove. Samo tako možemo omogućiti daljnji održiv rast hrvatskog nautičkog turizma i zadržati konkurentnost na svjetskom tržištu', službeno su iz Hrvatske udruge privatnih brodara poručili za tportal.

Nekadašnji predsjednik i današnji potpredsjednik te udruge Arsen Ercegović, čija obitelj posjeduje tri mini kruzera, kaže da će nastati problem za najmanje polovicu flote, a koja je smjenu gostiju dosad imala upravo u Splitu.

'Želimo da nam se osigura najmanje nekoliko vezova na kojima bismo mogli ukrcati i iskrcati goste barem na razgledanje grada te da nam se dio alternativnih vezova osigura na prostoru Sjeverne luke, u svakom slučaju u splitskom bazenu, odakle bi mogao postojati prijevoz do centra grada. U suprotnom, i mi i Split kao destinacija mogli bismo doći u probleme', kaže Ercegović za tportal.

Iz dvije instance zadužene za ove investicije te osiguranje zamjenskih ljetnih i zimskih vezova – Lučke uprave Split, koja je pod kapom države i upravlja splitskom gradskom lukom, te Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije, koja upravlja ostalim lukama, pa i onom u mjestu Krilo Jesenice – odgovaraju da se brodari moraju strpjeti neko vrijeme, ali i da su alternativni vezovi već predviđeni. To je, tvrde, već jasno prezentirano i samim privatnim brodarima na više zajedničkih sastanaka.

'Već gotovo tri godine poznato je da započinju radovi na Gatu svetog Petra, a radi se o projektu vrijednom preko dvadeset milijuna eura, u potpunosti financiranom bespovratnim sredstvima, i on nema alternativu', kaže za tportal ravnatelj Lučke uprave Split Vice Mihanović.

Projekt predviđa dva nova veza u opterećenoj splitskoj luci, proširenje manevarskih površina za preko pet tisuća kvadrata te uređenje biljetarnica, čekaonica, javnog zahoda i drugih sadržaja.

'Lučka uprava potpuno podržava male brodare i ovaj oblik pomorskog prometa jer se radi o hrvatskom izvoznom proizvodu. Održali smo niz širokih sastanaka na kojima smo im ponudili alternativne vezove, ali u idućem razdoblju, dok traju radovi, svi naprosto trebamo stisnuti zube', dodao je Mihanović.

Ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije Domagoj Maroević za tportal otkriva da je malim brodarima ponuđeno pet alternativnih lokacija, oko čijeg korištenja bi se kao udruga sami trebali dogovoriti.

'To su Trogir, vanjski vezovi u Kaštel Starom, Zapadna obala u Splitu, Omiš i Makarska, a za zimski vez pogodni su i Stari Grad na Hvaru, Postira, Pučišća, pa i Trogir', kaže za tportal Maroević.

Rekonstrukcija luke Krilo Jesenice u nadležnosti je njegove tvrtke, a Maroević poručuje da su trenutno 'u postupku pronalaženja sredstava za financiranje' te da će već do kraja ove godine biti raspisan natječaj za izvođača radova.

'Radi se o velikom projektu, vrijednom 41 milijun eura, čija će realizacija trajati tri godine. Ako dobijemo dozvolu općine za radove tijekom ljeta, imali bismo dodatnu prednost', objašnjava Maroević.

Postojeća luka Krilo Jesenice zapravo je nastala potpuno bespravno, prije petnaestak godina, kada su brodari - kojima je država dotad davala poticaje za izgradnju flote, ali nije osiguravala vezove za brodove - sami nasipali more, gradili lukobrane i teško devastirali okoliš. S vremenom se ondje uspjelo trajno ugurati čak 115 brodova, no sigurnosni propisi time su dramatično narušeni i jasno je da je stanje neodrživo. Nije osigurano čak ni cirkuliranje mora, a bilo kakav požar predstavljao bi korak do katastrofe.

Za potrebe rekonstrukcije luka je dobila građevinsku dozvolu, a sami radovi podrazumijevat će vađenje više desetaka tisuća kubika nasutog materijala i gradnju, kasnije i vezivanje prema pravilima struke. Time će se broj stalnih vezova zapravo smanjiti sa sadašnjih 115 na 78.

'Nastojat ćemo organizirati radove tako da polovica luke u svakom trenutku bude otvorena', otkriva Maroević.

'Nadamo se da radovi zaista uskoro počinju i apeliramo na to da se oni ubrzaju', uzvraća predstavnik brodara Ercegović. Na njegov apel da se dio zamjenskih vezova osigura u Splitu, ravnatelj Lučke uprave Mihanović odgovara:

'U gradskoj luci prioritet po zakonu ima linijski brodski promet, no ako bude slobodnog mjesta, svakako ćemo nastojati uzaći u susret', rekao nam je. Zahtjev brodara za korištenjem Sjeverne luke nije komentirao, jer radi se o području namijenjenom prije svega teretnom prometu i glavnu riječ tu bi mogla imati Lučka kapetanija.

U cijeloj priči, ipak, zanimljivo je to da mini kruzerima zapravo već sada na raspolaganju stoji solidan broj vezova na Zapadnoj obali u samom centru Splita, na području kojim upravlja spomenuta županijska lučka uprava. No problem je očito u cijeni: za vezivanje u gradskoj luci brodari su dosad plaćali simboličnih (i običnom laiku drsko niskih) tri eura po metru duljine broda, odnosno 150 eura po brodu dnevno. Za tu cijenu, manju od one koja se plaća za cjelodnevno parkiranje automobila na obližnjem parkingu, svojim su gostima osim ukrcaja i iskrcaja u centru grada mogli nuditi 'vikend u Splitu' i slične aranžmane.

Na Zapadnoj obali vezovi se naplaćuju po komercijalnoj cijeni, a ona bi za njih bila otprilike deseterostruko viša – 1500 eura po brodu dnevno.

'Tri eura po metru duljine broda jednako je skupo ili jeftino kao u svim drugim lukama na Jadranu, kao u Dubrovniku, Šibeniku ili na otocima. Cijena na Zapadnoj obali za nas je visoka i neprihvatljiva i od župana Blaženka Bobana tražili smo da se za nas osigura nešto povoljniji vez. To ne mora biti tri eura, kao u gradskoj luci, ali ne može biti ni potpuno komercijalno. Ne treba ići iz krajnosti u krajnost', žali se brodar Ercegović.

Čini se da je ono što brodari traže, vez u srcu Splita, zapravo već sada osigurano – samo što će to morati i platiti. Za propulzivnu i uspješnu industriju, koja godišnje 'okrene' 370 milijuna eura, to valjda ne bi trebala biti nepremostiva prepreka. No da će na moru i u lukama Splita i okolice u iduće dvije do tri godine vladati još veća gužva – već sada je evidentno.