Marina se branila od čestih upada Turaka, a kula je bila zadnja odstupnica za bijeg brodovima
Tvrđave Splitsko-dalmatinske županije Piše: Ivan Alduk

Marina se branila od čestih upada Turaka, a kula je bila zadnja odstupnica za bijeg brodovima

Dalmatinski portal u suradnji s Turističkom zajednicom Splitsko-dalmatinske županije i konzervatorom Ivanom Aldukom donosi serijal o drevnim utvrdama

Kako bi zaštitio stanovnike sela Bosiljina od čestih turskih provala trogirski biskup Frane Marcello izgradio je uz dozvolu trogirskog kneza Alviza Barbariga obrambenu kulu na svojem posjedu i to od vlastitih prihoda, priloga trogirske komune i uz pomoć mletačke vlasti. Biskup je boravio u kuli za posjeta svojim posjedima u Bosiljini tako da je građevina imala i ladanjski karakter. Gradnja same kule je završena do 1500. godine, međutim uz kulu je izgrađen i bedemom utvrđeni pravokutni zaklon - Citadela. Bedemi Citadele imali su krunište. Sjeverno pročelje nalazilo se uz samu morsku obalu, a na južnom su bile manje obrambene kule.

Sama biskupova kula izgrađena je u moru dok je s Citadelom bila povezana drvenim pokretnim mostom te su kula i zaklon činili jedinstvenu obrambenu cjelinu. U slučaju da Citadela padne u ruke neprijatelja, kula koju danas vidimo bila je zadnja odstupnica obrane te su se bijegom na brodove mogli izbjeći smrt ili ropstvo. Jako česti pljačkaški naleti Turaka nagnali su 1502. godine biskupa Marcella da osobno otputuje u Veneciju i od venecijanskog dužda potraži materijalnu pomoć za dovršenje utvrde. Čini se, prema povijesnim izvorima, kako je Citadela bila dovršena do 1518. godine. Najteži upad Turaka dogodio se 1657. godine kada je bosanski paša Seid Ahmet  nanio težak udarac marinskom stanovništvu. Povijesni izvori svjedoče kako su u borbama sudjelovale i žene odjevene u muška odijela. Ovaj turski napad završio je tako što su poginuli svi branitelji, dok su djeca i žene odvedeni u ropstvo, a iz Marine su Turci odnijeli i bogat plijen.  Spasilo se samo nekoliko desetaka osoba koje su našle utočište u kuli te pregovorima našle spas. 


Trokatna kula je kvadratična u tlocrtu sa skošenim donjim dijelom - skarpom, na kojem se mogu vidjeti otvori za topove. Na trećem se katu nalazi mašikul na kamenim konzolama sa šupljim dnom koji je služio za bacanje kamenja i izlijevanje užarenih tekućina na neprijatelja. Oko vrata kaštela nalaze se puškarnice te otvori za topove. Nad vratima kule nalaze se inicijali i grb biskupa Frane Marcella dok je na istočnom pročelju kule ugrađen reljef mletačkog lava, a ispod još jedan grb biskupa. Vrata kule popravljena su u 18. st. o čemu svjedoči natpis na njihovom nadvratniku, a kula je dobila dvostrešni krov. Kula je stradala i u bombardiranju u Drugom svjetskom ratu, a kasnije je obnovljena u svom izvornom obliku - kakvu je danas znamo. Dok je kula sačuvana na izvornom mjestu i u gotovo punoj visini, ostaci Citadele čitljivi su doslovce u tragovima i to uz crkvu sv. Ivana i na njenom glavnom pročelju. Početkom 20. st. uređuje se obala te se zatrpavaju jarak i most koji je kulu povezivao s Citadelom. Prostor pred kulom naziva se Brce baš kao i u obližnjim Kaštelima.


Sjeverno od Marine, na brdu Drid, nalaze se ostaci prapovijesne gradine i kasnoantičke utvrde s crkvom Gospe od Sniga na Velom vrhu. Do vrha se dolazi strmom zavojitom stazom koja započinje na cesti Marina - Vrsine. Odlazak do vrha je na vlastitu odgovornost.

Vaša reakcija na temu
Aloooo article_emotions(9136, "");
Pregledaj komentare